StoryEditor
SplitĆIBA NA KROVU

Iako je ‘apartman‘ na Staroj vijećnici zgrozio Splićane, splitski šef konzervatora kaže da je sve ‘po papirima‘. Ipak, Ministarstvo ima drukčiji stav

Piše Ivana Perković
18. studenog 2020. - 21:29
Jakov Prkic/Cropix

Zbog neobičnog nadgrađa na vrhu, obnova Stare splitske vijećnice naišla je na osobit interes javnosti.

Izjasnili su se građani, izjasnila se struka, a mišljenja su, kako to već zna biti, dijametralno suprotna. Dok jedni zazivaju sankcije zbog dodatnog nagrđivanja neogotičke palače iz 15. stoljeća, drugi tvrde sve je po pravilima.

"Papiri" su čisti, odnosno nadgrađe je dio projekta i građevinske dozvole, a iako je šef konzervatora dr. Radoslav Bužančić za "Slobodnu Dalmaciju" kazao da gabariti nisu mijenjani, fotografije od prije i danas pokazuju drugačije. Dr. Bužančić je u istom razgovoru kazao i da je sve po pravilima struke, što iznova i iznova napominju i iz Grada kao investitora projekta, no iz rješenja Ministarstva kulture o zaštiti kulturno-povijesne cjeline "starog Splita" iščitava se nešto potpuno drugačije.

U rješenju resornog ministarstva navodi se da se na zonu "A", pod koju spada i Pjaca, primjenjuje režim najstrože zaštite. Valoriziraju se, kako se ističe, povijesni slojevi kao integralni dio kulturnog dobra, a što se primjenjuje na sve slojeve grada od njegova nastanka do Drugog svjetskog rata.

- Na postojećim građevinama može se provoditi konzervacija i restauracija, a ako se obnova odnosi na vanjski dio građevine, preporuča se provesti čišćenje bespravnih i neprimjerenih zahvata i alteracija provedenih nakon sredine 19. stoljeća s ciljem da se umanji njihov štetan utjecaj na cjelinu zgrade - stoji u rješenju u čijem je pisanju, kako sam kaže, sudjelovao i Bužančić..

Podsjetimo, nadgrađe na Staroj vijećnici je izgradio ugledni inženjer Kamilo Tončić početkom 20. stoljeća, a preporuka Ministarstva kulture je da se sve dodano nakon polovice 19. stoljeća - uklanja. U spomenutom rješenju navedene su i upute o obnovi krovišta.

- Krovovi kuća trebaju očuvati izvorni nagib ovisno o tipu i slogu zgrade (cca 30-37 centimetara) na način da se rogovi oslanjaju s unutrašnje strane zida na drvenu nazidnicu. Krov neprimjereno obnovljenih kuća treba vratiti na izvorni nagib s izvornim pokrovom - kaže resorna administracija.

Pojašnjenje ovih uputa potražili smo kod Bužančića koji nije želio komentirati znači li navedeno da je nadgrađe na vijećnici trebalo biti uklonjeno. Uputio nas je na glasnogovornicu Ministarstva kulture koja kaže da rješenje ne vrijedi za gradsku vijećnicu, a objašnjava i zašto.

- Mjere zaštite koje citirate ne vrijede za gradsku vijećnicu koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Stara gradska vijećnica u sklopu nekadašnjeg Kneževog dvora u Splitu ostatak je kompleksa koji je porušen radi širenja Pjace u 19. st., a vijećnica je tada radikalno pregrađena te joj je umetnut jedan kat. U jednoj od pregradnji vijećnice, godine 1924., inženjer Kamilo Tončić je izmjestio stubište iz sredine zgrade u sjeverno-istočni kut preuređene građevine koja je postala Etnografski muzej. Tada je, kako bi se omogućilo izlazak u potkrovni dio, nad stubištem i u nastavku prema jugu sagradio prostoriju koja je tema Vašeg upita. Ona se površinom i visinom u obnovi vijećnice nije izmijenila, ni u gabaritu ni u namjeni, a arhitekt nove obnove jedino je predložio izvedbu ravnog krova, umjesto zakošenog kako bi omogućio smještaj instalacija potrebnih galeriji i osigurao prostor depoa nužnog za djelovanje galerije. Načelno u ovakvim situacijama sagledavajući društvenu korist zahvata Konzervatorski odjel u Splitu nije protiv nužnih zahvata za funkciju ustanove javne namjene, posebno zbog gubitka svih tehničkih prostorija koje su nestale ugradnjom invalidskog lifta.

Na isti način je 80-ih godina prošlog stoljeća omogućeno Hrvatskom narodnom kazalištu funkcioniranje, a projektant je građevini 19. st. dogradio prostor scene na sjeverno-zapadnom dijelu kazališta, jednako tako i kapacitet dvorane Hrvatskog doma je zbog održivosti povećan produžetkom gledališta - odgovorila je glasnogovornica Ministarstva kulture dajući do znanja da unatoč  negodovanju javnosti i narušavanju estetskog dojma Vijećnice, nadgrađe ostaje na svom mjestu.

Podsjetimo i da ovo nije usamljen slučaj. Javnost je dobro upoznata sa svojedobnom izgradnjom jacuzzija na vrhu palače D'Augubio u Dioklecijanovoj ulici, a bilo je tu i drugih "bisera" koji se u potpunosti kose, ako ne s konzervatorskim mišljenjem, onda barem sa zdravom pameti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. studeni 2020 16:09