StoryEditor
SlikarstvoŠTETA, ŠTETA

Nakon tri godine rada na izložbi u Rimu, koja je osigurana s nevjerojatnih četiri milijarde eura, Rafael je - završio u ‘karanteni‘

11. ožujka 2020. - 13:43
Alberto Pizzoli/AFP

Velika retrospektiva još većeg majstora Raffaella Santija da Urbino, poznatog tek kratko kao Rafael, organizirana u sklopu obilježavanja 500 godina od njegove smrti u rimskoj Kvirinalskoj palači, otvorena je u četvrtak i – zatvorena u subotu. Presudila je odluka vlade po kojoj su, nakon škola i sveučilišta, zbog ekspanzije koronavirusa zatvoreni i muzeji u susjednoj zemlji.

"Izložba ostaje zatvorena do daljnjega, do nove odluke vlade, a posjetitelje koji imaju kupljene ulaznice kontaktirat ćemo u najbržem roku", stoji na službenoj stranici Scuderie del Quirinale.

No izložba, praćena neviđenim publicitetom, privukla je golem broj posjetitelja. Samo preko interneta je prije samog otvaranja prodano rekordnih 70 tisuća ulaznica, a budući da je trebala trajati sve do 2. lipnja te je bila ponudila, u samo tri dana koliko je bila otvorena, više od 200 radova ovog renesansnog genija, očekivalo se i znatno više.

Ipak, već i samo otvaranje prošlo je u sjeni spekulacija povezanih s epidemijom koronavirusa koja je od svih europskih zemalja najteže pogodila Italiju. Nakon tri godine rada na izložbi, koja je osigurana s nevjerojatnih četiri milijarde eura, Rafael je – završio u "karanteni".

Novac i grijeh

Osim virusa, brojni su stručnjaci već i prije otvaranja dvojili oko toga treba li iz Firence, iz tamošnje galerije "Uffizi", dopremati portret pape Leona X. i dvojice kardinala. Naslikana u burgundijski crvenoj i krvavo narančastoj boji između 1518. i 1519. godine, izazvala je senzaciju i u ono doba zbog tada revolucionarnog koncepta grupnog portreta. Leon X., Giovanni de Medici, bio je drugi sin Lorenza di Medicija, vladara Firentinske Republike, a zbog nedostatka novca u vatikanskoj blagajni, prouzročenog ratovima s Francuskom i opširnim radovima na izgradnji Bazilike svetog Petra, on je 1515. papinskom bulom Albertu Brandenburškom dao dozvolu da u sljedećih osam godina može na svome biskupskom teritoriju dodjeljivati oproste i za njih uzimati novac. Polovina tako stečenog novca trebala je biti predana papi, što se i danas smatra jednim od većih grijeha Katoličke crkve.

Stručni odbor Galerije "Uffizi" odlučio je da portret Leona X., veličine 154 puta 119 centimetara, zbog svoje krhkosti ne smije ići na put te je svih četvero članova tog odbora podnijelo ostavke pošto je direktorica galerije, Njemica Eike Schmidt, zanemarila njihov stav i odlučila da ovo djelo ipak ide Rim. Uostalom, u vlasništvu upravo te galerije čak je 40 radova koja su stigla u Kvirinalsku palaču, a Rafaelov portret pape Leona X. i dvojice kardinala jedno je od 24 djela koja se, prema stavu stručnog odbora, ne bi smjela micati iz Uffizija. Ostala Rafaelova djela su za rimsku izložbu stigla iz Louvrea, londonske Nacionalne galerije, madridskog Prada i Nacionalne galerije u Washingtonu.

– Leon X. bio je papa mira i ta je slika bila vrlo važna kad je on bio u Rimu. To je djelo identiteta koje i sada mora biti u gradu papa, u Rimu – rekla je Schmidt novinarima i tako presjekla sukob, a sam papa Frane je prošlog mjeseca kazao kako je "Rafael ostavio nasljeđe neprocjenjive ljepote".

Pekareva kći

Jedno od tih djela neprocjenjive ljepote – a izložene su ne samo slike, nego i crteži i tapiserije – jest i portret Rafaelove ljubavnice koja se zvala Margarita Luti, no Rafael ju je nazvao La Fornarina – "Pekareva kći". Taj je portret posuđen od rimske galerije Nazionale d'Arte Antica i, uz Mona Lizu, jedan je od najzagonetnijih ženskih portreta u povijesti umjetnosti.

Rafael je, inače na glasu kao nečuveni ženskar, naime, godinama, još od 1514., bio zaručen s Marijom Bibbienom, nećakinjom kardinala Bernarda Bibbiena, no do braka nije došlo, a 1520., u godini kad je slikar točno na svoj 37. rođendan umro od nepoznate bolesti, završio je portret "pekareve kćeri". Tek u ovom stoljeću, prije desetak godina, restauratori su, međutim, na portretu obnažene djeve otkrili – prsten. Stoga se danas, zajedno s činjenicom da La Fornarina oko ruke na portretu nosi i vrpcu sa slikarevim imenom i prezimenom, smatra kako nije nemoguće da su Rafael i Margarita Luti bili tajno vjenčani.

Dakako, nakon majstorove smrti, njegovi su učenici prsten na slici prebojili te je Rafael pokopan u rimskom Panteonu, uza sve počasti nesuđenog kardinalskog zeta, a u njegov je grob poslije prebačena i nesretna Maria. Sama "pekareva kći", kojoj je Rafael oporučno ostavio popriličan imetak, nestala je sa scene, a tek je u 19. stoljeću iz neke fusnote u staroj knjizi utvrđeno da je nakon smrti svoga ljubavnika otišla u samostan i tamo umrla u potpunoj anonimnosti.

I konačno, u eri koronavirusa koja je zatvorila izložbu i dobar dio Italije i čitav svijet, tajna fatalne bolesti Rafaela Santija jedna je od tema koje su neizbježne i 500 godina nakon umjetnikove prerane smrti. Zanimljivu teoriju o iznenadnom kraju života ovog umjetnika dao je njegov suvremenik, renesansni pisac Giorgio Vasari, rođeni Fiorentinac koji se, ne baš uspješno, bavio i slikarstvom i arhitekturom. U svojoj knjizi "Život umjetnika" Vasari je, dvadeset godina nakon Rafaelove smrti, napisao kako je veliki majstor umro od – previše seksa!

Prema mišljenju liječnika toga doba, koje je Vasari prenio, vjerovalo se da je za blagostanje čitavog tijela nužna emocionalna uravnoteženost i dobro raspoloženje. Nedostatak životne radosti polako vodi ka bolesti, ali i previše zadovoljstva može narušiti zdravlje! Rafaelo je pak, navodno, pretjerivao u bludničenju, a bolest ga je pokosila za svega 15 dana. Ni dandanas se pouzdano ne zna o kakvoj je bolesti bila riječ. Korona nije!

Maske i strpljenje

– Zanimljiva je koincidencija da je i Rafael umro od infekcije – rekla je direktorica galerije "Uffizi" Eike Schmidt, priklonivši se tako upravo Vasarijevim kontroverznim stavovima starim gotovo pola milenija.

Kako bilo da bilo, mnogi posjetitelji s kupljenim ulaznicama za veliku retrospektivu u Rimu, osim maskama, sad se moraju naoružati i strpljenjem. Kad će izložba biti ponovno otvorena, ne zna se. Ne zna se ni što će biti s ostalim manifestacijama koje su trebale biti održane Rafaelu u čast. Osim u Rimu, godišnjica se trebala obilježiti i u njegovu rodnom Urbinu, gradu u srednjoj Italiji, kao i u Milanu. No korona je sve stavila pod golemi znak pitanja.

Izdvojeno

03. kolovoz 2020 03:27