ACI Marina Skradin sa svojih je 180 vezova ostvarila oko devet milijuna kuna prometa u 2019. godini. Imaju 13 stalno zaposlenih – 17 u ljetnom periodu, u špici sezone – a raspolažu s desetak tisuća četvornih metara prostora. To bi bio jezik brojki, naizgled suhoparna proza, no sve drugo vezano uz jednu od najmanjih, ali za mnoge i najljepšu ACI-jevu marinu, više je poezija. Počevši od samog smještaja.
Nalazi se u pitoresknoj uvali Rokovača, jedan se njezin dio nalazi u samom srcu grada Skradina, a drugi na suprotnoj strani, pa ima ujedno i najljepši pogled na ovaj drevni gradić na Krki, prelijepu antičku Scardonu, na samom ušću rijeke Krke i na vratima jednog od najljepših hrvatskih nacionalnih parkova koji godišnje posjeti više od milijun turista.
Skradinska je marina jedina marina u sustavu ACI-ja koja je na slatkoj vodi. I to je njezina velika prednost, koju nautičari jako cijene i u tom je smislu boravak u Skradinu, na Krki, za njih – "La dolce vita". Sigurna je, pokrivena kamerama, ali i zaštićena od vjetra, To je jedina marina koja praktički nema valova – sigurna je i od bure i od juga. Jedini valovi koji tamo nastaju su oni od prolaska drugih brodova!
Rani početak sezone
"Zadovoljni smo i mi s nautičarima, a i oni s nama. Da je tako, govore i rezultati. Što se tiče dnevnog veza, njegov nam je porast tri posto, porast na mjesečnom vezu imamo veći od sto posto, a godišnji vez nam je veći za četiri posto. Ali, nismo opterećeni fizičkim pokazateljima, financijski su bitniji. Oni su veći za pola milijuna kuna u odnosu na lani, što je za ovako malu marinu fantastičan podatak – s nekih 8,5 milijuna kuna na devet milijuna. U nas su svi podaci javni, ništa nije tajna, uostalom kotiramo i na burzi, i ono na čemu cijelo vrijeme radimo to su pored prihoda i racionalizacija poslovanja, što je jednako bitno. Do povećanja prihoda nije došlo samo zbog povećanja cijena, nego i zbog proširenja asortimana usluga. Uvijek nastojimo našim gostima ponuditi nešto novo i dodatno, neku pogodnost koju prije nismo imali, ići ukorak s vremenom i njihovim potrebama" – veli nam Slaven Bogut, direktor marine, u koju se, navodi, konstantno ulaže.
Stavili su novi sidreni sustav, poboljšali komunikacijski i informatički sustav, unaprijedili ga, na pontone su stavljeni novi ulazi, nova vrata, novi elektro ormarići sa pripadajućom infrastrukturom, na raspolaganju nautičarima je primjerice, i mjenjačomat, kojeg su odlično prihvatili. O čemu se radi? O automatu koji vam 24 sata mijenja četiri svjetske valute – funtu, franak, euro i dolar – u kune, u suradnji s FINA-om koja se pokazala iznimno uspješnom, navodi nam Bogut, koji ističe kako je Skradin vrlo specifična sredina, što se odražava i na marinu.
"Nama ovdje sezona počinje najranije, a najkasnije završava. Početak joj je s prvim znacima proljeća, čim počne ljepše vrijeme prvi turisti počinju obilaziti Nacionalni park Krka, počinje i naša sezona koja od kraja ožujka, početka travnja traje do 1. studenog. I na današnji dan mi imamo par jedriličara u našoj marini. Mi smo, zapravo, konstantno otvoreni, radimo i zimi, odnosno znamo imati i za Novu godinu nekoliko jedriličara koji je žele dočekati i proslaviti u Skradinu. Nama je intencija ne samo povećati broj brodova, nego i dovesti veće brodove u Skradin, koji bi imali svoju stalnu, posadu na njima. Na taj bismo način imali cjelogodišnju fluktuaciju u marini, stalni broj ljudi, odnosno posade na brodovima, što bi u marini i u samom Skradinu posljedično dovelo i do snažnog turističkog razvoja same destinacije – povećanje broja restorana, gostionica, trgovina, dućana. Mi sada, evo, da se pohvalimo, imamo po prvi put na stalnom, godišnjem vezu, brod od 37 metara, novi, proizvodnja 2018. godine, na kojem su, na dnevnoj bazi tri člana posade, koji ga opslužuju i stalno su tu, u gradu. Dakle, intencija je imati što više takvih brodova, od 40 metara – do sada smo imali od dvadesetak – sa što više stalnih članova posade koji će biti upućeni na sadržaje u gradu Skradinu" – pričamo s Bogutom o simbiozi marine i lokalne samouprave.
Širenje ponude
Zna se da nautičari preferiraju dobre restorane, oni su hedonisti koji vole potrošiti, pa se čak pojedini i vraćaju u Skradin, zbog dobre spize i finih restorana. Gastro ponuda stoji uz bok prirodnim ljepotama i kulturno – povijesnom naslijeđu, tvrdi nam Bogut, koji upravo u toj simbiozi grada, marine i lokalne gastro-scene vidi dobitnu razvojnu kombinaciju. Svi tu imaju svoje mjesto – ne samo elitni restorani, nego i oni za "marendaše" i lokalna obiteljsko–poljoprivredna gospodarstva, i mještani koji na pijaci nude proizvode iz svog vrta...
"Mi snažno podržavamo i sponzoriramo lokalne projekte i događaje u zajednici, ali nailazimo i na razumijevanje od strane grada Skradina, pa mislim da neću pogriješiti ako kažem da je ta suradnja primjer kako se može zajednički razvijati jedna lokalna sredina" – ističe direktor marine koja je lani proslavila 35 godina postojanja – otvorena je davne 1983. godine. Bila je manja, s vremenom se širila, a vjerojatno će se širiti i u budućnosti. Tim prije što za to ima i prostora i mogućnosti", kaže Bogut.
"Mi smo među marinama koja ima jedan od najvećih brojeva tranzita u sustavu ACI-ja, na godišnjoj razini. To su brodovi koji na dnevnoj bazi dođu i odu. Imamo šibenski kanal kojim gosti obožavaju proći, to ušće Krke, Skradin je grad pun restorana, i gosti se malo zadržavaju. Imamo čak poludnevne izlete – nautičari dođu ujutro, odu poslijepodne. Koliko god to nama kao marini odgovaralo, jer imamo brzu izmjenu gostiju, prodajemo vez praktički dva puta u danu, to je loše za destinaciju, jer znači da im Skradin ne nudi dovoljno da bi se u njemu zadržali duže i potrošili više. Znači, trebamo se svi skupa potruditi, organizirati dodatne sadržaje, ture, transfere, zajedno s NP Krkom, gradovima Drnišom, Kninom, općinama, turističkim zajednicama. Zašto Skradin ne bi mogao biti destinacija za male putničke brodove, koji bi transferirali goste s velikih kruzera koji dođu u Šibenik, pa ih 'shuttle' busevima transferirali dalje, prema zaleđu, Drnišu i Kninu?, pita se Bogut.
I nastavlja: Mi u ACI-ju, zajedno s Lučkom upravom, Nacionalnim parkom, Turističkom zajednicom, možemo biti motor razvoja ovog kraja " – zaključio je Bogut.
Iako Marina Skradin nije u Nacionalnom parku, nego na njegovim vratima, ona se nalazi u mreži zaštićenih ekoloških područja Natura 2000, važnih za očuvanje prirodnih staništa brojnih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Zato se posebna pažnja posvećuje ekologiji, a od prošle godine ponosno po prvi put viju i Plavu zastavu - Plava zastava za plaže i marine je međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i priobalja, čiji je prvenstveni cilj održivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom.
“Gledamo kako ćemo u budućnosti sufinancirati brodove koji idu na ekološki pogon, odnosno na struju, stimulirat ćemo njihov dolazak oslobađanjem od određenih troškova, subvencijama, u suradnji s gradom Skradinom i županijom” - ističe direktor Bogut.