StoryEditor
KulturaNASTAVLJENI konzervatorski RADOVI U ISTOČNOJ KAPELICI

BAŠTINA ČOVJEČANSTVA Sfingi treba hitna pomoć

Piše PSD.
23. veljače 2011. - 16:02
Voditelj konzervatorsko-restauratorskih zahvata na Peristilu Ivan Sikavica i stručni tim koji s njim radi nastavili su radove u istočnoj kapelici na Peristilu, a tijekom ovoga tjedna nastojat će iz poda kapelice izdvojiti komad crvenoga kamena porfira za koji su se pojavila nagađanja da bi mogao biti djelić davno izgubljenog Dioklecijanova sarkofaga.

Podsjetimo, tijekom čišćenja poda kapelice i grobnih ploča u njoj, konzervatori su uočili neveliku podnu ploču drukčijeg sastava i boje od okolnih. Za razliku od ostalih, vapnenačkih, ta je ploča od vulkanskoga kamena purpurne, “carske” boje. Taj je kamen često služio u antici za izradu carskih grobnica, pa se pretpostavlja da je i Dioklecijanov sarkofag bio načinjen od njega.

Purpurni pokrov

Premda je konzervatore vrlo zaintrigirao komad crvenoga kamena, oni svoj posao na Peristilu ipak gledaju kao cjelovit projekt, te Ivan Sikavica tvrdi da je jednako lijepo i uzbudljivo otkriti izvornu ljepotu kamenih uresa kad se oslobode debele crne kore koja se nataložila tijekom stoljeća.

Nakon toliko vremena, sada na kapitelima stupova izranjaju oslobođeni listovi akantusa na kojima su precizno uklesane niti i vitice, i tek nakon čišćenja vidi se njihov izvorni oblik. Konzervatori upravo privode kraju čišćenje porte koja vodi u Vestibul i za Uskrs će građanima prezentirati učinjeno − točno polovica vrata bit će čista i bijela, a druga još crna i neočišćena.

Replika

Nadalje, nije dobra vijest da je sfinga prilično oštećena, na glavi ima dosta napuklina, hijeroglifski natpis među šapama sve je bljeđi, a budući da se po njoj svatko penje, konzervatori drže da treba razmisliti o izradi vjerne replike i izmještanju originala u siguran prostor.

Za Splitsko ljeto ipak bi se na Peristilu mogle održati priredbe, ali bez micanja skele. Budući da postavljanje skele košta 200 tisuća kuna i iziskuje brojne dozvole koje iznova treba vaditi, predlažu kompromis − platno s printom protirona preko skele, a pred njim bi bila pozornica.

jasmina parić, foto: arhiv cropix

Dioklecijanov sarkofag

Poznato je da je Dioklecijan izgradio mauzolej kao svoju grobnicu i da je sarkofagu u njemu najvjerojatnije bilo namijenjeno središnje mjesto. Da je zaista tamo stajao, svjedoči zapis o jednom osuđeniku koji je smaknut jer je ukrao purpurni pokrov koji je prekrivao sarkofag. Nadalje, kako piše kroničar Toma Arhiđakon, prvi splitski nadbiskup bio je Ivan Ravenjanin i on je u sedmom stoljeću mauzolej pretvorio u crkvu. Prenio je u nju ostatke mučenika Dujma i Staša, a iz građevine uklonio sve poganske ostatke, pa i sarkofag. Nagađa se da su ga kršćani razbili ili možda bacili u more, kao i mnoštvo ukrasa i skulptura iz palače, ali uvijek postoji mogućnost da je neki djelić sačuvan i iskorišten – u ovom slučaju možda kao podna pločica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. listopad 2021 23:29