Siromaštvo i skromnost – u dvije se riječi može opisati dalmatinski Božić u prošlosti. I preko godine imalo se malo, no za blagdanske dane ipak se gledalo za obiteljskim stolom naći koji bolji bokun – razgovaramo s Tanjom Ban, etnologinjom splitskog Etnografskog muzeja o obilježavanju božićnih blagdana u Dalmaciji, u zaleđu, na otocima, u primorju i gradovima.
Zajednički moment oko kojeg su se svi okupljali bio je badnjak, najčešće maslinov panj kojem se, kao živom biću, obraćalo, nad njim molilo, polijevali su ga vinom, uljem, posipali žitom. Badnjak je bio ukućanin i dio obitelji sve do blagdana Tri kralja, kad bi se nakon blagoslova svi odreda napili svete vode – počev od najstarijeg pa do najmlađeg. “Sritno i berićetno, na dobro van doša Božić i Mlado lito”, nazivali s...
Zajednički moment oko kojeg su se svi okupljali bio je badnjak, najčešće maslinov panj kojem se, kao živom biću, obraćalo, nad njim molilo, polijevali su ga vinom, uljem, posipali žitom. Badnjak je bio ukućanin i dio obitelji sve do blagdana Tri kralja, kad bi se nakon blagoslova svi odreda napili svete vode – počev od najstarijeg pa do najmlađeg. “Sritno i berićetno, na dobro van doša Božić i Mlado lito”, nazivali s...