- Sedra se tu nakupljala, možemo reći, stoljećima. Najvjerojatnije je nastala kapanjem vode iz salonitanskog akvedukta koji je prolazio poviše vrata, posebno nakon pada Salone u sedmom stoljeću jer se nakon toga vodovod nije više primjereno održavao, pa se i kalcifikat sve više stvarao.
Urušavanje je izazvano djelovanjem vremenskih nepogoda, a utjecaj na to sigurno je imalo i korijenje biljaka koje se provuklo između zida i sedre, te ih razdvojilo – veli nam Ema Višić Ljubić, viša kustosica Arheološkog muzeja u Splitu pokazujući nam na terenu kako je, odlomivši se, gromada prepriječila južni dio prolaza za pješake, srušila dio unutrašnjeg zida i pomakla neke kamene blokove.
- Mogli bismo reći da je nekako “sretno” pala, mogla je i više toga uništiti kolika je, no, srećom, nije – govori viša kustosica. - Budući da je na neki način zbog ovoga došlo i do slabljenja statike dijela zida, morat ćemo uputiti hitan zahtjev za novac potreban za sanaciju prema Ministarstvu kulture, s čim su se složili i iz splitskog Konzervatorskog odjela čiji su stručnjaci također bili na terenu – govori Ema Višić-Ljubić. Kazala je kako se na prvu procjenjuje da bi zahvat mogao stajati i više od sedamdeset tisuća kuna.
Riječ je o istočnim vratima staroga dijela grada koja su izgrađena prije više od dvije tisuće godina, imaju dva prolaza za pješake, te središnji kolni prolaz u kojem se vide još otisci kola koja su nekada tu prolazila. Vrata su, govori nam arheologinja, poznata i po kamenom reljefu iz četvrtog stoljeća s likom Tihe, personifikacijom grada Salone koji je ukrašavao luk.
 |
- Akvedukt je prolazio poviše ovih vrata, voda se ulijevala dalje u veliki rezervoar – castellum aquae, pa u nimfej – veliku fontanu, i dalje se cijevima razvodila po cijelome gradu – pokazuje dalje naša sugovornica na put kojim se vodom opskrbljivala Salona.
- Ovom smo prilikom uočili i kako je s dijela gdje je bila ta fontana nestao jedan kapitel koji datiramo u razdoblje prvog i drugog stoljeća, te dvije baze stupa. To smo prijavili policiji, no, morali bi nekako riješiti da se automobilom ovdje ne smije dolaziti, jer tako je kradljivcima lakše prebaciti i otuđiti vrijedne kamene spomenike iz stare Salone – upozorava viša kustosica, dodajući kako u Saloni tijekom cijele godine traju radovi na sanaciji i konzervaciji lokaliteta.
- Tako smo nedavno konzervirali sjeverni temeljni zid kolonade u bazilici na Manastirinama, dok smo jugozapadni dio amfiteatra sanirali i zaštitili – zaključuje viša kustosica Arheološkog muzeja u Splitu Ema Višić-Ljubić.