Djevojčica Josipa je prvo dijete u svojih roditelja, ali i prvo dijete rođeno u zaseoku njezina oca u jednom naselju vrličkog kraja u posljednjih 30 i više godina.
Josipini otac i majka vjenčali su se nešto prije prvog Josipina plača. Mlada obitelj savila je gnijezdo u selu i obiteljskom domu Josipina oca gdje su njezini roditelji odlučili trajno živjeti. Unatoč svemu tomu, Josipinim roditeljima u vrličkoj gradskoj upravi odbili su isplatiti novčanu pomoć namijenjenu za opremu novorođenog djeteta.
Jer u trenutku kada je Josipa došla na ovaj svijet njezina majka nije imala prijavljeno prebivalište na području grada Vrlike. Ponovimo, unatoč tomu što Josipa, njezina majka i njezin otac žive na području grada Vrlike i što je prebivalište male Josipe i njezina oca na području istoga grada. Zašto, upitali smo vrličkog gradonačelnika Juru Plazonića.
- Prošle godine naše Gradsko vijeće donijelo je odluku o pomoći za opremu novorođenog djeteta i na nama iz izvršne vlasti je da tu odluku provodimo. U njoj je jasno određeno da pravo na pomoć za opremu novorođenčeta imaju njegovi roditelji pod uvjetom da u trenutku rođenja djeteta imaju prebivalište na području grada Vrlike. Prije smo imali drukčiju odluku koja se zloupotrebljavala - kazao nam je gradonačelnik Plazonić.
Zloupotreba
U Vrlici se svašta zloupotrebljavalo. U poraću su se supružnici formalno razvodili kako bi ostvarili pravo na stan, najčešće u Splitu, ali i pravo na obnovu u ratu devastirane obiteljske kuće u nekom od vrličkih naselja. Poznati su slučajevi kada su pojedinci naplaćivali nemale putne troškove za dolazak na posao i odlazak s posla na fiktivno prijavljeno boravište iako im je stvarno boravište i prebivalište bilo u Vrlici. Zli jezici kažu da i danas ima takvih.
Svi ti marifetluci uspijevaju se provući kroz birokratske paragrafe, dok ih se ne uhvati, ali u tim paragrafima nema mjesta za malu Josipu i njezino pravo da je se kao novorođenče opremi od poreznog novca kojim nerijetko udaraju na sva zvona u gradovima i općinama kao velikom demografskom mjerom.
U vrličkom slučaju od paragrafa očito ne vide dijete. Koje nije fiktivno, već stvarno, koje bi trebalo biti na ponos cijelom vrličkom kraju u kojemu se višestruko češće čuje brecanje od prvog dječjeg plača.
Broj stanovnika
Pa s odlaskom onih koji u vrličkom kraju ne vide svoju budućnost, u najvećem dijelu mladih i školovanih, Vrlika ima demografsku sliku koja je iz dana u dan sve poraznija.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na području devet naselja grada Vrlika u prošlogodišnjem popisu evidentirano je 1706 stanovnika. Deset godina ranije bilo ih je 2177, a prema popisu iz 2001. godine Vrlika je imala 2705 stanovnika. Po posljednjem popisu u odnosu na prethodni, grad Vrlika izgubio je 21 posto stanovništva. Ni brojka od sadašnjih 1706 stanovnika nije stvarna. Upućeni kažu da je realna brojka stalnih stanovnika u devet naselja koja tvore grad Vrliku oko 1400. Razliku čine fiktivno prijavljeni koji na taj način zbog statusa kojia uživa Vrlika ostvaruju nepripadajuće beneficije. Takve se tolerira. Malu Josipu ne. Po odluci koju primjenjuju Vrličani novčana naknada za novorođenče na račun poreznih obveznika zapravo je nagrada roditeljima.
Ona očito nije namijenjena da bi na pragu žvotnog puta novorođeno dijete moglo, neovisno o materijalnim prilikama roditelja, dobiti opremu koja bi mu omogućila normalne uvjete.