StoryEditor
OstaloTrend u EU kulturi

Zašto ne bi svaki ‘knjiški punoljetnik‘ u Hrvatskoj dobio po 300 kuna za potrošnju u kulturi, kad zemlje Europe daju od 300 do 500 eura za tu namjenu?

Piše Jasenka Leskur
12. listopada 2021. - 16:35

Vijest da je Španjolska krenula u bitku za mlade kako bi ih vezala uz kulturne sadržaje odjeknula je snažno – iduće godine, naime, njihova vlada ulaže 200 milijuna eura u vaučere koji će biti podijeljeni tinejđerima za 18. rođendan. Na svakoj od tih "kartica", propusnica, bit će iznos u visini od 400 eura koje će oko pola milijuna tinejđera moći potrošiti na knjige, predstave, koncerte ili kino, izložbe...

Na ovaj način Španjolci žele revitalizirati kulturnu industriju koja je značajno pogođena pandemijom koronavirusa, a nisu prvi koji su odlučili sufinancirati čitanje knjiga i posjete kulturnim događajima. Model su prvi osmislili Talijani 2016. godine, političari zemlje bogatog kulturnog nasljeđa po kojem su prepoznatljivi na svjetskoj sceni, u namjeri da utječu na ponašanje mladih i njihovu sve veću vezanost za ekrane i virtualni svijet.

Talijansko ministarstvo kulture svakom 18-godišnjaku daruje čak 500 eura, a budžet za program "18App" narastao je u 2020. godini sa 150 na 220 milijuna eura. Takav model je očito postao uzorak i za druge članice unutar Evropske unije, pa je nakon par godina istim putem krenula i Francuska. Njihov model je nazvan "Pass Culture", rezervirali su 80 milijuna eura za tu namjenu, a za početak je svaki tinejđer dobivao po 300 eura za počastiti se knjigom, predstavom ili koncertom. Već prvi rezultati pokazali su da je 35 posto mladih potrošilo novac za kupnju knjige, a u Italiji je procjena da je čak 80 posto iznosa odlazilo za tu namjenu.

A gdje smo mi u toj priči? Kako komentiraju ovakvu inovativnu politiku?, - pitamo ljude iz dvaju različitih kulturnih sektora:

- Ne trebamo izmišljati toplu vodu, uz prilagodbe bi i u Hrvatskoj mogli implementirati to što su u praksi već primjenile druge zemlje, pri čemu ekonomsko bogatstvo ili siromaštvo ne mora biti presudan, a najmanje obeshrabrujući kriterij – kaže Nenad Bartolčić, član radne skupine za donošenje Nacionalne strategije poticaja čitanja i suosnivač zagrebačke knjižare "Moderna vremena", koji je o ovoj temi pisao i na istoimenom portalu, gdje je glavni i odgovorni urednik.

image
Nenad Bartolčić: Jako je puno tu posla, izgrađen je sustav za praćenje korisnika kako se ne bi zloupotrebljavao...
Damjan Tadić/CROPIX
Damjan Tadic/cropix

U ime zemaljskih knjižara

- Još kada smo prije otprilike sedam godina osmišljavali smjernice "Nacionalne strategije poticanja čitanja", dovijali se na koji način popraviti ne baš sjajne čitalačke navike naših građana, naročito mladih i najmlađih, bilo nam je jasno da će se eventualni rezultati dogoditi tek ako se u vrlo kratkom periodu investiraju znatnija dodatna sredstva.

Izvjesno je da u ovom trenutku zbog posljedica covida i potresa nemamo dovoljno sredstava za cjelovitu mjeru koja bi pokrila najširi segment ponude kulturnih i kreativnih industrija, no Hrvatska bi u sklopu NSPČ mogla to učiniti barem za knjigu. Budući da u Hrvatskoj svake godine otprilike 35.000 mladih postaje punoljetno, zamišljam projekt kojeg ćemo radno nazvati “Knjiški punoljetnik", a njegova bit je u tome da iz godine u godinu, kako nove generacije budu stasale, svatko u godini kada puni 18 od države dobije vaučer u vrijednosti od za početak barem 300 kuna, što je ekvivalent cca 40 eura, koji može potrošiti u nekoj od "zemaljskih" knjižara za kupnju knjiga po vlastitom izboru.

Jer, kad smo već stvorili konzumerističko društvo, važno je mlade u kontekstu populariziranja knjiga i čitanja približiti i kupovinu kulturnih sadržaja, a stvaranje navika odlaska u fizičke - ne virtualne! - knjižare pomoglo bi i da one opstanu kao izlozi knjižne kulture, mjesta i kasnijih susreta s knjigom a ne samo ove inicijalne vaučerske razmjene. Projekt "Knjiški punoljetnik" se može sagledati i kao potporna mjera "4 u 1", jer ne samo da je punoljetnik dobio knjige, već je to i potpora knjižnom sektoru: autorima, piscima, prevoditeljima, ilustratorima... jer će se na taj način svake godine dodatno prodati minimalno oko 100.000 primjeraka knjiga, vrijednih cca 10,5 milijuna kuna bruto, što je kalkulacija za vaučer od 300 kuna. Mjera je dobrodošla i knjižarima koji će zaraditi svoju knjižarsku proviziju, a zaradit će i nakladnici čije će knjige kupiti.

Dakle, novac nije samo jednosmjerno ubrizgan u sustav već on kola u sustavu i popravlja mu slabokrvnu sliku, ali što je najvažnije odgaja nove kupce i čitatelje knjiga. Hrvatska bi za tu namjenu morala nekako i mimo EU fondova pronaći za početak tih proračunskih oko 10,5 milijuna kuna i od iduće 2022. napokon konkretnije "pogurati" provođenje Nacionalne strategije poticanja čitanja – veli Nenad Bartolčić, koji je s ovakvom inicijativom upoznao i sve književne strukovne udruge i nadležne u Ministarstvu kulture i medija.

Od nečega treba početi

- I nešto vrlo bitno! - dodaje on.

- Moramo biti usmjereni prema traženju novih rješenja, osmišljavanju novih programa, produkciji inventivnijih i interaktivnijih vizuala, audio i video sadržaja te primjeni novih dubinskih istraživanja... u suprotnom onima koje bismo željeli potaknuti na čitanje i kupovanje knjiga nudimo nešto već viđeno, a na što iz nekog razloga do sada uglavnom nisu reagirali.

Ako pogledate internetske stranice talijanske ili francuske inicijative, vidjet ćete da u njihovoj podlozi leži i dobro osmišljen i posložen IT sustav, i da se akcije provode i marketinški promoviraju vrlo transparentno. Jako je puno tu posla, izgrađen je sustav za praćenje korisnika kako se ne bi zloupotrebljavao, mobilne aplikacije, nije ni njima to bilo jednostvano provesti u djelo. A sustav se stalno nadograđuje. Ali, treba od nečega početi – smatra Bartolčić.

A da taj vaučer za 18-godišnjake bude izdašniji pa da može pokriti i ulaznicu za kakvu kazališnu predstavu – vratilo bi u život i splitski HNK koji se kao i čitav kulturni sektor bori kako dovesti publiku na predstave, osobito mlade.

- Nekoć su trećinu gledatelja naših predstava činili mladi, no to se promijenilo, a pogotovu zadnje dvije korona sezone nisu za usporedbu – kaže voditeljica prodaje u HNK Split Vjera Bošković. - Osnovci i srednjoškolci dolazili su u kazalište zahvaljujući angažmanu nastavnika i ravnatelja, ali moram reći da je to spalo na nekolicinu entuzijasta. Sa preko dvije tisuće pretplatnika u školama, koliko ih je bilo u naboljim godinama, ostali smo na brojci 880. Zašto? Nastavnici su preopterećeni i administracija je postala komplicirana.

image
Vjera Bošković: Sa preko 2.000 pretplatnika u školama, koliko ih je bilo u naboljim godinama, ostali smo na 880
Tom Dubravec/CROPIX
Tom Dubravec/Cropix

Kulturni incidenti

Škole izvan Splita trebaju autobus za prijevoz, a Splitsko-dalmatinska županija ga ne sufinancira, što primjerice rade Zagrebačka i Istarska. A što se tiče studenata, mladih 18+, to je najzagonetniji dio publike do kojih nikada ne dopiremo i za njih nemam odgovor na pitanje kako ih motivirati za predstavu. Imali smo blagajnu na Kampusu koja je radila dvokratno, studentski popust je 50 posto, ali sve je to bilo sa slabim rezultatima. Jedino što smo primjetili je da ulaznice "planu" ako su besplatne. I to u roku pet minuta! – priča ona.

Upravo da bi doprli do studentske mnogoljudne zajednice i novih potencijalnih konzumenata kulture – iako zlobnici kažu da iz studentskih domova dopiru zvukovi "narodnjaka" prije nego rock'n'rolla – svojevremeno je Goran Golovko, dok je bio intendant HNK Split, imao vrlo originalnu marketinšku akciju – na fakultete je slao soliste i glumce da pjevaju, odnosno glume djelove predstava. Što je bio hit na društvenim mrežama, ali je na žalost bilo kratkog daha:

image
Goran Golovko: Split je sveučilišni grad s oko 20 tisuća studenata koji nose ogroman potencijal za razvoj kulture i umjetnosti
Paun Paunović/CROPIX
Paun Paunovic/cropix

- Organizacijom tzv. "kulturnih incidenata" na sastavnicama Sveučilišta u Splitu početkom kazališne sezone 2015/2016. pokušali smo približiti produkciju HNK Split studentskoj populaciji i - postigli uspjeh. Podrška rektorata u tadašnjem sazivu bila je od presudne važnosti i prava je šteta što se dolaskom nove sveučilišne uprave nije održao kontinuitet ove suradnje – sjeća se ovaj splitski redatelj i profesor na Umjetničkoj akademiji.

- Split je sveučilišni grad s oko 20 tisuća studenata koji nose ogroman potencijal za razvoj kulture i umjetnosti, odnosno za podizanje sveopće kulture življenja na vrlo visoku razinu. Strategija razvoja Splita morala bi uključiti konkretne mjere za korištenje ovoga potencijala – veli Golovko.

Do tada bi konkretne mjere, konkretan novac, kako su već smislili pametniji od nas, već puno promijenile.

item - id = 1134458
related id = 0 -> 1128616
related id = 1 -> 1109474
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. listopad 2021 16:35