Peruća
ENERGIJA

Hrvatska elektroprivreda DALMACIJA JE VELIKO GRADILIŠTE ZA HEP-ove ELEKTRANE

Piše PROMO SD
18. prosinca 2020. - 08:00

Dalmacija je kolijevka elektroprivredne djelatnosti u Hrvatskoj. Prije 125 godina, točnije 28. kolovoza 1895. u pogon je puštena Hidroelektrana Krka te je proradio prvi cjeloviti elektroprivredni sustav na tlu Hrvatske. Toga dana je iz hidroelektrane na rijeci Krki dalekovodima potekla električna energija do jedanaest kilometara udaljenog Šibenika. Samo dva dana ranije, s radom je počela jedna od povijesno najpoznatijih hidroelektrana u svijetu, ona na Nijagarinim slapovima u SAD-u, a elektroenergetski sustav HE Krka - Šibenik, utemeljen na izmjeničnoj električnoj energiji i primijenjenim izumima Nikole Tesle, bio je jedan od prvih takvih u svijetu.
Danas su vidljivi samo ostaci te naše prve izmjenične hidroelektrane, ali zato dan-danas radi elektrana izgrađena u njenoj neposrednoj blizini i puštena u rad 1903. godine, HE Jaruga 2. Još jedna stogodišnjakinja, HE Miljacka, od 1906. radi na području Nacionalnog parka Krka, a šest godina kasnije u zaleđu Omiša izgrađena je HE Kraljevac, tada među najvećima u Europi. Od tog doba prvih naših hidroelektrana, na ovom području traje neprekinuta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
Druga velika obljetnica koju su ove godine obilježili HEP i Hrvatska, trideset je godina od utemeljenja Javnog poduzeća Hrvatska elektroprivreda u vlasništvu Republike Hrvatske. Snaga jedinstveno ustrojene nacionalne elektroenergetske tvrtke ubrzo se pokazala u punom svjetlu tijekom Domovinskog rata kad su hrabrost i domišljatost djelatnika HEP-a omogućili opskrbu energijom stanovništva posvuda u Hrvatskoj, pa i u ratu zahvaćenim područjima. Poseban je izazov bila opskrba potrošača na području Dalmacije, energetski odsječene od ostatka Hrvatske. U rekordnom je roku izvedena takozvana otočna veza sastavljena od više podmorskih kabela, a jednako brzo je nakon oslobođenja Peruće obnovljena brana s hidroelektranom. I ona je ove godine slavljenica, jer je 1960. zabilježena kao godina kada je Peruća izgrađena kao prva brana u kršu na svijetu.
Dalmacija je do danas ostala središte proizvodnje električne energije korištenjem snage vode, ali posljednjih nekoliko godina HEP se i ovdje sve više okreće energiji sunca i vjetra. Upravo će 2020. po tome ostati obilježena kao prijelomna, jer je HEP na Visu u rad pustio prvu elektranu na hrvatskim otocima, a ujedno sa snagom od 3,5 megavata i najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj. Još veću sunčanu elektranu, snage 7,35 megavata HEP gradi kod Obrovca, a u izgradnji su u Dalmaciji još i elektrane u poduzetničkim zonama Vrlike i Stankovaca. I to je tek početak, jer je u Dalmaciji u planu izgradnja još desetak sunčanih elektrana. Nekoliko će se izgraditi na otocima, kao primjerice SE Bogomolje na Hvaru koja se priprema u suradnji s Općinom Sućuraj. Neke već ulaze u kategoriju vrlo velikih, kao što je slučaj sa SE Korlat snage 75 megavata. Na toj lokaciji uskoro će s komercijalnim radom započeti prva HEP-ova vjetroelektrana, VE Korlat, snage 58 megavata. To će biti prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez poticaja.

image
SE Vis je prva elektrana na otocima i najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj

Nisu sunčane elektrane jedini zeleni projekti, projekti za budućnost, koje HEP gradi i planira izgraditi na otocima. Da bi pojačao sigurnost opskrbe i povećao stupanj njihove energetske samodostatnosti prema najvišim okolišnim standardima, HEP će na više otoka postaviti baterijske spremnike energije te će nastaviti jačati elektroenergetsku mrežu uključujući i postavljanje podmorskih kabela. Samo ove godine HEP je u Dalmaciji ojačao vezu otoka Silbe, Premude, Drvenika Velog, Hvara, Iža i Ugljana s kopnom. Na dalmatinske je otoke, Brač i Hvar, već stigla, a na Vis upravo dolazi još jedna lijepa novost u režiji HEP-a. Riječ je o ELEN punionicama za električna vozila kojih je sve više u Dalmaciji, pa ne čudi što je HEP u rujnu ove godine upravo u Splitu svečano u rad pustio svoju dvjestotu punionicu u Hrvatskoj.
image
Vjetroelektrana Korlat

HEP većinu svojih projekata, ne samo u Dalmaciji, nego i u čitavoj Hrvatskoj, priprema u partnerstvu s lokalnom zajednicom, s gradovima i općinama, a provodi u suradnji s domaćim tvrtkama. U elektranama ugrađuje različitu opremu hrvatskih proizvođača, od fotonaponskih modula i pretvarača, preko kabela i transformatora do rješenja za ugradnju baterijskih spremnika. Na taj način potiče razvoj znanja i sposobnosti domaće industrije te inspiriran pothvatom šibenskih poduzetnika s kraja 19. stoljeća, gradi zeleno, tehnološki napredno gospodarstvo 21. stoljeća.
07. ožujak 2021 06:47