StoryEditor
Ljepotatropsko blago

Hrana budućnosti: hoće li plantana banane zamjeniti krumpire na našim tanjurima?

Piše PSD.
12. veljače 2014. - 11:14
Klimatske promjene mogle bi uvjetovati veliku promjenu na tanjuru: umjesto jedne od najosnovnijih životnih namirnica, krumpira koji voli hladniju klimu, mogli bismo spremati banane, jer one vole toplu i vlažnu klimu, a u svim dijelovima Hrvatske (opet) traje jedna natprosječno topla zima.

Utoliko rezultati istraživanja CGIAR-a (Partnerstva za istraživanje svjetske poljoprivrede) zvuče logično: banana bi mogla postati osnovna namirnica na trpezi milijuna ljudi.

Iako spomenuto istraživanje,  provedeno na zahtjev UN-ova odbora za sigurnost svjetske hrane, govori o mogućnostima 'smjene' i kad su druge namirnice u pitanju, zadržimo se kod banane.

Postoji stotine vrsta i sorta banane. Jestive se nalaze među onima iz roda Musa. Kad se o jestivosti govori, najčešće se u našim krajevima misli na one lijepe žute banane koje uglavnom jedemo svježe, odnosno termički neobrađene. Takvih je Hrvatska lani uvezla 48,6 tisuća tona, u vrijednosti od 38,6 milijuna dolara.

No ono što bi moglo zamijeniti krumpir odnosi se na takozvane 'plantain' (kod nas zvane plantana ili plantin) banane iz roda Musa, brašnaste i pune škroba, koje Amerikanci, na primjer, uopće ne smatraju bananama, nego zasebnom namirnicom pogodnom za kuhanje, prženje i pečenje – baš kao krumpir.

Plantana banane i koriste se kao povrće – glavna su hrana u tropskim dijelovima svijeta, imaju puno škroba, malo šećera i prije konzumacije moraju se termički obraditi. U odnosu na 'običnu' bananu plod je veći, ima grublju i deblju koru. Rastu u (sup)tropskim podnebljima s puno topline i vlage, a prodaju se 'na komad'.

l.g., foto: shutterstock
Nutritivne vrijednosti 'plantain banane' od 179 g:

Kalorije    220
Masti    0.5 g
Ugljikohidrati    57 g
Protein    2 g
Natrij    5 mg
Kalij    890 mg
Mangan    6%
Selen    4%
Magnezij    15%
Pantotenska kiselina    4%
Vit. A    40%
Vit.B2    6%
Vit. B6    25%
Niacin    6%
Plantan banana okristi se u u raznim  fazama sazrijevanja:

Dok je još zelena:
- ima škroba kao i krumpir
- jede se uglavnom kuhana ili pržena

Kad požuti:
- Slađa je i mekša od zelene
-  pogodna za 'spremanje na žaru ili pečenje

Kad pocrni:
-  to joj je najslađa faza
-  ima više šećera nego škroba
- koristi se za slatka pečena jela i razne druge slastice
'Obična' banana

Jedna banana obična banana od oko 10 dag ima 89 kcal, 1% bjelančevina, 0,5% masti, 13,5% šećera, 23% ugljikohidrata i 3,4% biljnih vlakana. Bogate su kalijem, a sadrže i magnezij, kalcij, fluor, fosfor, željezo, cink i bakar. Banane su bogate i vitaminima grupe B, te vitaminima C i E. Dobar su izvor dijetalnih vlakana, kalija i mangana.
Banana kao ukras

U našim krajevima bananu se često uzgaja kao ukrasnu biljku, u kući ili u vrtu. Ima je u Dalmaciji, ali i u Slavoniji, ali i u Zadru. Najčešće se radi u ukrasnoj 'japanskoj banani' (Мusa basjoo), koju se u toku zime mora zaštititi od smrzavanja. Čak i ako daju plodove, oni su sitni, gorki i nejestivi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

11. rujan 2020 03:01