"Održivi razvoj dalmatinskih otoka" tema je konferencije koju je Slobodna Dalmacija organizirala u ponedjeljak u Supetru na otoku Braču.
U ime Slobodne Dalmacije i Hanza Medije okupljene je pozdravio direktor Poslovne jedinice Slobodna Dalmacija Vinko Ursić Glavanović. Među uzvanicima je bio Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Spomenka Đurić, državna tajnica, i Dominik Poparić, ravnatelj Uprave za otoke u resornom ministarstvu, Blaženko Boban, župan splitsko-dalmatinski, saborski zastupnici, gradonačelnici i načelnici otočnih gradova i općina.
Vinko Ursić Glavanović istaknuo je na početku zašto ova tema, održivi razvoj dalmatinskih otoka, zašto na Braču i zašto je organizator Slobodna Dalmacija.
- Naša medijska kuća i otoci povezani su od samih naših početaka, ne samo kroz brojne tekstove i naš stalni interes za otočne teme, za sudbine otočana, za turizam, pomorstvo, ribarstvo, za sve ono što omogućava život na našim škojima. Našu povezanost posebno je bitno istaknuti ove godine kada obilježavamo 80 godina našeg postojanja. Upravo jedan od naših otoka, otok Vis, bio je sjedište Slobodne Dalmacije u samim počecima i mjesto gdje je djelovala naša redakcija - kazao je Ursić Glavanović, istaknuvši i kako su otoci dali velik doprinos hrvatskom novinarstvu.
Kao i proteklih 80 godina, Slobodna Dalmacija će, naglasio je, u javni prostor i dalje nametati teme značajne za stanovnike otoka, poticati održivi razvoj, promovirati sve pozitivno čega na otocima ima.
- Slobodna Dalmacija nikada neće prekinuti svoje veze s otocima. Nekada nam je olujno nevrijeme, kada brodovi nisu mogli do otoka, znalo biti prepreka pa je novina znala i izostati. U ovim novim vremenima, s našim digitalnim izdanjima, s portalom koji je među pet najčitanijih u Hrvatskoj, na otocima smo i kada olujno jugo ili bura zaustave trajekte. Nas više nitko zaustaviti ne može, baš kao ni razvoj naših otoka - istaknuo je Vinko Ursić Glavanović.
Europska sredstva
Skup je pozdravio i župan Blaženko Boban, istaknuvši kako želi pozdraviti svakoga i poimenice te se tako obratio brojnim uzvanicima u dvorani hotela "Labranda Velaris Resort".
- U proteklom razdoblju napravljeno je niz aktivnosti i projekata. Gotovo da nema luke ili mjesta koje nije dotaknuo projekt Europske unije. I na otoku Braču je niz projekata, od reprezentativnog Vatrogasnog doma do projekta Kamenoklesarske škole iz Pučišća, jedinstvene u Europi. Siguran sam da projekte ne bi bilo moguće realizirati iz proračuna na općinskoj ili županijskoj razini, bez europskih stredstava. Gotovo me strah ove turističke sezone. Dio moje obitelji živi u drugim zemljama, kažu kako svi govore: idemo u Hrvatsku. Hvala Vladi što je prepoznala otoke koji imaju svoju omotnicu u NPO-u – kazao je župan.
Istaknuo je i povezanost Slobodne Dalmacije sa stanovnicima Splitsko-dalmatinske županije, čestitajući 80. rođendan našim novinama.
Pozdravljajući sudionike konferencije, ministar Šime Erlić kazao je kako mu je drago biti na Braču, jednom od najreprezentativnijih otoka odakle započinju novu priču o otocima.
- I Vlada i ministarstvo kontinuirano skrbe o otocima. Hrvatska je jedina zemlja, uz Finsku, koja ima zakonodavstvo o otocima. Godišnje se uloži oko 1,8 mlrd. kuna u razvoj otoka, a u 2021. ta su ulaganja narasla na 4,5 milijardi kuna. Cijeli je splet investicija i potpora kako bi se poboljšala kvaliteta života na otocima - kazao je ministar Erlić.
Istaknuo je i velik doprinos otoka hrvatskom turizmu, te koliko je važno ulaganje u otoke jer se višestruko vraća kroz prihode od turizma.
- Znamo i da nije lako živjeti na otocima i da je razlika od otoka do otoka. Obvezali smo se napraviti nešto novo pa smo osmilili novi program za otoke. Nijedna država članica EU-a nije tako nešto sveobuhvatno napravila za svoje otoke. Dali smo partnerskim vijećima na razini županija mogućnost da odlučuju o ulaganjima, da odlučuju o prioritetima ulaganja iz nove omotnice vrijedne 150 milijuna eura. Želimo da naši otoci postanu održiviji, da se na njima pružaju javne usluge vitalne za otočane. Zadovoljni smo kako je novi mehanizam prihvaćen na razini županija, i da smo predvodnici u Europi u tome da se na otocima odlučuje o otocima – kazao je Erlić.
Novi program
Spomenka Đurić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, detaljno je pojasnila na što otočani mogu računati kroz novi "Integrirani teritorijalni program 2021. - 2027.", gdje je kroz višegodišnji financijski okvir osiguran novac za sedam otočnih županija. Četiri su skupine ulaganja za razvoj pametnih i održivih otoka. To su: 1. održivo upravljanje, očuvanje i korištenje otočnog prostora, 2. unaprjeđenje poslovne i javne infrastrukture, 3. valorizacija kulturne baštine i razvojh kulturnih usluga te 4. poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
- Važna su integrirana ulaganja, mora biti integrirano više toga kako bi se projekti realizirali – naglasila je Đurić.
U panel-raspravi koju ju moderirao naš novinar Saša Ljubičić sudjelovali su Stipe Čogelja, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, Antonio Škarpa, gradonačelnik Staroga Grada, Ivo Radica, gradonačelnik Visa, Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Marica Babić, zamjenica ravnatelja Javne ustanove RERA, i Maja Jurišić, predsjednica udruge "Pokret otoka".
- Do sada su natječaji bili takvi da su ispoštovane sve specifičnosti otoka, ali dodatni bodovi su se davali i brdsko-planinskim krajevima. U problemu ste bili ako ste s ovog područja zbog stupnja razvijenosti. Otoci imaju razvojne specifičnosti, bez obzira koliko su razvijeni, otoke se mora gledati na drugi način. Mračna vremena su iz nas, sada želim napomenuti da ćemo u lipnju biti gotovi s izradom strategije. Otočne općine su vrlo zainteresirane za njezinu izradu, dobit ćemo dokument s participativnim pristupom - kazala je Babić odgovarajući na pitanje o korištenju sredstava.
Ivo Radica je kazao kako na Visu imaju dosta projekata, a prioritet je održiv razvoj dalmatinskih otoka s ljudima koji na otocima žive 365 dana.
- Treba gledati da na otocima stvorimo uvjete blizu onima na kopnu, počevši od jaslica do srednje škole koja je jako bitna. Kad idete u srednju školu, niste formirana osoba, a kad imate 18 - jeste. Drugačije gledate na ostanak na otoku, kad odete s 14, 15 godina, teže ćete se vratiti - kazao je viški gradonačelnik, rekavši da su na Visu zadovoljni brodskim vezama.
Antonio Škarpa kazao je kako imaju dovoljno projekata, za Starograjsko polje, izgradnju vatrogasnog doma i druge.
- Ako je projekt dobro posložen, male su šanse da ne prođe. Program Ministarstava o razvoja otoka jako je dobar, omogućava mnoge male komunalne zahvate - kazao je.
Stipe Čogelja govorio je o korištenju europskih sredstava i ulaganjima u lučku infrastrukturu te o poboljšanju prometne povezanosti.
Zapinje na procedurama
Maja Jurišić kazala je kako gdje ima volje, ima i načina,, odgovarajući na pitanje kako ubrzati korištenje sredstava.
- Zapinje se na prevelikim procedurama, sporosti sustava. Jako teško je ostvariti projekte kad imate na otoku sedam općina i jedan grad. Ne možemo dobiti veća sredstva ako ne radimo partnerstva više otoka jer mi smo mala država, naši su otoci mali – kazala je Jurišić.
- Ono što je najprepoznatljivije u Dalmaciji jesu naši otoci. Problem je kratka sezona koja može trajati 9 mjeseci i to što nismo razvili sve što je moguće na otocima. Dalmatinski način života pokazuje kako biti održiv – kazala je Ivana Vladović.
Bilo je riječi i o manjku stručnih ljudi u javnom sektoru, ali Marica Babić smatra da to nije problem dok god ima stručnih ljudi u privatnom sektoru koji se mogu angažirati.
Ivo Radica kazao je kako rade na uspostavi Zavičajnog muzeja Visa. U prioritetima treba gledati poljoprivredu, ribarstvo.
- Turizam će uvijek biti glavna grana, a naš potencijal i visoko obrazovanje kako bismo bili zemlja znanja, a ne zemlja diploma. Radimo na jednom takvom projektu. Moramo shvatiti da ono što imamo mi, nema nitko na svijetu, ovakvu ljepotu - kazao je Radica.
Škarpa je kazao kako na otoku imaju povećani broj stanovnika, ali problem je što gubimo mlade od 20 do 40 godina.
- Ali kad s 13, 14 godina napuste otok radi školovanja, više nema povratka. Nemamo dovoljan broj ljudi koji bi predavali u osnovnoj i srednjoj školi. Bolje im je plaćeno iznajmljivanje brodova – upozorio je Škarpa.
Maja Jurišić naglasila je koliko je važna edukacija, ali događa se da se ljudi ne pojave kad organiziraju događaje na kojima se mogu educirati. Istaknula je i kako se zakoni se mijenjaju, te je edukacija bitna i za provedbu programa energetske učinkovitosti.
- Osam jedinica lokalne samouprave, različite političke opcije, ali kad dođe u pitanje naš zajednički interes, to nije problem. Zajedno smo realizirali projekt izgradnje vatrogasnog doma. Imamo posjete iz Hrvatske i drugih zemalja kako bi vidjeli naš standard u vatrogasnoj zaštiti - kazala je Ivana Marković, gradonačelnica Supetra nakon panel rasprave.
- Stalno slušamo o novim poreznim reformama, nalazimo se u zamci, potiče nas se da gradimo, a onda će se pojaviti problem kako financirati taj novi standard – kazala je Marković ukazujući na potrebe financiranja hladnog pogona nakon realizacije projekata.
Tamara Plastić, ravnateljica Klesarske škole iz Pučišća, koja ovog mjeseca organizira i simpozij kamenarstva, pozvala je sve gradonačelnike i načelnike da zadrže mlade na otocima.
- Naša županija ima najneovisniji energetski otok, to je Vis. Višak energije dajemo Hvaru. Radimo i na projektu vodovoda. Voda će biti ključni problem u nekom nadolazećem razdoblju To je ključni projekt ako ćemo govoriti o ostanku na otocima – naglasio je Radica.