StoryEditor
ObalaRUKA NA SIRENI

Znate li gdje se nalaze najopterećenije cestovne točke u cijeloj državi? Evo ih na korak do Splita, pripremite živce dok dočekamo smanjivanje krkljanca, evo najnovijih podataka

Piše Gordan Zubčić
15. siječnja 2022. - 13:09

Cestovno "otčepljivanje" Splita i cijelog mu prometno bližega gravitirajućeg područja, od Segeta Donjeg na zapadu do Omiša na istoku, pa praktički sve do Sinja na sjeveru, tema je o kojoj se razgovara i planira već desetljećima, ali zasad bez većih pomaka na kritičnim točkama.

Pojedini zahvati su u tijeku, poput često spominjane "zapadne rampe" koja bi trebala rastetetiti ulaz u županijsko središte iz smjera Solina, drugi su pred realizacijom, kao što je izgradnja mosta preko postojećeg raskrižja na solinskoj Širini, dok su ključni projekti vozačima još - nevidljivi. Ulazimo u sedamnaestu godinu otkad je Božidar Kalmeta (HDZ), tadašnji ministar prometa, pompozno najavio izgradnju splitske obilaznice od Planog do Omiša za "tri godine".

Od ispostavit će se vrlo nerealnog roka završetka ulazimo već u četrnaestu godinu, te svjedočimo kako ni u trećem desetljeću (n)ovog stoljeća nema ni traga okončanju tog projekta, posebice na njegovu dijelu istočno od drugoga grada po veličini u Hrvatskoj, upravo onom dijelu, omiškom smjeru, gdje se stvaraju najveće gužve. I pitanje je kada će se sve uopće uspjeti zaokružiti, kao i s kojim novcem...

Kada bi onaj najvažniji kriterij - prometno opterećenje - bio ključan za donošenje odluka, onda dvojbe već odavno nema i ne bi je smjelo biti. Podaci o frekvenciji prometa čak i tijekom pandemijske 2020. godine, jer se izvješće za znatno opterećeniju 2021. tek očekuje, govore da su čak tri najfrekventnije točke po cjelogodišnjem i ljetnom broju vozila zapravo tri ulaza u Split.

Broj vozila koji svakodnevno prolaze obilaznicom na križanju kod ulaza u Stobreč, te solinskom širinom i "nadzornom" točkom na Dračevcu veći je i od pojedinih lokacija u Zagrebu i okolici, uključujući i ulaz/izlaz na autocestu A1 u Lučkom, te riječku obilaznicu na koju se u sezoni slijeva veliki promet s graničnih prijelaza sa Slovenijom, kao i iz smjera unutrašnjosti zemlje prema Istri i Kvarneru. 

Samo pogled na podatke za 2020. govore da je splitskom obilaznicom kod Stobreča svakodnevno u prosjeku prolazilo gotovo 49 tisuća vozila, dok je ljetni dnevni prosjek bio viši od 58 tisuća automobila, kombija, autobusa, kamiona... Na mjernoj lokaciji u Solinu cjelogodišnji prosjek iznosio je gotovo 42 tisuče vozila dnevno, a ljeti na dnevnoj razini tek nešto manjoj od 52 tisuće vozila.

Na Dračevcu, kamo se prema Splitu, Solinu, Kaštelima i Omišu slijeva veći dio prometa s autoceste i iz dalmatinskog zaleđa, kroz godinu je prolazilo oko 36 tisuća vozila svakoga dana, a ljeti čak 46 tisuća vozila dnevno.

O statistikama za 2019. suvišno je i govoriti, jer je praktički na svim spomenutim lokacijama cjelogodišnji dnevni prosjek iznosio više od 50 tisuća vozila, a ljetni se "vrtio" oko 60 tisuća. Preveliko je to opterećenje za ceste koje su trasirane i planirane u nekim davnim vremenima, pa i sve projektne poboljšice izgledaju kao asfaltne zakrpe na oštećenom kolniku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. svibanj 2022 17:29