Dolaskom proljeća ponuda voća na tržištu proširuje se za jedno koje uspješno spaja neodoljiv izgled, ugodan miris i obožavan okus, s opravdanim statusom iznimno zdrave namirnice. Riječ je, dakako, o jagodama, plodovima niske grmovite biljke iz porodice ruža, od kojih je danas poznato oko 400 sorti.
Samo 150 grama toga finog voća osigurava 140 posto potreba organizma za vitaminom C, te 20 posto folata. U nešto manjim količinama sadrži također vitamine K, A i B3, kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij i mangan. Jagode sadrže biljne fenole i antioksidanse koji smanjuju rizik od srčanih bolesti i karcinoma.
Budući da je berba na hrvatskim poljima tek počela, kontaktirali smo agronoma Danka Tolića, koji već 25 godina usko surađuje s proizvođačima jagoda na vrgoračkom području, te radi na promociji i podizanju kvalitete proizvodnje.
– Uistinu se trudimo održati standard visoke kvalitete jer je sezona berbe iznimno kratka pa ne možemo sebi dopustiti nemar i pogreške. Tijekom zimskog razdoblja organiziramo edukacije da bi proizvođači bili u toku s trendovima na tržištu, a posebno o odgovornom ponašanju tijekom uzgoja u skladu sa smjernicama integrirane proizvodnje. Također, pred samu berbu uveli smo praksu da nam inspekcije uzmu uzorke jagoda i analiziraju kako bismo bili sigurni da će nam kvaliteta ploda biti u skladu sa zakonom i propisima.
U svim dosadašnjim analizama, ostaci pesticida na plodovima bili su minimalni i u skladu s dopuštenom maksimalnom razinom MRL – pojasnio nam je Tolić, tvrdeći da je današnja tehnologija uzgoja i zaštite jagoda puno napredovala, budući da se uzgajaju na foliji bez dodira s tlom, te se pokrivaju niskim tunelima i na njih ne pada kiša, što umanjuje potrebu za prskanjem.
– Osobno nisam nikad čuo da se netko otrovao od naših jagoda zbog ostatka pesticida, češći su uzroci želučanih problema od pokvarene hrane i drugih aditiva u sokovima i mesnim prerađevinama sumnjivog sastava. Apeliram na inspekcije da rade svoj posao, odnosno učestalo provjeravaju uzorke te sankcioniraju sve one koji odstupaju od pravila, tada problema ne bi trebalo biti – komentirao je Tolić, tvrdeći da njegovi ukućani rado "tamane" jagode u velikim količinama, i to direktno s njive.
Što se same ponude jagoda na našem tržištu tiče, situacija bi se mogla promijeniti već do kraja tjedna, no trenutno se jagode lokalnih proizvođača mogu pronaći samo na pazaru, i to po cijeni do 35 kuna po kilogramu, dok trgovački lanci nude pretežno jagode iz Španjolske. Upitali smo Tolića u čemu je fundamentalna razlika.
– Španjolci uzgajaju jagode iz kalifornijskog sortimenta, a mi smo se odlučili za talijanski. Što se tiče zdravstvene ispravnosti, vjerujem da također zadovoljavaju sve propisane kriterije kvalitete. Razlika je u tome što su kalifornijske tvrđeg mesa i pogodne za dugi transport. Plodovi se beru poluzreli i zbog toga budu manje slatki od naših. Mi nastojimo plodove brati u punoj zrelosti, pa tako danas ubrano već sutra ujutro ima svoje mjesto na polici, odnosno bude prodano – zaključio je Tolić, uz napomenu da će mjesto prodaje domaće jagode ovisiti o tome tko ponudi bolju cijenu, trgovački lanci ili prekupci koji ih nude na tržnici.
Uvozne su najjeftinije u 'Konzumu'
Cijene značajno variraju ovisno o podrijetlu i kvaliteti jagoda, a budući da je tjedan berbe tek započeo, kupci će se narednih dvadesetak dana susretati s različitim ponudama. Trenutno se na tržnici mogu pronaći one na kojima piše da su domaće vrgoračke i žrnovničke, a cijene im se kreću od 26 do 35 kuna po kilogramu. U trgovačkim lancima su pak u ponudi pretežito spomenute španjolske jagode koje Konzumu možete nabaviti za 14 kuna, u Intersparu za 22 kune, a u Kauflandu za 18 kuna po kilogramu.
Jeste li znali?
- ako usporedite težinu voća, jagode u sebi sadrže više vitamina C od limuna ili naranče
- jedino su voće kojemu se sjemenke nalaze na vanjskoj strani ploda, a na prosječnoj jagodi ih se može pronaći čak oko 200
- u sjemenkama sadrže i male količine zdravih omega 3 masnih kiselina
- jagode se mogu koristiti i kao sredstvo za njegu tijela: njima možete izbijeliti zube, ali ih i izgnječene nanijeti na lice kao masku jer čine kožu glatkom i napetom