− Investitori iz Njemačke i Švicarske došli su u situaciju da će se morati povući ako sljedećeg proljeća, točnije u travnju i svibnju, ne krenu prvi letovi, nakon tri godine čekanja i pregovaranja. U tom bi smislu već sada, u rujnu, trebala početi gradnja infrastrukture kako bi sljedeće godine sve bilo spremno za sezonu – kazao nam je Sljepčević. Što se tiče Splita, ključno je da pristanište za hidroavione bude u Gradskoj luci, odnosno na Matejušci, jer je Split, zajedno s Dubrovnikom, glavni prometni čvor na ovom dijelu Jadrana.
− S gradonačelnikom Baldasarom načelno je usuglašeno da se realizira privremeno rješenje na Matejušci s manjim pontonom za pristajanje, s tim da bi putnički dio bio na samoj obali, koji uključuje objekt u kojem bi se prodavale karte s ugostiteljskim objektom i sanitarnim čvorom. Osnovni je preduvjet svega dobivanje lokacijske dozvole i koncesije, s tim da je pristanište za hidroavione već sastavni dio Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, koji bi trebao biti usvojen najkasnije za mjesec-dva – napominje Sljepčević.
Dobivanje dozvola
Inače, organizacija ovakvog oblika javnog prometa uključivala bi tijekom sezone tri do četiri leta dnevno iz Splita prema otocima, i to Visu, Hvaru, Korčuli i Lastovu. Letjelo bi se modernim dvomotornim turboavionima najvišeg standarda i kapaciteta 19 mjesta.
− Valja napomenuti da je ova vrsta prometa nešto sasvim normalno, tretira se kao javni prijevoz, a ne nekakva ekstravagancija. Hidroavioni su potpuno sigurni i nema nikakve opasnosti za odvijanje prometa u Gradskoj luci, jer slijeću izvan luke i uz nju uplovljavaju kao svaki drugi brod. Što se tiče buke koju hidroavioni proizvode, ona je čak ispod dopuštenih vrijednosti, tako da su tiši i od nekih katamarana – napominje naš sugovornik, te dodaje da avioni s prvim mrakom prestaju s letovima. Gradonačelnik Ivo Baldasar na jučerašnjem je brifingu izvijestio novinare o održanom sastanku s predstavnicima tvrtke ECA, koji su dan prije presice bili u Splitu. Želio je, kako kaže, o tome otvoriti javnu polemiku.
− Mislim da bi takav javni servis prema otocima, a kasnije i prema Italiji, bio značajan za grad. Oni su voljni surađivati s Gradom u partnerskom odnosu. U razgovoru s njima izrazio sam mišljenje da pontoni kao trajno rješenje ne dolaze u obzir, jer će s prvom lebićadom odletjeti na Tomića stine – kazao je novinarima Baldasar. Očito je da poteštat pušta u javnost “probne balone” kako bi ispipao bilo javnosti o ovoj temi. No, za investitore je posljednji trenutak da se krene u projekt, što znači da će Grad Split u vrlo kratkom vremenu trebati zauzeti stav o hidroavionima na Matejušci.
Posla za 400 ljudi Ambiciozan projekt povezivanja Jadrana mrežom hidroaviona uključuje, osim Splita, i Dubrovnik, Zadar, Šibenik i Rijeku, te Korčulu, Mali Lošinj, Rab, Krk... U drugoj fazi projekta predviđeno je nakon dvije godine povezivanje i s talijanskim gradovima – Brindisijem, Foggiom, Anconom, Riminijem, Ravenom, Bolognom, Padovom, Trstom i Venecijom. Lučka uprava Split ponudila je Resnik za operativnu bazu, a u projektu bi posao našlo 400 ljudi. |