Mi smo tu da pružimo sve potrebne informacije te stoga pozivam sve naše poljoprivrednike, ukoliko imaju bilo kakvih upita ili nedoumica u vezi izravnih potpora, neka se obrate podružnici Agencije za plaćanja usvojoj županiji
- Što je sve potrebno da bi se mogle ostvariti izravne potpore u poljoprivredi i za što su namijenjene?
Kada pričamo o izravnim potporama bitno je najprije odgovoriti na pitanje: što sve spada u izravne potpore i koja je njihova svrha? U izravne potpore ubrajamo izravna plaćanja koja se sastoje od potpore po površini (po hektaru, a visina iznosa ovisi o vrijednosti prava na plaćanja) i proizvodno vezanih potpora u stočarstvu, voćarstvu i ratarstvu. U izravne potpore spadaju i potpore nacionalno osjetljivim sektorima (maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače). Osnovni cilj izravnih plaćanja je potpora dohotku naših poljoprivrednika. Da bi ostvarili izravnu potporu poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost trebaju biti upisani u Upisnik poljoprivrednika. Svo poljoprivredno zemljište koje poljoprivrednik koristi mora biti upisano u ARKOD sustav (evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta), a sva stoka evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ). Na temelju upisanih resursa (površina, životinja), poljoprivrednik svake godine podnosi Jedinstveni zahtjev za potporu u za to propisanim rokovima Agenciji za plaćanja, a Agencija za plaćanja po obavljanju svih kontrola izvršava isplatu sredstava na račun poljoprivrednika. Poljoprivrednici zainteresirani za izravne potpore pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti na svojem gospodarstvu moraju poštivati i niz uvjeta koji su propisani Pravilnikom o provedbi izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja, a u obzir treba uzeti i Pravilnik o višestrukoj sukladnosti koji propisuje dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i standarde upravljanja kojih se poljoprivrednici trebaju pridržavati na svim poljoprivrednim površinama koje koriste kao i pri držanju životinja na svom gospodarstvu.
Na prvi pogled se možda i čini komplicirano, ali pravila su takva. Uostalom, zato smo i mi tu, da pružimo sve potrebne informacije našim poljoprivrednicima. Stoga pozivam sve poljoprivrednike ukoliko imaju bilo kakvih upita ili nedoumica u vezi izravnih potpora, neka se obrate podružnici Agencije za plaćanja u svojoj županiji.
- Koliko je godišnji iznos izravnih potpora koje su poljoprivrednicima isplaćene za proizvodnu 2017. godinu? Radi li se o povećanju u odnosu na prethodne godine i koliko ste zadovoljni odazivom poljoprivrednika?
Unazad tri godine postepeno se povećavao broj poljoprivrednika koji dobivaju izravne potpore ali i ukupan iznos isplaćene potpore. Brojkama navedenim u tablici potrebno je pridodati i potpore za nacionalno osjetljive sektore (maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače) ali i sredstva potpora iz IAKS mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. (Mjera 10: Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama; Mjera 11: Ekološki uzgoj i Mjera 13: Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima). Kada se zbroje sve te potpore dođemo do 3,4 milijarde kuna koje se svake godine isplaćuju našim poljoprivrednicima na temelju podnesenih Jedinstvenih zahtjeva za potpore.
Što se interesa poljoprivrednika tiče, svi skupa ulažemo velik trud kako bi na sve moguće načine što bolje i konkretnije informirali poljoprivrednike o mogućnostima koje su im na raspolaganju. Kako ne bi zakasnili ili zaboravili podnijeti Jedinstvene zahtjeve za potporu koji se podnose svake godine u periodu od ožujka do lipnja, gotovo svaki dan na radiju možete čuti spot-podsjetnik koji naše poljoprivrednike informira o rokovima i načinu podnošenja Jedinstvenog zahtjeva za potporu. Tijekom cijele godine, svakodnevno odgovaramo na desetke upita i nedoumica poljoprivrednika putem telefona i elektronske pošte, i naravno, osobnim kontaktom u podružnicama Agencije za plaćanja. Za poljoprivrednike diljem Hrvatske organiziramo različite radionice i događanja. Na internetskim stranicama Agencije, svakodnevno se objavljuju informacije i novosti za poljoprivrednike kao i niz edukativnih brošura i letaka a sve kako bi poljoprivrednici bili upoznati ne samo sa svim mogućnostima već i s obavezama koje moraju ispuniti kao preduvjet za ostvarivanje potpore. U 2018. godini, Jedinstvene zahtjeve za potporu podnijelo je 107.488 poljoprivrednika, iz čega se može zaključiti da su aktivnosti koje smo provodili polučile i rezultat – povećan broj aktivnih poljoprivrednika.
Povećan broj zahtjeva u 2018.
U 2018. godini Jedinstvene zahtjeve za potporu podnijelo je 107.488 poljoprivrednika
- Kakav je odaziv na novu mjeru “Dobrobit životinja”?
Mjera Dobrobit životinja nažalost nije bila sastavni dio Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, ali je zahvaljujući naporima Ministarstva poljoprivrede u proteklih nekoliko mjeseci i ova mjera uspješno stavljena na raspolaganje našim poljoprivrednicima. Zahtjev za potporu u 2018. godini podnijelo je nešto manje od 1700 poljoprivrednika, najviše za sektor govedarstva. Vjerujem da će u 2019. godini odaziv poljoprivrednika biti znatno veći. Cilj ove mjere je životinjama osigurati poboljšane uvjete u hranidbi, uvjetima smještaja, ispaši i ispustu, a samim poljoprivrednicima financijski pomoći što su životinjama osigurali takve poboljšane uvjete držanja.
- Kakva je do sad iskoristivost sredstava iz EU fondova za Ruralni razvoj, i usporedba s onima prije Vašeg ravnanja Agencijom?
Prema posljednjim službenim podacima možemo biti iznimno zadovoljni rezultatima provedbe Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske s obzirom da je po svim parametrima: postotak objave, ugovaranja i isplate upravo Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske najuspješniji.
Preko 85% dostupnih sredstava Programa je već stavljeno na raspolaganje putem natječaja (preko 15 milijardi kuna). Ugovoreno je 9,3 milijardi kuna, što čini više od 52% raspoloživih sredstava, dok smo isplatili preko 4,6 milijardi kuna, odnosno oko 26%. Trenutno je otvoren 21 natječaj vrijednosti 3,1 milijardu kuna, zatvoreni natječaji su u obradi, a cilj koji smo si zadali ove godine - objava natječaja u vrijednosti od 500 milijuna eura prema indikativnom planu objave natječaja, već je realiziran. Tim tempom nastavljamo i dalje. Plan je tijekom iduće godine raspisati kroz natječaje cjelokupni raspoloživi iznos Programa, podići razinu ugovaranja kao i razinu isplaćenih sredstava.
Prije godinu i pol dana, kada sam došla u Agenciju za plaćanja, zatečeno stanje je bilo loše, postotak ugovorenosti i isplata je bio izrazito nizak, pri čemu je zatečen veliki broj natječaja koji su objavljeni 2015. i 2016. godine, a nisu bili obrađeni. Osim toga, imali smo i veliki broj mjera i operacija koje nisu pokrenute, a koje su iznimno bitne za uspješnost samog Programa i nužne za razvoj poljoprivrede. Tijekom 2017. godine, uz rješavanje i obradu svih tih zaostatka, promijenili smo sustav zaprimanja i obrade, uveli smo nove procedure, a sve s ciljem pojednostavljena i ubrzanja obrade prijava. Na taj način naši poljoprivrednici više ne moraju čekati nekoliko mjeseci (čak i godina) da dobiju povratnu informaciju jesu li prošli ili ne na nekom natječaju, već je prosječno vrijeme obrade 3 mjeseca. Na taj način se projekti brže provode, samim time se isplaćuju sredstva koja doprinose unaprjeđenju, modernizaciji i konkurentnosti naše poljoprivrede, ali i održivosti ruralnih krajeva.
Bila je to, moram priznati, vrlo izazovna i zahtjevna godina i za moje suradnike i mene osobno, posebice kolegice i kolege koji su operativno na svim starim i novim natječajima i radili. Velik je posao za naše poljoprivrednike odrađen u zadnjih godinu i pol dana. Rezultati rada su vidljivi i to me posebno veseli.
- U prvom dijelu godine ste organizirali niz predavanja i imali izravni kontakt s potencijalnim korisnicima potpora, kakav je Vaš dojam?
U suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i HPA, organizirali smo manifestaciju „Naše domaće, sada i ubuduće“ koju je posjetilo oko 4 tisuće sudionika. Cilj manifestacije bio je obići cijelu Republiku Hrvatsku, informirati potencijalne korisnike o mogućnostima financiranja iz Programa ruralnog razvoja, promovirati lokalne proizvode s hrvatskih farmi i polja, ali i ono najbitnije - dobiti povratne informacije od naših poljoprivrednika o svemu onome što radimo.
Kolega Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede i ja osobno smo na manifestacijama sudjelovali u svojstvu predavača. Dojmovi sa predavanja, događanja općenito su bili izvrsni. Korisnici su bili pomalo i iznenađeni vidjevši nas dvoje u ulozi predavača, ali su bili izuzetno zainteresirani i spremni podijeliti s nama svoja iskustva, ali i ukazati na pojedine dijelove sustava koje je potrebno unaprijediti. Smatram da nama koji radimo u sektoru poljoprivrede izravni kontakt s poljoprivrednicima, kao što su ovakvi događaji, treba biti preferirani komunikacijski kanal i zato se predavanjima uvijek posebno veselim jer iz prve ruke saznam što muči, ali i čemu se vesele naši poljoprivrednici.
- Što poljoprivrednicima donose ove nove mjere 4.2.1. i 6.4.1.?
Operacija 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima s jedne strane nije toliko nova za naše korisnike, obzirom da smo je provodili kroz dva prethodna natječaja. S druge strane, specifičnost ovog natječaja je u tome što je namijenjen isključivo uljarama te mini mljekarama, kapaciteta do 10.000 litara ulazne sirovine dnevno. Za svaki od ova dva sektora namijenjeno je po 75 milijuna kuna. Iz tih sredstava će prihvatljivi korisnici, fizičke i pravne osobe, moći graditi, rekonstruirati i opremati svoje pogone, za što mogu ostvariti maksimalni iznos potpore od 1 milijun eura u slučaju mljekara, te 600.000 eura u slučaju uljara.
Operacija 6.4.1. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima s druge strane, u potpunosti je nova i služi razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu. Kroz ovaj natječaj na raspolaganju je 250 milijuna kuna, dok je maksimalni iznos potpore do 200.000 eura. Korisnici su poljoprivredna gospodarstva, iz kategorije mikro i malih poduzetnika, koja se već bave određenom nepoljoprivrednom djelatnošću, a sada ju kroz sredstva iz ove operacije dodatno razvijaju. Prihvatljivi sektori ulaganja su prerada, marketing ili izravna prodaja proizvoda, razne vrste usluga u ruralnim područjima, tradicijski i umjetnički obrti te turizam u ruralnom području. Svrha ove operacije je osigurati dodatne izvore prihoda poljoprivrednim gospodarstvima kroz razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti. Smatram da će kroz realizaciju ovakvih projekata poljoprivredna gospodarstva unaprijediti svoje poslovanje, a ruralni prostor dobiti neke nove sadržaje (dodanu vrijednost) uz pomoć kojih će se oživjeti gospodarska aktivnost te potaknuti ljude da ostanu na svojim gospodarstvima ostvarujući dodatne prihode. Na taj način dolazimo do sinergijskog učinka na razini Programa s obzirom da je ova operacija komplementarna s onima iz mjera 4 i 7, ali i sinergijskog učinka poljoprivrede i ruralnog razvoja s turizmom i drugim politikama.
- Kakav je interes za mjere za koje su u ovoj godini po prvi puta raspisani natječaji - mjere 6.2 i 6.4?
Interes za operaciju 6.4.1 može se iščitati iz iznimno velikog broja potencijalnih korisnika koji su posjećivali radionice koje smo zajednički organizirali Agencija za plaćanja i Ministarstvo poljoprivrede. Što se tiče broja prijava, njega je u ovoj fazi natječaja teško precizno izmjeriti obzirom da je zaprimanje prijava započelo nedavno.
Uglavnom, poučeni provedbom ostalih operacija, ne bojimo se slabog odaziva. Kako je iz raspoloživih sredstava moguće financirati najmanje 165 projekata, vjerujemo da neće biti problem doseći navedenu brojku. Dobar pokazatelj nam je i operacija 6.2.1 gdje je interes korisnika nadilazio inicijalno raspoloživa sredstva od 186.000.000 kuna te je na natječaj pristiglo 755 prijava vrijednih 280.488.000 kuna. Kako bismo omogućili financiranje svih projekata nedavno smo kroz izmjene natječaja povećali ukupnu alokaciju na 278.628.000 kuna.
- Po prvi put je raspisan i natječaj za mini uljare koji je trenutno aktualan. Sigurno imate neke informacije s terena o očekivanom interesu. Za koliko projekata ima sredstava?
Obzirom da se alokacije po pojedinom natječaju određuju sukladno očekivanom interesu korisnika, vjerujem da će raspoloživi iznos od 75 milijuna kuna biti utrošen bez poteškoća. Ako uzmemo u obzir da je maksimalni iznos potpore po projektu 600.000 eura, onda bi pod pretpostavkom da svi projekti budu maksimalnog iznosa, raspoloživa sredstva bila dostatna za sufinanciranje minimalno 16 projekata. Ako projekti budu manji, onda je moguće da ćemo ih financirati i više.
- Koja je Vaša preporuka, što trebaju poljoprivrednici napraviti da se iskoristivost sredstava poveća?
Prije svega, potrebno je pravovremeno i realistično planirati projekte i osigurati njihovo sufinanciranje. Kada kažem realistično planirati, mislim prije svega na vremensko planiranje, gdje si korisnici zadaju neodržive rokove za dovršetak određenih faza projekta, koje vrlo često što iz objektivnih, što iz subjektivnih razloga, ne realiziraju u predviđenim rokovima. To onda rezultira problemima u realizaciji i utrošku već rezerviranih sredstava, a svakako i u planiranju aktivnosti u Agenciji. Planirani troškovi također se pokazuju vrlo često nerealnim. Biti svjestan svojih mogućnosti i biti realan, što se tiče i vremena i sredstava. Ne treba zanemariti ni loše planirane građevinske projekte (ako je gradnja ili rekonstrukcija u pitanju) koje je potrebno onda u hodu mijenjati, što dodatno usporava proces odobravanja, a samim time i realizaciju ulaganja. Naglasila bih i vrlo čestu pojavu „deklariranja bodova“ koji korisniku zapravo ne pripadaju. Kod popunjavanja zahtjeva za potporu, bodovi se dodaju tamo gdje ih korisnik realno ne ostvaruje. No, takve provjere su dio kontrola Agencije za plaćanja, te se na svim takvim mjestima rade korekcije tj. umanjenja bodova.
- Kakvi su planovi za raspisivanje natječaja u sljedećoj godini i možete li nam već nešto reći o pripremama za novo programsko razdoblje koje starta 2021. godine. Hoće li naši poljoprivrednici i dalje moći računati na slične potpore iz EU fondova?
Mi smo već raspisali preko 85% raspoloživih sredstava iz Programa ruralnog razvoja, a nalazimo se na polovici 2018. godine. To, naravno, podrazumijeva da će se broj natječaja i raspoloživi iznosi postupno smanjivati tijekom 2019. te će fokus biti usmjeren prema isplati ugovorenih projekata. Uglavnom, tijekom 2019. planiramo raspisati preostalih 15% raspoloživih sredstava za mjere i operacije gdje sredstva nisu u potpunosti utrošena. Što se tiče financijskog razdoblja 2021.-2027. korisnici nemaju razloga za strah jer će i dalje biti sredstava na raspolaganju u manje-više sličnim iznosima i za slične mjere.
Svakako treba napomenuti da u Europskoj komisiji postoji intencija popularizacije financijskih instrumenata u nadolazećem financijskom razdoblju i usmjeravanja dijela sredstava kroz njih. Osim mjere dobrobiti životinja i financijski instrumenti su također još jedan način financiranja koji smo uveli i koji stavljamo na raspolaganje našim poljoprivrednicima. Uspostavom i primjenom financijskih instrumenata za dio mjera Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020. želimo steći iskustvo za njihovu širu primjenu u sljedećoj financijskoj perspektivi. Kada već spominjem financijske instrumente bitno ih je jasno definirati - to nije ništa drugo nego sredstva koja su dostupna poljoprivrednicima po najpovoljnim kamatama na tržištu (do 1,5%, te 0,1% za sektor mljekarstva).
Budućnost - naš je plan u nadolazećem razdoblju smanjiti broj mjera i tipova operacija i postaviti jasan fokus na nekoliko ključnih područja koja će osigurati ravnomjeran razvoj ruralnih prostora, unaprijediti te povećati konkurentnost hrvatske poljoprivrede i prerađivačke industrije.
Po najpovoljnijim kamatama
Financijski instrumenti su sredstva koja su dostupna poljoprivrednicima po najpovoljnim kamatama na tržištu (do 1,5%, te 0,1% za sektor mljekarstva).