Jesen bi hrvatskim građanima mogla donijeti nove, više račune u trgovinama. Iako zasad nema službenih najava velikog vala poskupljenja hrane, pojedine bi namirnice u idućim mjesecima mogle osjetno poskupjeti. Najveći pritisak očekuje se na povrće, voće, jaja, meso te proizvode od pšenice, dok bi mlijeko i dio osnovnih proizvoda trebali ostati relativno stabilni, uz blage korekcije cijena na gore.
Nakon razdoblja u kojem se rast cijena hrane u Hrvatskoj uglavnom smirio, pogled prema jeseni ponovno otvara pitanje kućnog budžeta. Troškovi proizvodnje, kretanje cijena sirovina, vremenske prilike i stanje na svjetskim tržištima mogli bi se postupno preliti i na police hrvatskih trgovina.
Cijene idu gore
To ne znači da će odmah od 1. rujna sve namirnice poskupjeti. Vjerojatniji je scenarij postupnog rasta cijena pojedinih proizvoda, koji bi do kraja godine mogao povećati ukupni račun za hranu.
Košarica koja je sada iznosila 485 eura mogla bi dosegnuti do 517 eura.
Za ilustraciju mogućeg razvoja cijena uzeta je mjesečna košarica za četveročlanu obitelj vrijedna 485 eura. U njoj su kruh, mlijeko, meso, jaja, ulje, brašno, šećer, krumpir, voće, povrće, riža i tjestenina, mliječni proizvodi te ostale osnovne namirnice. Prema srednjem scenariju, račun bi se tijekom jeseni mogao postupno povećavati: rujan 485 eura, listopad 493 eura, studeni 505 eura, prosinac 517 eura.
Ako se takav scenarij ostvari, četveročlana obitelj u prosincu bi za usporedivu košaricu plaćala 32 eura više nego u rujnu.
I kruh i brašno pod povećalom
Među proizvodima koji bi mogli osjetiti kretanja na tržištu žitarica svakako su kruh i brašno.
Za 12 kilograma kruha mjesečno procjenjuje se trošak od približno 27 eura u rujnu, uz mogućnost rasta na 29 eura do prosinca.
Brašno bi se u istom razdoblju moglo pomaknuti s osam na devet eura za pretpostavljenih osam kilograma mjesečne potrošnje.
Rast, međutim, neće nužno biti jednak kod svih proizvođača. Na konačnu cijenu utjecat će cijena sirovine, energije, transporta, rada, ali i trgovačke marže.
Meso i jaja
Kod mesa se očekuje umjeren, ali kontinuiran pritisak. Za 12 kilograma mjesečno procjena troška kreće se od 105 eura u rujnu do približno 110 eura u prosincu.
Upravo su jaja među proizvodima koje vrijedi posebno pratiti jer su njihove cijene posljednjih mjeseci pokazivale izraženija kolebanja.
Najizraženiji rast u ovoj projekciji očekuje se kod povrća, i to zbog dugotrajne suše i klimatskih promjena koje su pogodile čitavu Europsku uniju.
Za 20 kilograma povrća mjesečno račun bi mogao porasti s približno 45 eura u rujnu na 52 eura u prosincu. Kod voća bi se trošak mogao povećati s 35 na 39 eura.
Na te cijene snažno utječu sezona, vremenske prilike, domaća proizvodnja, uvoz i troškovi transporta. Upravo zbog toga kod voća i povrća promjene mogu biti brže i izraženije nego kod dijela industrijski proizvedenih namirnica.
Nisu sve namirnice jednako izložene riziku. Kod mlijeka se zasad očekuje relativno stabilno kretanje.
Za 20 litara mjesečno procjenjuje se trošak od 24 eura u rujnu, odnosno 25 eura u prosincu.
Sličan, umjeren rast očekuje se kod šećera, ulja, brašna te riže i tjestenine.
Hoće li se ponoviti veliki val poskupljenja?
Najrealniji je scenarij da se cijene tijekom jeseni ne povećaju odjednom, nego postupno, pri čemu će pojedine namirnice poskupjeti više, a neke će ostati gotovo nepromijenjene.
Za potrošače će ključni biti razvoj cijena pšenice, energije, mesa, mliječnih proizvoda te voća i povrća. Ako dođe do novih poremećaja na svjetskim tržištima ili većih troškova proizvodnje, pritisak na trgovine mogao bi biti snažniji.
Jedno je zasad izvjesno – jesenski račun za hranu bit će veći. Ako se ostvare sadašnje procjene, četveročlana obitelj mogla bi do kraja godine za osnovnu mjesečnu potrošačku košaricu izdvajati 30-ak eura više nego početkom jeseni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....