StoryEditor
GastroZA PRSTE POLIZAT

Bez ove tradicijske slastice ne možemo zamisliti nijednu feštu ili pir u gradu pod Biokovom: tijekom godina torta nije mijenjala svoje osnovne sastojke, birala se nedavno i ona najbolja

Piše PIŠE: DIJANA TURIĆSNIMIO: IVO RAVLIĆ
30. prosinca 2019. - 08:32

Koliko je torta Makarana poznata na veliko i široko to znaju i vrapci na grani, ali i HRT čija je ekipa u Makarskoj snimala dokumentarni film “Nematerijalna kulturna baština: torta makarana” pa je tom prigodom i u Božićnom gradu upriličen Dan torte Makarane koji je kao interno natjecanje započeo u dvorani Arte.

Pred oko 30 Makarana i sudionika filma za početak je čulo rad Karla Turine ‘’Materina torta’’ kao i sastave istoimenog naziva, a koje su napisali Josip Srzić i Lea Čepo, nagrađeni na literarnom natječaju iz 2017. godine u suradnji Grada, Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića i Udruge Ruke za bolju Makarsku. Nakon toga održan je nastup dječje skupine FA Tempet koji su se predstavili starogradskim plesovima kao i što je svoje glasovno umijeće pokazala vokalna skupina Tempeta sa izvrsnim Điger bendom.

Ime joj dao saksonski kralj

Prije nego li je Podgoranin Stipe Vela pročitao svoju pjesmu o torti Makarani, sve nazočne je pozdravio pročelnik Odjela za društvene djelatnosti Dražen Kuzmanić. Potom je uslijedilo proglašenje pobjednice internog i improviziranog natjecanja za najbolju tortu makaranu, a kojoj su kao i ostalim sudionicama priznanje podijelili Vedrana Vela Puharić i Vido Bagur. Na natjecanju su sudjelovale vrsne spravljačice najbolje makarske slastice Marijana Grubišić, Ljubica Zovko, Karmela Mateljak, Ivka Bušelić i Sonja Borić koja je i odnijela pobjedu i tako zaslužila zlatno 1. mjesto. Potom se proslava Dana torte Makarane nastavila u velikoj kućici Božićnog grada gdje je posjetiteljima podijeljeno devet torti Makarani spravljenih iz ruku naših vrijednih natjecateljica.

A kako je nastala torta Makarana i što sve ona znači za Makarsku, posjetiteljima je ispričala voditeljica Snježana Šulenta koja je naglasila kako su slast i strast ujedinjeni u torti koja je brojna nepca ispunjavala okusima Mediterana, okusima koji se ne mogu tako jednostavno zaboraviti niti u ovom 21. stoljeću. Slast i strast kao dvije odrednice torte Makarane, prema priči je dao saksonski kralj Friedrich August kojem je 1883. godine tijekom izleta na Biokovo donesen ručak kao i desert-torta, prava energetska bomba za koju mu nitko od muškaraca u pratnji nije znao odgovoriti kako se zove niti kako se spravlja pa je on i ‘’krstio’’ nazvavši je Makaranom. Danas Makaranu znamo kao izvrsnu tradicijsku slasticu bez koje ne možemo zamisliti nijedno slavlje u gradu pod Biokovom, bilo da je riječ o rođendanu, lokalnoj fešti, svadbi ili blagdanu, torta Makarana je neizostavna i zasigurno nezamjenjiva.

Bajami, limun i naranča-okusi i mirisi Dalmacije, Mediterana u ovoj su torti sjedinjeni stvorili pravu malu čaroliju okusa. Inače, torta Makarana je tradicionalna makarska slastica uvrštena u registar nematerijalne baštine Ministarstva kulture RH. Upravo ovim uvrštavanjem u popis odabranih gastronomskih vrijednosti, Makarana je dobila mjesto koje zaslužuje jer kao malo koja delicija živi sa stanovništvom već stoljećima i jedan je od prepoznatljivih simbola grada Makarske.

Od bajama i vanilije do ružolina

Sastojci za pripravljanje ove torte ukazuju na venecijanske slastičarske utjecaje, a recept obuhvaća okuse i mirise mediteranskog podneblja. Poput svih najboljih i najpoznatijih jela, torta Makarana nastala je od onog što su domaćice imale pri ruci, u kući ili vrtu. Tijekom godina torta Makarana nikada nije mijenjala svoje osnovne sastojke, ali strast svake domaćice prema njezinom spravljanju, uvijek stvori neko novo čudo, neki novi šug.

Osnova ove torte, prema brojnim sačuvanim receptima makarskih domaćica su bajami, limun, naranča, muškatni oraščić, vanilija, ružolin ili, pak, maraschino, te naravno, brašno, jaja i šećer. No, svaka domaćica ovoj je torti dala svoj pečat kojeg samo najveći ljubitelji kraljice svih podbiokovskih slastica, odmah mogu osjetiti. Posebnost joj je ukras u obliku mreže napravljen od trakica tijesta koji upućuju na način rezanja tako da se za konzumaciju dobije komad torte u obliku romba.

Recept se prenosi s koljena na koljeno

U Makarskoj se torta Makarana oduvijek pripremala za najveće proslave i blagdane, a tako je i danas. Ovaj zaštićeni, slasni gastronomski dragulj predstavlja nas u inozemstvu na raznim promotivnim sajmovima kao turistički brend, nosi se kao dar prijateljskim gradovima, ukrašava razne izložbe, prezentacije i manifestacije. Nekoliko makarskih restorana i slastičarnica imaju u ponudi ovu slasticu, a brojne Makarke svladale su vještinu njezine izrade, najčešće prema receptu koji se prenosi s koljena na koljeno. Svi oni imaju priliku natjecati se u izradi najbolje torte Makarane na Danu torte Makarane koja će sljedeće godine imati svoje 15. izdanje.

- I dok su dica, pred pir, nestrpljivo trčala po kužini, vridne su ruke domaćica mutile brašno, jaja, mast, šećer,bajame, rakatežavale limun, naranču, livale pinku ružolina ili maraschino i svega onoga što tortu Makaranu čini tako slasnom da i danas neka druga dica čekaju kad će proć tri kvarta od ure da se ispeče pa da guštaju. A očito su u tome guštali i brojni drugi - kazala je voditeljica Snježana Šulenta.

Sva ''odličja'' Torte Makarane

2011. godine uvrštena u Popis jela gastronomske baštine u sklopu Pravilnika o utvrđivanju posebnog standarda-hrvatska autohtona kuhinja Ministarstva turizma

2012. godine umijeće pripreme torte makarane uvršteno je u Registar nematerijalne kulturne baštine RH

2014. godine pohranjena je na 100 godina u Vremenski trezor Zagrebačke banke

2016. godine kao nematerijalno dobro upisana je na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

20. rujan 2020 14:20