U ovo doba godine kada svi kišu i kašlju, jačanje imuniteta posebno je važno. To je naš štit protiv bakterija, virusa, gljivica koje su svuda oko nas.
A priča o očuvanju imuniteta nije jednostavna, jer više faktora utječe na to hoće li on biti jak i hoće li propuštati mikroorganizme koji nas oslabe, pa se lakše razbolimo.
I ptice na grani znaju koliko su za jačanje imuniteta važni zdrav i stabilan san, te zdrava prehrana bogata vitaminima. Mnogi se stručnjaci slažu da je vitamine najbolje unositi kroz svježe povrće i voće, no mnogi ih uzimaju i kroz suplemente iz ljekarni, piše nova.rs.
Novinari portala su u razgovoru s liječnikom, primarijusom dr. Miletom Marićem, saznali koje suplemente ima smisla piti, a što je "bacanje para".
Vitamin D zimi – kad i koliko?
"Dakle, ako se utvrdi manjak vitamina D, može se uzimati kao nadomjestak jer njegov nedostatak, koji se obično javlja zimi, može uzrokovati probleme s kostima, povećan rizik od tuberkuloze i težih virusnih infekcija te druge zdravstvene komplikacije.
Među prirodnim izvorima vitamina D su masna riba, žumanjak, crveno meso, jetra i mliječni proizvodi.
Ukoliko se vitamin D uzima kao suplement, važno je znati da je preporučena dnevna doza za bebe do godinu dana 10 mikrograma, za djecu, trudnice, dojilje i odrasle 15 mikrograma, a za starije osobe iznad 70 godina 20 mikrograma. Doza od 10 mikrograma zapravo je 400 IU vitamina D", tumači doktor Marić.
Doktorica Ivana Đurić upozorava da s vitaminom D ne treba pretjerivati.
“Ako se višemjesečno unosi prekomjerna doza vitamina D, moguće je predoziranje praćeno povraćanjem, glavoboljom, srčanim smetnjama, zatvorom, dehidracijom i stalnom žeđu, slabošću mišića, umorom”, kaže dr. Đurić i dodaje da vitamin D hipervitaminoza, srećom, rijetka. Ali se događa.
Vrlo važan unos vitamina C
Što se tiče ostalih suplemenata koje sada ima smisla piti za imunitet, dr. Marić ukazuje na vitamin C.
“Podsjećam da je sve vitamine najbolje unositi hranom, pa tako i vitamin C, ali u ovo doba godine nije ga loše uzimati kao suplement, pogotovo ako ga ne unosite dovoljno hranom, jer je vrlo važno za imunitet.
Vitamina C najviše ima u crvenoj i zelenoj paprici, narančama, grejpu, limunu, kiviju, brokuli, prokulicama, rajčicama i špinatu.
Doza koju naše tijelo podnosi je 2000 mg, ali 200-500 mg je sasvim dovoljno. Obično se preporučuju doze do 1000 mg ako ste pod posebnim naporom i stresom".
Dr. Đurić upozorava na preporučene doze:
"Kad se uzme više od 1000 mg, vitamin C nema osobitu korist za zdravlje. Nuspojave ovog vitamina su rijetke i obično se javljaju pri vrlo visokim dozama i svode se na proljev, mučninu i povraćanje, a mogući su i bubrežni kamenci. Kada je tijelo preopterećeno većim dozama ovog vitamina, on se počinje nakupljati u tijelu, a to potencijalno dovodi do simptoma prekomjernog znojenja."
Probiotici u dogovoru sa stručnjakom
“Probiotici svakako imaju prednosti i za imunitet i pri korištenju antibiotika, no vrlo je važno uzimati ih uz konzultacije sa stručnjakom, kako o dozama, tako i o tome koliko dugo ih treba uzimati. Također, pametno ih je povremeno mijenjati zbog sastava, tj. ne uzimati stalno jedno te isto“, savjetuje dr. Marić.
A što je s multivitaminima?
Što se tiče multivitamina, popularnih kombinacija vitamina u kapsulama, dr. Marić napominje da je ključno znati mjeru.
"Recimo, vitamini A, D, E i K tope se u mastima i ne možete ih unositi u nenormalnim količinama", upozorava dr. Marić.
Farmaceutkinja Amina Khan, pak, ovih dana je na TikToku otkrila koja tri suplementa ona osobno nikad ne bi kupila, ni trošila, te ustvrdila: "Bolje je jesti slatkiše nego ove dodatke prehrani!", a među njih je uvrstila i multivitamine.
"Ljudi često dobiju preporuku da uzimaju multivitamine kao dobar način da dobiju dnevnu preporučenu dozu esencijalnih tvari. Međutim, doze svakog vitamina su u njima toliko niske, da gotovo nemaju nikakav efekt!“.
Khan je dodala da nam u većini slučajeva nisu ni potrebni svi vitamini koji se nalaze u multivitaminima.