StoryEditor
Životsajam vina i slastica u Dioklecijanovim podrumima

Otvoren "Vinski podrum" fešta najboljih hrvatskih vina

Piše PSD.
12. listopada 2013. - 16:10

Prostor je jedinstven i savršen, a Split je zbog svog položaja i rastućeg turizma idealno mjesto za organizaciju sajma vina, jednoglasno su zaključili vinari - sudionici prvog sajma te vrste u organizaciji Slobodne Dalmacije koji je pod nazivom Vinski podrum otvoren u petak u podrumima Dioklecijanove palače. Osamdeset vinara iz cijele Hrvatske ponudilo je je na kušanje i kupnju svoja najbolja vina, a da uz vina izloženi su i izvrsni sirevi , maslinova ulja i naravno slastice.

- Slobodna Dalmacija želi afirmirati izvrsnost, a to smo postigli u proizvodnji vina. Zato je naš zadatak vinarima omogućiti javnu prezentaciju njihovih najboljih proizvoda koji se mogu pojaviti u konkurenciji bilo gdje u svijetu, kao što smo promovirali male obiteljske hotele i nautički turizam, kazao je Miroslav Ivić, direktor Slobodne Dalmacije otvarajući sajam.

Novinarka Meri Šilović koja već godinama piše o vinima i vinarima kazala je kako je vinarstvo najprosperitetnija i najvrjednija branša zadnjih 20 godina što potvrđuju brojne nagrade koje vinari donose iz cijelog svijeta. Ideja o organizaciji sajma jako se svidjela i gradonačelniku Ivi Baldasaru koji na to gleda kao dodatni sadržaj u cilju produljenja turističke sezone, a njegove riječi potkrijepili su brojni turisti koji su se znatiželjno umješali među štandove s delicijama. Partner sajma je Županija splitsko – dalmatinska, a župan Zlatko Ževrnja koji se pohvalio i vlastitim vinogradom kaže kako nastoje pomoći proizvođačima davanjem sadnica i olakšicama za nabavku opreme.

- Podijeli smo do sada gotovo 250 tisuća sadnica loze čime smo dobili 76 hektara novih vinograda, a sufinanciramo i navodnjavanje, kazao je župan.

Na štandu legendarne vrbničke žlahtine susreli smo enologa Marinka Vladića koji se proslavio kao Iločanin koji se zbog ljubavi preselio na more i stvorio morski pjenušac. Uz njega je u žlahtini uživao glumac Žarko Radić, ravnatelj drame splitskog HNK koji nam je kazao kako ga neće biti lako nagovoriti da prijeđe na dalmatinska vina jer mu je ovo u genetskom kodu. Vrbničani su u Split došli jer ovdje preko ljeta prodaju velike količine žlahtine koja je kažu pravo ljetno vino pa Split smatraju idealnim mjestom za još jednu promociju.

Rade Bobanović stigao je iz Polače promovirajući uzlet vinogradarstva u zadarskoj regiji . Vlasnik je Poljoprivredne zadruge 'Maslina i vino' pa proizvodi i maslinovo ulje i suhe smokve.

- To su proizvodi koji se nadopunjuju i odlično idu zajedno. U zadarskoj županiji smo napravili veliki iskorak i danas imamo 50 vina na tržištu. Na putu smo traženja jedinstvenosti prošeka, plavca i crljenka odnosno zinfandela jer samo udruženi možemo napraviti dobar posao. Za dvije do tri godine proizvodit ćemo tri milijuna butelja godišnje i plasirat ćemo ih od Švedske do Kine - kaže Bobanović.




Sličnog su razmišljanja i vinari s novog vinogorja Konarna koji su se udružili u Zadrugu K-7.

- Za sada nas je troje, ali doći ćemo do sedam i tako zajedno postići uspjeh. Zato smo već osnovali zadrugu Komarna 7 i cilj nam je da određena vina plasiramo u svijet upravo pod tim imenom - kazao nam je vinar Mate Volarević.

Prezentacijom u Splitu je oduševljen i Božo Martinović, vlasnik 'Dubrovačkih podruma' čija je 'Merlotina' sve češće na stolovima gurmana.

- Znate, nama je iz Konavala sve daleko, pa nam je sigurno najteže plasirati i vina. Zato smo rado došli u Split jer vaš turizam ide naprijed i tu vidimo i svoj prostor. Nakon 2002. godine krenuli smo ispočetka i danas plasiramo 100 tisuća boca godišnje, ali smatram da se vinari maksimalno trebaju okrenuti izvozu i male količine nisu nikakav problem. Ljudima treba ponuditi dobro vino i dobru priču i to je pravi put. Ne treba se gurati u velike trgovačke centre, nego se treba promovirati kroz specijalizirane dućane i dobre restorane - smatra Martinović.


Prvi dan vinskog podruma održane su i dva zanimljiva predavanja - 'Od plavca malog preko plavca malog sivog do plavca malog bijelog' na kojemu su predavači bili dr. Goran Zdunić i dr. Nenad Malenica, te 'Posebna uloga forenzike i arheologije u istraživanjuu porijekla zinfandela' o čemu su govorili dr. Malenica i dr. Ambroz Tudor.


PIŠE: nataša bakotić
FOTO: jadran babić / cropix
VIDEO: IVAN KAŠTELAN





Delicija zabranjenog naziva

Kako sljubiti prošek koji se zapravo tako više i ne smije zvati i dalmatinske torte naziv je zanimljive radionice koja je privukla brojne sladokusce. Osmislili su je Silvija Munda i Tomislav Stiplošek, voditelji emisije G.E.T Report. Kušaći su morali odgovoriti na pitanje koji se prošek najbolje slaže s kojom tortom , a na izboru su imali Tomićev ' Hektorović', šibenski 'Jakov' i 'Prošek' PZ Vrbnik koji nosi staro ime jer je iz berbe prije 2012. godine.

Sljubljivali su ih sa Splitskom tortom iz škole Wallner, Imotskom tortom napravljenom u Dujmexu, te Makaranom Vedrane Puharić s OPG-a LIVR. Bila je to prilika da se spomene kako već imamo u Hhrvatskoj petnaestak torti koje imaju ime i prezime i zaštićene su jer se u njihovoj proizvodnji koriste samo domaće namirnice. A koja je bolja? Svaka- složili su se kušaći.

Gurmansko ulje

U podrumima se kušalo i Prvo gurmansko maslino ulje 'Cvita' izašlo iz uljare Vukšić u Solinu čiji su vlasnici već poznati po kreativnim proizvodima.

- Koristimo novi način proizvodnje tako da masline zajedno s biljem prolaze proces hladne prerade. Tako smo dobili ulje s ružmarinom koje ide uz crveno meso i plavu ribu, ulje s kaduljom stavlja se na bijelo meso i ribu, a ono s lavandom ide uz školjke i slastice, kaže nam Milica Milišić.

Uz nju su se pozicionirali slavni Ivan Gligora sa svojim nagrađivanim sirevima s Paga te proizvođaći eko Livanjskog sira Puđa koji je već osvojio tržište. Delicija na pretek.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

26. rujan 2020 14:01