Kruzer je početkom lipnja ove godine pomeo usidreni turistički brod na doku u Veneciji i zaustavio se uz rub mula nakon što je dobrano (o)strugao beton. Tragedija je mogla biti i veća da tradicionalna ceremonija "Vjenčanja s morem" nije bila odgođena u portu punom brodica.
Nemile scene, ovjekovječene mobitelima putnika i prolaznika, podsjetile su na završnu akciju "Brzine 2" (1997.), kad "cruiser" uleti u luku turističkog gradića na Karibima i pokosi sve ispred sebe, prethodno izgrebavši jednu stranu tankera s kojim se zamalo sudario.
"Speed 2: Cruise Control" nije vizionarski akcijski film kao njegov prethodnik, ali je, eto, odaslao upozorenje i predvidio da bi se nešto slično s kruzerom izvan kontrole moglo i može dogoditi. "Nadam se da je to netko snimio", rekao je jedan od putnika (Mike Hagerty) u filmu poslije bliskog susreta s tankerom.
Njegov komentar bio je zasigurno "in-joke" opaska režisera Jana De Bonta, u smislu "jeste li vidjeli kakav sam spektakl uspio snimiti". Danas se taj "spektakl" snima i dokumentaristički, da izgleda poput snimki drndave kamere slučajnih prolaznika.
Čovjeka bi uhvatila istinska nostalgija da je "Brzina 2" bolji film, ovako je samo sjetan zbog pregledno režirane nerealne finalne akcije, najsvjetlije točke De Bontova nastavka nedostojna originala. U Veneciji kruzer nije speštao i jedan automobil niti se usidrio na drugome.
Nije se ni zabio u grad niti ostao "parkiran" usred njega, naslonjen na kuće, da povratnik prvog iz filma (Glen Plummer), onaj iz čijeg je jaguara Keanu Reeves skočio u bus nakon što mu ga je preoteo, može reći "a baš sam stan kupio ovdje".
Scene su potencirane do granice nemogućeg kao u akcijskim blockbusterima devedesetih od kojih "Speed 2" tek u finalu baštini pravi spektakl i uzbuđenje. "Nemamo kočnice, ovo nije san", preko razglasa jedan putnik upozorava brodice pred nadolazećom gromadom od broda spremnom da ih sve pregazi.
Što će se dogoditi, De Bont najavljuje prizorom iz filma "The Enemy Below" koji posada tankera gleda na TV-u (zapaljeni razarač gnječi podmornicu na površini mora) i jedan od njih pita drugoga kako se zove njemački glumac u ulozi Nijemca (Curt Jürgens).
Ulazak "cruisera" u luku, pak, De Bont režira kao da se turističkom odredištu približava morski pas iz Spielbergovih "Ralja", zapravo megalodon iz prošloljetnog blockbustera kadar požderati ne samo surfere, nego i glisere, jahte... Još uvijek, 22 godine kasnije, uvjerljiva kaskaderska akcija sa stvarnim brodovima i/li modelima u prirodnoj ili smanjenoj veličini, ne pikselima (minus računalno loše animirano sidro), doseže stupanj adrenalina prve "Brzine".
Tamo od kolizije s tankerom do raskošne eksplozije istog, nakon što se na njega natakne aviončić negativca Geigera (Willem Dafoe s manijakalnim cerekom). No, De Bont kasno na polje stiže da bi "Speed 2" postigao najvišu brzinu prethodnika, iako mu za utjehu ostaje da je spektakularnije digao tanker u zrak od mentora McTiernana u "Die Hard 3".
Upravo je McTiernan predložio svog nekadašnjeg direktora fotografije De Bonta ("Umri muški", "Lov na Crveni Oktobar") za režiju "Brzine" kad je sam odbio gažu. Nizozemac je ostvario ponajbolji akcijski režijski debi u povijesti kinematografije (i potom snimio "Twistera"), ali počeo je tonuti s ovim filmom, "Titanikom" akcijskih nastavaka.
"Cruise Control" se nasukao, ustvari doživio potop na kinoblagajnama, zaradivši 48 milijuna dolara u američkim kinima na budžet "titanikovskih" proporcija (160). I na novo gledanje jasno je i zašto. Osim završnice, do koje treba proći 70-ak minuta, film ne nudi ništa posebno uzbudljivo da bi ubrzavao srce i održ(av)ao tada sve klonutiji akcijski žanr na životu.
Režija i gluma su mehanički, na autopilotu, rijetko ljudski, dok pronalaze opravdanja za izostanak Reevesa i njegova lika iz filma mimo rečenice "veze koje započnu u frkama nikad ne opstanu". Od kemije između Sandre Bullock i Jasona Patrica, ključne za uspjeh originalne "Brzine", jedva da ima "k". Isto se može reći i za akcijsku kinetiku.
Sve do posljednje trećine gledatelj nema dojam da se nalazi na plovećem brodu, niti osjeća njegovu "brzinu", dok nas je u izvornom vratolomcu De Bont uspio postaviti u jureći bus i ćutili smo svaki zavoj. Kad se u prvim kadrovima more pretopi u cestu po kojoj na motoru juri Patricov lik, ponadali smo se da ćemo ipak gledati nešto sličnije prvijencu.
Problem je, dakle, već u naslovu filma koji je za više stupnjeva skrenuo s kursa prethodnika. Za razliku od autobusa, kruzeri nisu poznati po brzini i asociraju na krstarenje, odmor, ne adrenalinsku vožnju s odbrojavanjem svakog od 18 čvorova kojima "cruiser" juri na tanker dok ne bude usporen i promijeni kurs.
Vidi se da su scenaristi otresli prašinu s jednog od mogućih scenarija za "Die Hard 3" (McClane s obitelji na krstarenju, teroristi zauzimaju kruzer). Pokušaj "brzinske" prilagodbe "Umri muški" postavke o "čovjeku na krivom mjestu u krivo vrijeme" nije donio ploda. Rezultirao je, štoviše, krivim akcijskim filmom na krivom mjestu u krivo vrijeme.
Svirka milija od junaka
Keanu Reeves je odbio reprizirati ulogu Jacka Travena jer mu je milije bilo poći na turneju sa svojim rock bendom Dogstar. Sandra Bullock i Jason Patric su, pak, pristali na film kako bi zaradu od honorara uložili u intimnije filmske projekte.