StoryEditor
Izbori 2021INTERVJU TJEDNA

Branko Dukić govori o kandidaturi, Kalmeti, Riti Ori, Mercedesu, projektima, stanovima, uvali Bregdetti, Zdenku Zriliću, Vučetiću, Ričardu i Stonesima

Piše Ivica Nevešćanin
3. travnja 2021. - 13:01
Izbori 2021
Luka Gerlanc/Cropix

U prošloj, godini korone, 555 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj potonulo je za više od 775 milijuna kuna u odnosu na 2019., najviše grad Zagreb (4 posto), Dubrovnik za 278 milijuna, u Splitu je proračunski minusu bio 18 posto. Samo je Zadar, jedini u Dalmaciji, rastao za 7 posto, uglavnom zahvaljujući sredstvima iz EU fondova. U zadnje četiri godine na području Zadarske županije realizirano je oko 1,5 milijardi kuna iz EU, a već za iduću godinu samo u Zadru pripremljeni su projekti za 300 milijuna kuna.

Gradonačelnik Branko Dukić (HDZ) i iduće četiri godine želi biti na čelu petog po veličini grada u Hrvatskoj. Iza njega je turbulentni mandat, ne toliko po političkim previranjima koliko po nepredvidivim katastrofama koje su pogodile grad i okolicu, poput biblijske poplave 2017. i sada pandemije koronavirusa. Kad smo razgovarali uoči tadašnje kampanje, Dukić nije mogao prikriti komunikacijske slabosti i nesigurnost. Predstavio se kao omiljeni zadarski ginekolog i čovjek stranačkog kontinuiteta, koji na čelu grada neće narušavati tridesetogodišnju „harmoniju HDZ-a”.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Imate li sada, na isteku mandata, više samopouzdanja? Jeste li ovladali 'tajnama zanata' ili je to još uvijek posao kojeg učite?

- Kroz cijeli svoj radni vijek, od vojske do bolnice, pa i sad kao gradonačelnik, bio sam u upravljačkim strukturama i rukovodio ljudima. Uvijek sam nastojao iz onoga što imam izvući maksimum. Normalno, u početku se čovjek snalazi u novom, ali nakon nekog vremena, kad upoznaš ljude i način rada, uhvatiš neki svoj pravac. Na kraju ove četiri godine u miru sam sam sa sobom, napravili smo puno toga u teškim vremenima. U prvoj godini mandata bila je velika poplava, a sada pandemija...

Jeste li i dalje onaj „Branko s Četiri kantuna”? Kažu li danas ljudi: „Branko je bio čovik, a onda je posta gradonačelnik”?

- Teško mi je reći iz ove pozicije, ali mislim da se nisam promijenio. Mislim da sam ostao pristupačan svima, bez obzira kako neki to prikazivali. Posao gradonačelnik je ipak nešto drugo.

Ostali ste gradonačelnik svih Zadrana ili samo birača HDZ-a?

- Koliko znam, nisam nikome zatvorio vrata. Nikad nisam dijelio pacijente pa tako ni sada sugrađane. Moj moto je isti: ako možeš pomogni, ako ne možeš, nemoj odmagati. Izgubio sam privatnost, vidljiviji sam nego prije. Prije sam možda bio opušteniji, sad moram paziti na ponašanje...

Ta vaša „opuštenost” je stvorila javni pogovor. Ljudi svašta pričaju, nekima je to postala i tema u medijima. Smeta li vam to?

- Sa svim tim se dobro nosim. Najvažnije mi je sačuvati obitelj o takve medijske pompe. Ali ja sam javna osoba i takve stvari prihvaćam kao dio posla.

Ne zamjerate?

- Ne, nikome ne zamjeram.

Iza vas su četiri godine mandata, što biste danas napravili drukčije? Što ste propustili napraviti?

- Mislim da smo za građane mogli više napraviti po pitanju parkinga, koji smatram ozbiljnim problemom u gradu, nego što se napravilo. Drugo, projekt Vrata Zadra na Ravnicama, kojeg radimo u suradnji s državom, nije napredovao koliko je bilo planirano. Imali smo peh da su se promijenila tri ministra i sa svakim smo morali iz početka raditi nove dogovore. Na kraju mandata sklopilo smo konačno ugovor oko objedinjavanja zemljišta što je pretpostavka da u iduće četiri godine projekt realiziramo. Prije svega veliku javnu garažu koja je gradu nasušno potrebna.

Što ste napravili dobro u ove četiri godine? Sjećam se da na početku mandata niste imali neku svoju viziju grada, je li se to sada promijenilo?

- Kad sam postao gradonačelnik, došao sam u sustav kontinuiteta mojih prethodnika koji praktički traje već 30 godina. Moji prethodnici su radili određene projekte, kratkoročne i dugoročne, dio kojih sam naslijedio. Ušao sam u uhodani mehanizam i moj posao je da svojim nasljednicima, budućim gradonačelnicima, ostavim projekte važne za građane i razvoj grada. Kad gledate razvoj infrastrukture, Zadar se tu primiče nekom svom kraju i sada idemo u finese, u uređivanje javnog prostora.

Aludirate na nedavno predstavljenu studiju arhitekta Pere Marušića o povezivanju centra grada i Gaženice, odnosno revitalizacije trase bivše željezničke pruge?

- Dinamika razvoja grada prirodno je nametnula taj prostor kao novu temu, kao novi zadatak koji kao gradska uprava želimo riješiti. On obuhvaća prostor od nekoliko kilometara i kad se nasloni na Vrata Zadra, dobivamo prostor novog gradskog centra sa svim funkcijama, novi centar jedne dalmatinske metropole. Od početka mandata pričam na tu temu s arhitektom Marušićem i mislim da smo uspjeli postići dobar spoj starog i novog dijela grada, starih i novih funkcija, javnih potreba i privatnog interesa.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Kažete da ste dio kontinuiteta iste vlasti već 30 godina. Neki taj kontinuitet doživljavaju kao tri desetljeća silovanja demokracije, političke korupcije, stranačkog klijentelizma, osvetoljubivosti prema kritičarima... Možda to nije vaše djelo, ali i to je, osim novih kanalizacijskih cijevi i asfalta, također zasluga HDZ-a.

- Živimo u demokraciji u kojoj građani biraju one za koje misle da će se više za njih boriti. Siguran sam da nećete naći ikoga kojeg sam ja ili netko od mojih suradnika u ove četiri godine pritiskao na bilo koji način zato što je nešto rekao. Možete li mene zamisliti kao apsolutista?

Nisam ni mislio za vas, nego za politički stil vladanja koji je nakon trideset godina stvorio određenu društvenu klimu?

- Uvijek je netko kivan kad je netko dugo na vlasti. Jednog dana možda na vlasti neće biti HDZ, ali za mene je uvijek pitanje osobnosti i dobre radne atmosfere. Ako je netko radio dobro u ovih 30 godina za grad, a HDZ je radio dobro, ne vidim zašto ne bi i dalje radio. Kada dođe promjena, recimo na državnoj razini, i novi nisu spremni kadrovski i organizacijski uhvatiti se u koštac s onim čime trebaju vladati, onda se samo tone. Ako netko dobro radi i zbog toga uživa povjerenje građana, bez obzira na politički predznak, za mene je to ispravno. Zadar nije jedini, imate primjer Rijeke gdje je SDP, Pule, Zagreba... Ali, to je demokracija, da vam građani daju povjerenje, a vi ga morate opravdati. Ako nisu u stanju zadobiti povjerenje građana možda je problem u njima, a ne u demokraciji.

Što danas mislite o koncertu Rite Ore? Biste li ga opet organizirali? Je li to bila greška?

- Politički gledano, ne bih ga ponovno organizirao.

Zašto?

- Zbog negativnog medijskog odjeka, iako nije sve crno-bijelo. Zadar je veliki grad koji mora dovoditi poznate osobe. Ako se mislimo baviti visokim turizmom, imati više elitnih hotela, takve ljude moramo dovoditi u grad. Takve ljude prate milijuni obožavatelja iz cijelog svijeta i taj medijski odjek i efekt gradu daje vidljivost koja nije lokalnog karaktera.

Slažem se, ali ono na Višnjiku tome nije bilo ni do koljena.

- Imali smo mogućnost da prihvatimo Ritu Oru, možda se moglo bolje organizirati, možda je nastup mogao biti duži, a možda je potrebno kod ljudi stvoriti naviku posjete takvih koncertima. Svi očekuju da im se ulaznice dijele besplatno. Takvu klimu treba mijenjati ako u buduće želimo dovoditi osobe takvog kalibra. Takva događanja će uvijek koštati.

Nećete odustati od dovođenja novih zvijezda?

- Ja bih sutra doveo Rolling Stonese, dok još mogu nastupati (smijeh).

Drugi snažan negativni odjek u vašem mandatu bilo je 'parkiranje' preko 300 tisuća kuna vrijednog Mercedesa u HNK Zadar, i to nakon što je klub iz gradskog proračuna dobio 3 milijuna kuna pomoći.

- Nisam za to znao, niti podržavam kupovanje Mercedesa i vidjeli ste kako sam reagirao. Svako neracionalno trošenje proračunskog novca za mene je izvan svakog predmeta razgovora. Predsjednik kluba je ipak vratio auto, ispričao se meni, a što je još važnije, ispričao se građanima.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Kako ste doživjeli nepravomoćnu presudu Pinu Giergi za navodni kriminal, višemilijunsku utaju poreza, u KK Zadar prije desetak godona?

- Pino je košarkaša legenda grada i teško mi pada što u dobi u kojoj je prolazi kroz takav sudski postupak. Presude stvarno ne mogu komentirati više od toga da se nadam da će u daljnjim postupcima biti oslobođen.

Spominjete hotele visoke kategorije koji Zadru kronično nedostaju. Nedavno ste imali susret s vlasnikom i vodećim ljudima Dogus grupe koji su, po tko zna koji put, za jesen najavili početak gradnje hotela Maraska. Je li to bila predizborna šminka?

- Vlasnik i direktor Dogus grupe sami su najavili da bi s jednim fondom na jesen trebali početi gradnju hotela. Građevinsku dozvolu imaju, izmjene nisu tražili. Plan se može mijenjati ako budu htjeli, ali ne prije nego što počne gradnja hotela. Mislim na dio plana gdje je bio predviđen trgovački centar, oni bi sad tu htjeli nešto drugo, ali to je tema za kasnije.

Jesu li vam još neki investitori pokucali na vrata s interesom za ulaganje u Zadar?

- Mnogi, ali tri su lokacije za koje investitori u turističke projekte pokazuju interes. Uz hotel Maraska, to je hotel i akvapark u sklopu ŠC Višnjik te hotel na Ravnicima u sklopu projekta Vrata Zadra.

Hotel na Elektri?

- Elektra se treba preseliti iz Foše, a hoće li država potom ići u prodaju zemljišta za turistički sadržaj, ne znam.

Već desetak godina tako se obećava i gospodarska zona Crno, veličine 500 hektara, ali od nje ništa, dok je susjedni Poličnik skoro popunio svoje dvije zone...

- Od početka mog mandata krenuli smo aktivno u zonu Crno. Uložilo se 20 milijuna kuna u nužnu infrastrukturu, a to se na oko skoro ni ne vid. Izgradili smo cestu i do novog gradskog groblja, a dio infrastrukture dogovaramo s Hrvatskim cestama, za nastavak ceste od Bulevara prema Crnom.

Ali nema investitora, najavljivani su Alibaba, Siemens...?

- Nije ni vrijeme od velikih investicija, ali kad otvorimo zonu, brzo će se popuniti. Prije se čekao jedan veliki ulagač iz, primjerice, autoindustrije koja zapošljava tisuću ljudi. Ali kad takvi propadnu, tisuću ljudi ostane bez posla. Mislim da treba razvijati malo poduzetništvo koje je otpornije na krize i lako se transformira i u tom cilju gradimo novi poduzetnički inkubator. Dok oni krenu za neke dvije godine zona Crno će biti spremna za rad. Mali investitori imaju interes za zonu. To je dugoročno bolje i stabilnije. Na zapadu mali poduzetnici čine 70 posto gospodarstva.

Zadar je s državom izgradio dosta POS-ovih stanova, ali kritičari kažu nedovoljno socijalnih i, pogotovo, stanova za najam s mogućnošću otkupa. Namjeravate li pokrenuti takve programe u kojima bi grad, a ne država, bio nositelj?

- Cijene nekretnina rastu i zato planiramo izgradnju stanova za najam po modelu POS-a gdje bi grad bio nositelj investicije. Stanovi bi uglavnom bili namijenjeni mladim ljudima, gradili bi se na području Smiljevca i Bilog briga, oko 300 stanova. Također na državnom zemljištu planiramo subvencioniranu gradnju obiteljskih kuća za mlade obitelji.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Zadnjih nekoliko godina na Plovaniji se izgradilo gotovo tisuću stanova na razmjerno malom prostoru. Ljudi negoduju na preizgrađenost, betonizaciju i manjak zelenila. I vi se sami zalažete za kvalitetnije stanovanje, ne za preizgrađeni, profiterski urbanizam...

- Meni i vama se takve investicije mogu ne sviđati. Međutim, povratne informacije stanovnika govore da su oni što se tiče komunalne infrastrukture zadovoljni. Slažem se da je premalo zelenila, da je sve betonizirano. Zato jesmo i krenuli u izmjene prostornog plana s prijedlogom da u stambenim zonama treba biti minimalno 30 posto okrupnjenog zelenila. Dosad su taj uvjet provlačili kroz neke krpice zelenila uz nogostupe. Sada ćemo to nametnuti kao obvezu za investitore. Zgrade će tlocrtno biti manje površine, ali će zato biti više.

Govorite o garaži na Ravnicama, hoće li biti i garaža kod bolnice?

- Planom za uređenje Kolovara predviđena je podzemna garaža s oko 400 mjesta.

Kvartovski parking? Kao ga riješiti?

- Zadnjih godina gradski centar se znatno proširio. Od Poluotoka sve do Višnjika, prema Boriku i Bulevaru, imamo visoko urbanizirani stambeni prostor. Svaka četvrt će tražiti drugačije rješenje za promet u mirovanju. U nekim stambenim zonama postoji prostor gdje možemo pokušati aktivirati parking, na primjer Voštarnici ili kod hotela Iž, ali to je proces na kojem radimo.

Razmišljate li o montažnim garažama kao rješenju?

- Planirali smo montažne garažu bliže centru, ali tu se javljaju novi problemi. Kažu, kad jednom podigneš montažnu garažu, nikad je nećeš moći moći maknuti. Potrebno je izbalansirati javne potrebe. Idemo s cijelim paketom mjera od gradnje nove infrastrukture do novih rješenja urbane mobilnosti.

Govori se da bi stara Tehnička škola mogla udomiti Glazbenu školu?

- Prvi dio stare škole pripao je Sveučilištu i on sad ide u obnovu, a drugi dio škole je u vlasništvu županije. Ako će biti glazbena škola, neka bude, samo da ne stoji ovakva ruševina. To je kontaktna zona Poluotoka, a to već godinama je ruglo.

Hoće li zadarsko smeće, do otvaranja CGO-a u Biljanima, odlaziti u Obrovac i koliko će to poskupjeti uslugu za građane Zadra?

- Naš cilj je zatvaranje odlagališta na Diklu iduće godine. CGO u Biljanim bi trebao početi s radom u drugoj polovici 2022. godine.

Da, ali tada počinje probni rad od šest mjeseci.

- I kod probnog rada mi ćemo moći odlagati smeće. Do tada moramo biti spremni na sve opcije jer država je jednom već zatvorila, pa otvorila odlagalište na Diklu. Obrovac radi novu kazetu i tamo se praktički uredno može odlagati komunalni otpad.

Uz cijenu od 200 kuna za tonu. Što to znači za džepove građana?

- U početku nećemo podizati cijenu odlaganja jer ćemo rasteretiti Diklo. Naime, na njega sad otpad donosi 18 općina, a otvaranjem Obrovca on će preuzeti otpad iz njemu bliskih općina. Tako će Zadar dobiti mjesta na Diklu. Odlaganja otpada u Biljanima odrazit će se na cijenu usluge jer smeće vozimo dalje iz grada. Cijene usluge će rasti u cijeloj državi zbog promjene zakona te zbog rasta cijene otpada u svijetu, ali na nama je da ta organizacija bude što bolja, da što više odvajamo i time rast što manji. Najjeftinije je sav otpad staviti u jednu kantu i baciti na Diklo, ali dugoročno to je najskuplji način odlaganja.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Kako biste opisali vaš odnos s Kalmetom?

- Naš odnos je jako dobar.

Petlja li vam se u posao kao predsjednik ŽO HDZ-a?

- Ne. Što se tiče političkih tema, normalno da ih raspravljamo i zajednički dogovaramo. Što se tiče organizacije rada u gradskoj upravi i projekata, nikad nisam osjetio nikakav pritisak od strane politike.

Vaši protukandidati na ovim izborima bi mogli biti dr. Rade Škarica, dr. Denis Bruketa, dr. Ivica Žuvela, dr. Damir Biloglav... I vi ste liječnik, je li ovo zadarska bolnica ili ordinacija u gradskoj upravi?

- To znači da doktori dobro prolaze (smijeh). Liječnici su dobre akvizicije u politici jer su bliski s narodom i ako imaju profesionalni kredibilitet ljudi ih podržavaju, što za druge struke nije lako reći.

Imamo i doktora Marka Vučetića, ali doktora filozofije?

- Doktor Vučetić je malo agresivno i osobno krenuo, što mu baš i ne treba, ali znate kako se u narodu govori: Čuvaj nas Bože filozofa! (smijeh). Mi doktori, kako kažete, nismo naučili filozofirati nego praktički rješavati probleme i izazove pred sobom.

Imamo i Enia Meštrovića, alias Ričarda. Ričard kaže da biste se trebali vratiti u bolnicu, jer su vas se žene zaželjele. Znate Ričarda?

- Kako ne, i ovoga i onoga (smijeh). Ričard je unio malo humora u naš politički život i to radi odlično. Moj odnos s Eniom kao predsjednikom MO Bokanjac je jako dobar, mislim da je on zadovoljan, jer puno radimo i nemamo nas dvojica međusobnih problema.

I dalje četvrtkom radite u bolnici. Koliko ste u ove četiri godine obavili operativnih zahvata?

- Radim svaki drugi četvrtak, ako treba, ponekad i češće, zbog operativnih zahvata i pregleda. Koliko sam ih obavio, stvarno ne znam, ali svaki put bude barem dvije operacije. Budem tamo cijeli dan.

Kažu li vam pacijentice: „Ma pustite doktore politiku, ovdje ste potrebniji...”?

- Neke i to kažu, ali ja iz bolnice nikad nisam ni otišao. Ako budem gradonačelnik još četiri godine i dalje ću raditi u bolnici, volim svoj poziv i mislim ga i dalje raditi.

Zadarski mediji, kako živite s njima?

- Ima ih dosta, poglavito portala. Ima svakakvih. Kroz četiri godine nisam nešto posebno reagirao, bilo je napada bez razloga i povoda, ali i opravdanih kritika. Samo sam jednog novinara tužio, čak ne zbog bezbrojnih laži o meni, nego zbog zaštite pacijentica. Ostalo što se piše o meni, to sve prihvaćam. U svakodnevnom kontaktu s ljudima dobivam potvrdu da svoj posao dobro obavljam, zato sam i miran sam sa sobom.

Politika vam se dakle svidjela, mogli bi, nakon Kalmete, postati jedini gradonačelnik Zadra u dva uzastopna mandata?

- Nije to toliko bitno. Bit je dobiti izbore i nastaviti razvoj grada onako kako smo zamisli. Svaka promjena politike dovodi do zastoja, odstupanja, nesnalaženja, koji put i neznanja. Ne smije se eksperimentirati, pogotovo ne u ovako ozbiljnoj situaciji, ovaj grad će rasti i kroz četiri iduće godine.

Pobjeđujte?

- Nema razloga da ne dobijem.

DOBITAK UREĐAJA ZA ZRAČENJE BIO BI POTEZ DESETLJEĆA

Predsjednik ste Lige za borbu protiv raka Zadar, Slobodna Dalmacija i Zadarski.hr pokrenuli su medijsku kampanju za kupnju uređaja za zračenje onkoloških bolesnika, a premijer Plenković je nekidan u Zadru obećao da će ga država nabaviti za Zadar. Kad stiže linearni akcelerator?

- Kao liječnika i gradonačelnika interes mi je podići kvalitetu naše bolnice na razinu KBC jer smo dovoljno veliki grad da bi to mogli imati. Vjerujem da ćemo nabavkom linearnog akceleratora i u suradnji sa Sveučilištem, stvoriti preduvjete da možemo ići naprijed.

Stvarno ste izjavili da bi vam dobitak akceleratora bio draži od osvajanja novog mandata?

- Naravno, Bože mili! To bi bilo ovjekovječeno, to bi bio potez desetljeća, izvan mog okvira. Politika se nekad može iskoristiti da se takve stvari dogode. Naravno, i uz vašu medijsku potporu jer ste tu važnu temu stavili u javni fokus i na neki način natjerali politiku da na nju reagira. Vjerujte, sve se događalo jako spontano. Premijera sam na putu do prostorija Lige informirao o problemu, ubrzo me nazvao predstojnik njegovog ureda, a oni ministra Beroša. Kad je premijer došao u Ligu, rekao je da će Zadar dobiti akcelerator uz pomoć sredstava iz EU za oporavak. Bio je to pozitivan šok i velika nagrada za sve koji su svih godina radili na tome.

image
Zraka za život
Matea Gugic
STVARAMO NOVI CENTAR ZADRA

Studija za prostor od Jazina do Gaženice gurnuta je u javnost istovremeno kad se odlučivalo o planu za Uvalu Bregdetti u Arbanasima. Studijom, koja je kao prijedlog neobvezujuća, svjesno se prikrila prava tema, stambeno-turistička investicija Zdenka Zrilića, čovjeka kojem su sve gradske uprave zadnjih 25 godina otvoreno podilazile, da ne kažem pogodovale, u ostvarivanju želja.

- Priču o Uvali Bredgetti i privatnim interesima slušam već 20 godina. Privatni interes je legitiman, ali on se sada poklopio sa javnim, i tko god tamo nešto sutra bude radio, donijet će kvalitetu u taj prostor. Sve smo radili u suradnji s lokalnom sredinom kako bi svi na koncu mogu biti zadovoljni.

Ali predsjednik Mjesnog odobora, inače iz HDZ-a, tvrdi da kod izrade plana za Uvalu Bregdetti nikad o tome nije razgovarao s arhitektom Marušićem?

- O tome smo s predsjednikom MO razgovarali najmanje desetak puta, ovdje u uredu gradonačelnika.

Smeta li vas što se i u ovom slučaju, kao i u brojnima prije, investitor, koji financira izradu plana, nijednom nije pojavio na nekoj javnoj raspravi i objasnio svoje ciljeve, nego najviši predstavnici politike i gradske uprave nastupaj u njegovom interesu. Ostavlja se dojam kao da ih drži u šaci...

- Cilj plana za Uvalu Bregdetti nije realizacija privatnog interesa nego zadovoljenje javnog interesa. Privatnik sa svojim terenom može raditi što god ga je volja.

Pa baš i ne može. Vi kao gradska uprava donosite planove i određujete namjenu u prostoru.

- Može raditi pod parametrima određenima prostornim planom. Najveća vrijednost plana, koji je širokog obuhvata, je stvaranje uvjeta za anuliranje željezničke pruge i afirmaciju javnih funkcija, od igrališta za nogomet, cesta i parkirališta, do velikog parka, škole, vrtića, crkve, šetnice i komunalnih vezova. U širem obuhvatu plana, kojeg uključuje studija, zadovoljavamo interes investitora, ali prije svega sve javne potrebe.

Nije li to sad opet miješanja plana i studije? Kao što je to, nimalo slučajno, napravljeno za vrijeme javne rasprave?

- Mi smo investitoru postavili određene uvjete, a rješenja iz studije i plana su usklađeni. Mislim da nitko na kraju neće biti nezadovoljan.

Kako mislite financirati prijedloge iz studije? Odakle novac za preobrazbu tako velikog dijela grada?

- Studija je dugoročno planiranje razvoja grada. Po prvi put javnosti smo predstavili viziju nečega za što će možda trebati i deset godina. Imamo vizualizaciju kako to može biti.

U Zadru postoji čitava povijest sličnih vizualizacija od kojih na koncu nije bilo ništa. Zapravo je više propalih nego realiziranih „vizija”.

- Višnjik, Gaženica, Poliklinika, Muraj… sve su to bile prvo vizije, a onda su se i dogodile. Ako realno pogledate plan za Bregdetti, osim stambenog odnosno privatnog dijela, za koji ćemo dobiti komunalni doprinos, svi drugi elementi su javni. Zamislite park u kontinuitetu od kolodvora do Gaženice? Što se tu ima izgraditi? Šetnicu, školu, vrtić i posaditi stabla, to je naša dugoročna obveza.

Zaboravljate na sanaciju prostora, uklanjanje pruge, pitanje vlasništva, ima tu previše problema...

- Da, ali od nečega valja krenuti, recimo od sađenja novih stabala. Planom i vizijom štitimo prostor od toga da se trajno devastira. Investicija u povezivanju Jazina, preko Kolodvora do Gaženice može se puno lakše ostvariti nego svojevremeno luku Gaženicu i neke druge projekte. Kad imate viziju, lakše se boriti za njeno ostvarenje.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. travanj 2021 13:43