StoryEditor
Auto motoEKOLOGIJA

Električni automobili (ni)su ‘zeleni‘

13. siječnja 2021. - 06:27
Nissan Leaf najprodavaniji je električni automobil u EuropiJoško Šupić/Cropix

Veliki broj ljudi smatra da su električni automobili spas za planet Zemlju jer se radi o ekološki prihvatljivim vozilima koja ne zagađuju okoliš emisijom štetnih plinova, poput auta s motorima s unutarnjim sagorijevanjem kao što su dizelaši i benzinci. Međutim, u posljednje vrijeme sve je više glasina da električni automobili i nisu baš tako „zeleni“ s nultom emisijom ispušnih plinova kako ih se predstavlja. Ako se gleda isključivo nulta emisija štetnih ispušnih plinova, onda su električni automobili doista neškodljivi za okoliš i zeleni su u svakom smislu.

Međutim, uvijek postoji druga strana medalje, od toga gdje se proizvode takvi automobili, odakle dolaze baterije koje daju struju za elektromotore, problem zbrinjavanja spomenutih baterija, čiji je vijek trajanja deset godina, pa do toga iz kojih se izvora dobiva električna energija za napajanje „električara“. Možda je najbolje krenuti od same proizvodnje spomenutih elektromobila jer je činjenica da su oni proizvod različitih tvornica čiji se dijelovi moraju dopremiti na jednu lokaciju.

Poseban problem su baterije jer se u ovom trenutku proizvode isključivo u Aziji, najviše u Kini, dok su takve tvornice u Europi tek u povojima i planovima za izgradnju, primjerice u Njemačkoj. Dakle, električni automobil, prije nego što je i stigao na cestu, prouzročit će zagađenje jer se dijelovi transportiraju iz različitih dijelova svijeta, a za tako nešto treba potrošiti velike količine nafte koja služi za pogon velikih transportnih brodova i kamiona.

Neosporna činjenica je da gotov električni automobil ne emitira štetne plinove i ne zagađuje okoliš, ali stvar je propagande i lobija da se takva vozila predstavljaju kao apsolutni čistunci, jer prije i poslije stvaraju negativne posljedice za planet. Najspornija komponenta električnih automobila njihova je naizgled glavna prednost, a to su baterije koje spremaju energiju za njihovo pokretanje. Da bi se dobile potrebne rude i minerali, odnosno sirovine za njihovu proizvodnju, potrebno je kopati duboko u Zemlju, dok je planet već oštećen. Osim toga, glavna komponenta baterija za električna vozila je litij, kojeg nema baš u izobilju na našem planetu, a nestašica tog elementa itekako bi mogla utjecati na proizvodnju, ali i cijenu spremnika električne energije.

Nakon radnog vijeka baterije se moraju uskladištiti i odgoditi, a to obično znači sahraniti ih pod zemljom, gdje zrače još 70-80 godina i tako zagađuju okoliš. Problem je tim veći što proizvođači takvih automobila nemaju vlastitu proizvodnju baterija, što iziskuje dodatne troškove njihovog transporta do tvornice. Prema nekim izračunima, električni automobili zagađuju čak i više u fazi gradnje i montaže nego što je to slučaj s današnjim trenutnim automobilima, koje se mnoge države toliko trude zabraniti i ukloniti iz prometa.

Postavlja se i pitanje proizvodnje električne energije kojom će se „napajati“ električni automobili. Za tehnološki napredne zemlje, poput Njemačke, dodatna proizvodnja električne energije zbog povećane potrošnje, koju će uzrokovati vozila na struju, nije takav ekološki problem, jer danas ova, ali i nakon razvoja slične zemlje, dobivaju puno električne energije iz obnovljivih, ekološki prihvatljivih čistih izvora.

image
Joško Šupić/Cropix

Od sunčevog zračenja kroz solarne panele, pripitomljavanje vjetra s vjetroelektranama, korištenje plime i oseke, morskih valova, geotermalne energije... U izvore koji električnom energijom osiguravaju bez štete za okoliš, a time i za ljude su i hidroelektrane, kojima obiluje Hrvatska. Međutim, treba napomenuti da i obnovljivi izvori energije utječu na promjenu klime na mikrolokacijama.

S druge strane, ima zemalja, posebno u ovoj našoj regiji, koje većinu električne energije dobivaju iz termoelektrana, a tek dijelom i iz hidroelektrana. A termoelektrane su jedan od najvećih zagađivača okoliša. Osim što ispuštaju štetne plinove u zrak, one imaju i niz štetnih nusproizvoda, poput troske, koja se zakopava u prirodi, zatim zagađene vode koja se ispušta u rijeke, ekoloških problema uzrokovanih vađenjem ugljena... Doduše, postoje planovi i projekti za modernizaciju termoelektrana, smanjenje njihovog onečišćenja, uz upotrebu posebnih filtara i pročišćivača, ali stupanj provedbe tih ideja varira od zemlje do zemlje s različitom učinkovitošću.

U konačnici, barem na hrvatskom tržištu, visoka cijena električnih automobila odlučujući je faktor prilikom kupnje novog vozila. Naime, automobili na struju daleko su skuplji od „običnih“, pokretanih dizelom i benzinom, a državne subvencije za „električare“ na principu „najbržeg prsta“ nisu nimalo dobro rješenje, premda se radi o 70.000 kuna subvencije. Problem je i infrastruktura, odnosno brzi punjači za električna vozila, kojih nema dovoljno. Pohvalno je da je napokon punjačima pokrivena dionica autoceste A1 između Splita i Zagreba, te da se struja još uvijek ne naplaćuje. Punjači u okviru benzinskih crpki i odmorišta jedino nisu postavljeni na Luk Oilovoj pumpi Vrpolje i Croduxovoj na Janjču.

Za buduće vlasnike električnih automobila kod nas, veliki problem će biti i punjenje na kućnu utičnicu, jer većina nas živi u stanovima. A teško da će netko spuštati kabel s petog ili šestog kata iz svog stana da bi punio limenog ljubimca i njegove baterije. Puno lakše je onima koji imaju kuću i garažu i koji mogu bez problema ostaviti automobil da se puni strujom i ujutro krenuti njime na posao. Stoga smatram da ćemo još dugo vremena biti zapadnoeuropski deponij za „odlaganje“ nepodobnih dizelaša, pa čak i benzinaca.

Skuplja struja na punjačima u Njemačkoj

Tvrtka za usluge punjenja Plugsurfing u Njemačkoj povisit će cijene 15. siječnja ove godine tako da će ubuduće vlasnici električnih automobila na punionicama s izmjeničnom strujom (AC) plaćati 49 centi, a na postajama za brzo punjenje istosmjernom strujom (DC) 69 centi.

Na posebno brzim punionicama Ionity snage do 350 kW punjenja ubuduće će trebati izdvojiti 1,09 eura po kWh. Naplata izravno putem Ionityja mnogo je jeftinija, pa se struja nudi za 79 centi po kWh-u. Do sada je Plugsurfing naplaćivao 44 centa na AC punjaču, 54 centa na DC punjaču i 84 centa na Ionity punjaču. Plugsurfing opravdava nagli rast cijena s 19 posto povećanja PDV-a i prilagodbom troškova.

Malom električnom automobilu poput Opela e-Corse treba oko 16 kWh/100 km (tvornički podaci). Dakle, to je u najjeftinijoj varijanti 8 eura za 100 kilometara, dok dizelska Corsa (4,0 litre/100 km) košta manje od pet eura za 100 km. Za punjenje na najbržem punjaču (vozila koja podržavaju brzo punjenje), 100 km koštat će više od 16 eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

28. veljača 2021 23:25