StoryEditor
ObalaIŽBENIKA

Rekli bi u Zagori - ‘Dabogda nas uništila divlja gradnja, ko Vir i Rogoznicu!‘

16. kolovoza 2020. - 18:00
Otok VirLuka Gerlanc/Arhiv/HANZA MEDIA

Čuvajte se divlje gradnje! Uništit će vam obalu, uništit će vam turizam, ostat ćete bez budućnosti. To je mantra koju mi već godinama javno ponavljamo, pišemo ode djevičanskoj, netaknutoj obali, koju turisti – kao – vole, jer obožavaju hodati bosi po našim kao nož oštrim sikama i grotama. Što će im beton? Toga imaju i kod sebe.

Ne vole ni uređene umjetne plaže, nasute tucanikom, ni plastične ležaljke, ni suncobrane od umjetnih palmi. Ma kakvi! Neće ni hamburgere, pizza cut, nego slanu srdelu i suvi kolač namočen u crnom vinu. Hoće ono naše, izvorno i autohtono – borovinu, cvrčka i klapsku pismu. Kako ono ide – "Nek ti kušin bude stina"? A onda otvoriš novine i u njima uglavnom sve obratno od ove naše poetske ognjice.

Eto, otok Vir godinama je, da ne kažemo desetljećima, bio sinonim za divlju gradnju. To mu je bilo drugo ime. I ne da nije propao, nego je danas turistički div, koji je – pisalo je jučer u "Slobodnoj" – do 10. kolovoza ostvario više od 1,3 milijuna noćenja i po njima je prva destinacija u Hrvatskoj. Dosegnuo je 82,7 posto noćenja iz lanjske, rekordne turističke godine.

Građevinski bum

I ne samo da je na otoku riječ o turističkom, nego i o građevinskom bumu. Tamo se i dalje gradi leva-leva, čak i danas, kad su svi stari objekti legalizirani, a za nove treba građevinska dozvola. Samo u zadnje dvije i pol godine izdano ih je više od 400, a na otoku je do polovice ove godine bilo 159 otvorenih gradilišta. Koroni usprkos.

Tamo ima i građevinskih tvrtki koliko hoćeš, jer imaju posla, njihovi radnici pune turističke kapacitete zimi, dok ne dođu turisti ljeto. A porez na promet nekretnina puni općinsku blagajnu. Godišnje se na otoku zabilježi više od 500 tih "izmjena vlasništva nad objektima", što znači da zarade pored svih još i odvjetnici, javni bilježnici. Nije taj porez mala para.

A sve neprskano

Eto, i u Rogoznici, još jednoj općini za koju se govorilo kako će je divlja gradnja pojesti i uništiti, od tog se poreza uprihodilo u prošloj 2019. godini lijepih 8,1 milijun kuna. Ili skoro trećinu od ostvarenog godišnjeg proračuna, teškog 25,8 milijuna. Godinu prije – 2018. – od tog se transakcijskog poreza ubralo skoro deset milijuna kuna, što je lijepa suma zahvaljujući kojoj općina već redovno bilježi proračunski višak, prihoda nad rashodima. I koji prenesen iz prošlih godina iznosi 14,6 milijuna kuna.

Zahvaljujući i njemu, Općina se ove korona-godine mogla i prvi put od osnivanja 1997. godine zadužiti kod poslovnih banaka za 25 milijuna kuna, za dovršetak kapitalnih projekata, kao što su to, primjerice, druga faza uređenja rive i gradnja sportske dvorane. Ako je to propast, dabogda onda i mi tako propali – rekli bi im kolege općinari u Dalmatinskoj zagori.

U kojoj nije bilo takve divlje gradnje, pa posljedično ni masovne legalizacije, ali nije bilo – a nema ni danas – ni građevinskog buma, ni prihoda u općinskim blagajnama. Nema ničega, čak ni vjetrenjača. A sve djevičanski čisto i nedirnuto, ekološki čisto i neprskano, GMO i COVID free, prostor sačuvan za buduće naraštaje. Ako ih uopće bude, jer i sadašnji se tamo teško zadržavaju. A kamoli da bi još došao netko sa strane, ko što se to u Viru i Rogoznici događa.

Izdvojeno

16. kolovoz 2020 18:03