StoryEditor
Film & TVCINEMARK RETRO(PER)SPEKTIVA

‘Matrix Reloaded & Revolutions‘: Neo ex machina

22. prosinca 2021. - 23:15

Masovna razočaranost nastavcima ikoničkog "Matrixa", jednog od najboljih SF akcijskih filmova svih vremena, bila je opipljiva u zraku prije 18 godina, kad su u razmaku od šest mjeseci u kina stigli "Matrix Reloaded" i "Matrix Revolutions" (2003.). Ispočetka je, doduše, sve mirisalo na uspjeh.

"Hype" je bio enorman prije dolaska "Reloadeda" i u Hrvatskoj. Bio je to najočekivaniji blockbuster ljeta, očekivaniji i od "X-Mena 2" i "Terminatora 3". U Splitu se film, spletom okolnosti, prikazao u staroj "Kinoteci", ali filmofili su svejedno bili spremni izdržati 130 minuta sjedenja na drvenim stolicama, u dvorani bez klime. I najvećim dijelom je vrijedilo "žrtve", ako ništa zbog fenomenalno režirane 20-minutne jurnjave.

FILM: The Matrix Reloaded/The Matrix Revolutions; SF akcija; SAD, 2003. REŽIJA: braća Wachowski ULOGE: Keanu Reeves, Carrie-Ann Moss OCJENA: *** ½

Entuzijazam je, međutim, splasnuo pola godine kasnije, nakon što se ukazao "Revolutions" koji je na prvi pogled djelovao još mehaničkiji u računalno generiranom spektaklu, nije iskoristio potentan akcijski i tematski "build up" prethodnika i završio je trilogiju prilično antikulminativno.

Preferirajući "Reloaded" nad "Revolutions", ni potpisnik ovih redaka u konačnici nije baš bio zadovoljan viđenim, ali nije ih ni volio mrziti kao mnogi; naprotiv, (pro)rekao je da bi vrijeme nastavcima moglo ići na ruku ispruženu u kung fu udarac, s odmakom godina, na neko iduće buduće gledanje.

Osamnaest godina kasnije, "Reloaded" i "Revolutions" još uvijek nisu na razini prvog "Matrixa", no dojam je s vremenom bitno povoljniji. Nastavci su bolji od loše reputacije koja ih prati, definitivno vrijedni ponovnog gledanja prije dolaska četvrtog filma u kina ("Resurrections").

Mehanika je još uvijek opažljiva u nekim akcijskim scenama, ali nekadašnji CGI "overload" manje bode oko u eri superherojskih i inih budžetiranih blockbustera s još prekrcanijim digitalnim vizualnim efektima kojima su "Matrixi" utrli put.

Scene borbe Nea (Keanu Reeves) protiv stotina i tisuća klonova agenta Smitha (Hugo Weaving), odnosno njihovog finalnog dvoboja na kiši među neboderima u Matrici i bitke ljudi protiv vojske strojeva na vratima "stvarnog" grada Ziona bile su onda pretjerane za pojmove tadašnjih blockbustera poput novih "Ratova zvijezda" i "Gospodara prstenova" kojima su jedino "Reloaded" i "Revolutions" konkurirali u masivnosti produkcije.

"Reloaded" je multiplicirao stilski izniman akcijski doživljaj duela Nea i Smitha na kraju prvog filma do razine samosvrhovitog pa i repetivnog orgijanja u efektima i koreografiji, umjesto "sense of wonder" divljenja od borilačke samospoznaje junaka ("Znam kung fu!"), svladavanja zakona gravitacije i prihvaćanja uloge mesije nadljudskih moći.

"Još", uskliknula su valjda braća Wachowski kao agent Smith koji je "otkrio način da se iskopira". "Revolutions" je, pak, na "n-tu" potenciju podigao okršaj Ripley i matice u "Aliensima" i ilustrirao kako bi izgledalo da ona u robotskom stroju, nalik "mecha" utovarivaču 3.0, predvodi okršaj ljudi s, otprilike, milijun metalnih lignji.

U tim scenama (iz)gubio se čovjek, kotačić u stroju/mašineriji, makar bio i superjunak Neo koji sada "glumi Supermana", može letjeti i zaustavljati metke, ne ih samo izbjegavati ("Dodge this", rekla bi Trinity čije se ime rimuje s "gravity"), a ostali su gdjekad lako detektirajući digitalni kaskaderi. Izgubila se ljudskost, opipljiva opasnost, ostao je stroj, tj. računalo, generičnost.

No, danas su sve tri scene takoreći skromne u usporedbi s beskonačno multipliciranim digitalnim tvorevinama u opsežnim akcijskim sekvencijama bitaka unutar nekih recentnih blockbustera. Pogledajte, recimo, Supermana i generala Zoda u još prenapucanijem "Čovjeku od čelika" pa ćete vidjeti koliko je nivo digitalije i destrukcije manji u "Matrix Revolutions".

Olakotna okolnost za "Reloaded" i "Revolutions" jest da izgledaju gotovo jednako spektakularno komparirani s većinom blockbustera današnjice, samo "čišće" zahvaljujući usporenim pokretima i dobro starećim efektima koji ne pucaju od piksela i kadri su izazvati uzbuđenje, zasigurno i zato što su dijelom praktični.

Auto/moto potjera na obilaznicama i nadvožnjacima (sagrađeni za potrebe filma) maksimalno je spektakularna, a kulminira "bullet time" eksplozijom kamiona, zgužvanog poput divovske harmonike ili onako kako će lice agenta Smitha biti zgužvano od Neove šake koja u "slow motionu" siječe kap kiše prije nego što ga udari. To je još uvijek jedna od najboljih potjera u povijesti i oduzima dah više od ijedne scene u "Vječnicima".

Ipak, kako "akcija" ide u paketu s "reakcijom", na što u "Reloadedu" podsjeća i kompjuterski program Merovingian (Lambert Wilson), nastavci na novo gledanje ispod površine "bullet time" efekta otkrivaju uzročno-posljedičnu vezu između jednoga i drugoga.

Površinski su "Reloaded" i "Revolutions" SF akcijski blockbusteri, ali ono u njima, filozofska priča o izboru i sudbini, tehnologiji i ljudskosti, zbilji i simuliraciji iste, čini ih intrigantno reakcionarnim i subverzivnim za hollywoodske studijske spektakle.

Braća Wachowski su u međuvremenu postali sestre, transrodne žene, a trilogija "Matrix" kao da skriva metaforu "trans" iskustva na primjeru Thomasa Andersona, koji se "transformira" u Nea i više se ne mora prilagođavati Matrici, već Matricu prilagođava autentičnijem sebi.

Dakle, redatelji(ce) su u okviru megabudžetske studijske produkcije snimili/e film o sebi i bili su i vizionari kad su već početkom 2000-ih "diverzificirali" casting nastavaka (Jada Pinkett Smith kao Niobe, Harold Perrineau kao Link, Randall Duk Kim kao Ključar, Harry Lennix kao Lock, Collin Chou kao Seraph, Nathaniel Lees kao Mifune) tako da u borbi protiv strojeva, koji su podjarmili najveći dio čovječanstva, ne sudjeluju samo bijeli junaci poput Nea i Trinity (Carrie-Ann Moss), izuzev Morpheusa (Laurence Fishburne) i Oracle (Gloria Foster, Mary Alice).

A kad smo kod te borbe, "Reloaded" i "Revolutions" izvrću kraj prvog filma, kad Neo zaprijeti strojevima i pobjedonosno poleti u distopijsku budućnost kao predvodnik bitke za slobodu čovječanstva, preuzimajući ulogu Johna Connora iz "Terminatora" i "T2" kao "Matrixovih" duhovnih prethodnika.

Razgovor vijećnika Hamanna (Anthony Zerbe) s Neom u Zionu na početku "Reloadeda" ispada prilično važan za daljni tijek nastavaka i neka "deux ex machina" rješenja unutar iskomplicirane priče. "Jedni strojevi rade, drugi nas dolaze ubiti", razmišlja Hamann. Na kraju razgovora je jasno da "strojevi i mi trebamo jedni druge", odnosno čovjeku je, kao u "Terminatoru 2", potreban stroj da bi se uništio stroj.

Strojevi/programi na koncu pomažu ljudima da poraze odmetnutog Smitha, koji vodi privatni rat, kako bi mogli koegzistirati. Pokazat će se da je Oracle program iz svijeta strojeva baš kao Smith, dok u zapetljanom govoru tvorca Matrice, Arhitekta (Helmut Bakaitis), doznajemo da Neo nije veći od Matrice i da nije prvi Neo, već šesti, k tome da nije ni stopostotan čovjek, već nekakav "man-machine" hibrid. Deux ex machina.

Drugi ‘Matrix‘ je najgledaniji u kinima

Prvi "Matrix" je zaradio preko 460 milijuna dolara u svjetskim kinima, a "Reloaded" je gotovo poduplao zaradu prethodnika i 13 godina držao titulu najkomercijalnijeg filma "R" predikata, sve do pojave "Deadpoola".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. svibanj 2022 22:43