StoryEditor
Obalabiser baštine

Dio palače Ćipiko, u srcu UNESCO-ova grada, dobit će novog vlasnika; Unatoč visokim cijenama, raste interes za stambene kvadrate u povijesnoj jezgri

Piše Jadranka Matić
8. lipnja 2022. - 11:24
Prostor u baštinskom biseru čiji su suvlasnici HZMO i HZZO u lošem je stanju, a trenutni je poslovni interes suvlasnika da se ne ulaže u obnovuDuje Klaric/Cropix

U radu na svojoj 10. po redu, za danas sazvanoj sjednici, vijećnici Skupštine Splitsko-dalmatinske županije očitovat će se, među ostalim, i na ponudu prava prvokupa nekretnine u Trogiru.

Kad je riječ o prvokupu, jasno je da se radi o nekretnini koja je u statusu kulturnog dobra, kao i da nije ni prva ni posljednja ponuđena Županiji. Ovoga puta riječ je, međutim, o stanu koji se od ostalih izdvaja po tome što je jedna od etaža Velike palače Ćipiko, smještene u središtu stare gradske jezgre, uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Ponudu su uputili suvlasnici, a to su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Obje državne institucije prostor koriste za svoje trogirske ispostave.

Stan se nalazi na prvom katu plemićkog zdanja smještenog u susjedstvu katedrale sv. Lovre, a sastoji se od dviju soba, jedne sobice, kuhinje, zahoda, hodnika i ulaza kojem se pristupa s druge strane stubišne platforme, na koju vodi dvoredno stubište. Na stepenice se pristupa s ulice od glavnog trogirskog trga ulazom i prolazom kroz dvor.

Površine 101,78 kvadrata, stan je prošle godine procijenjen na 2,153 milijuna kuna ili u protuvrijednosti od 286.303 eura, pa proizilazi da se kvadrat cijeni na 2834 eura. Procjenu je izradila zagrebačka tvrtka “HPB-nekretnine”, ovlaštena za poslove sudskog vještačenja.

Iz materijala pripremljenih za rad Skupštine razvidno je da se Županija ne namjerava koristiti pravom prvokupa ponuđenog kulturnog dobra, baš kao što to nije učinio ni Grad Trogir. Trogirani su naveli da u ovogodišnjem proračunu nisu predvidjeli novac za otkup nekretnina na osnovi prava prvokupa.

U obrazloženju svojeg neprihvaćanja, regionalna vlast smatra kako njezini “interesi na planu zaštite i očuvanja kulturnih dobara ne bi bili narušeni navedenom prodajom”. Premda pravo prvokupa ima i država, nije izgledno da će ga iskoristiti, doznajemo neslužbeno.

U tom slučaju, suvlasnici će objaviti javni natječaj za prodaju, s tim da nekretninu ne smiju prodati po cijeni nižoj od procijenjene, što će reći onoj po kojoj je ponuđena državi, Županiji i Gradu, kao ni po povoljnijim uvjetima.

U HZMO-ovu Odjelu za gospodarenje nekretninama doznajemo da se oba zavoda namjeravaju iseliti iz stana u Palači Ćipiko. HZMO će u prvo vrijeme za svoje potrebe iznajmiti poslovni prostor, a poslije je moguća i kupovina.

image
Tom Dubravec/Cropix

Razlog iseljenja iz vlastite nekretnine leži u činjenici da je u lošem stanju, a trenutni je poslovni interes suvlasnika da se ne ulaže u obnovu. Jednostavno rečeno, računica pokazuje da im je isplativije otići u “podstanarstvo” nego se upuštati u uređenje, koje će se, da napomenemo, odvijati pod strogim nadzorom konzervatora.

Budući da i eventualnog kupca čeka isti posao, zanimalo nas je kolika ga ulaganja očekuju ako postane vlasnikom etaže u Velikoj palači Ćipiko, pa smo se za informaciju obratili splitskoj tvrtki “Spegra” koja izvodi specijalne građevinske radove i na zaštićenoj kulturnoj baštini.

- Cijena obnove konstrukcije kreće se od 800 do 1200 eura po četvornom metru, a zajedno sa zanatskim radovima, keramikom, podovima i ostalima, u prosjeku 1500 eura po kvadratu - kazao nam je Berislav Borovina, vlasnik “Spegre”, dodajući:

- Palača Ćipiko je posebna, na takvoj lokaciji nije više moguće graditi, i taj prostor vrijedan je ove cijene.

Zbrajanje prodajne cijene od 2834 eura i “obnoviteljske” od 1500 eura, dalo nam je ukupan iznos od 4334 eura po kvadratu etaže od 110 metara četvornih.

Pregled ponude stanova u trogirskoj jezgri na nekretninskom portal “Njuškalo” pokazuje da se ta cijena uklapa u aktualno stanje na tržištu.

Tako je za stan od 73 kvadrata, u strogom centru pokraj katedrale, tražena cijena 250 tisuća eura ili 3424 eura po kvadratu. U isto vrijeme, na istoj lokaciji, kako je naglašeno “blizu katedrale”, dvoetažni stan, renoviran prije desetak godina, košta 259 tisuća eura, odnosno 2354 eura po kvadratu.

Međutim, u staroj jezgri, naglašava se, u “UNESCO-ovoj zaštićenoj zgradi” jednoetažni trosobni stan od 102 kvadrata košta 520 tisuća eura, a to je 5098 eura po kvadratu.

Sada, naravno, dolazimo do pitanja potražnje za stanovima na toj lokaciji, koja jest atraktivna, jest u središtu grada, što, međutim, donosi i izloženost ljetnim gužvama i udaljenost od prvog parkirališta, makar i onoga pod naplatom.

- U staroj trogirskoj jezgri potražnja je veća od ponude - naglašava Danijela Rozga iz kaštelanske agencije “Dalmacija nekretnine”, dodajući na naš upit da su prodavatelji Trogirani, koji žele izići iz centra i dobivenim novcem riješiti novu nekretninu na novoj lokaciji ili je riječ o više nasljednika iste nekretnine koju onda zajedno prodaju.

- Kupci su, međutim, uglavnom stranci - veli Rozga.

Prema riječima Monike Vuković iz trogirske agencije “Infinity Property”, najčešće su to Skandinavci i Amerikanci.

-To su kupci koji žele upravo stare kamene kuće, za razliku od Nijemaca, primjerice, koji su orijentirani na stanove, u novogradnji i rabljene, a kamene kuće ih uopće ne zanimaju - ističe naša sugovornica, pa nastavlja:

- U kupljenom stanu novi vlasnici borave tjedan-dva, a ostalo vrijeme ga “rentaju”, i to uspješno, jer je interes stranih turista veliki za unajmljivanje takvih apartmana u središtu grada, u kojima se zadržavaju dva-tri dana i idu dalje.

Naše sugovornice primjećuju da se stranci pri kupnji prethodno ne upoznaju s “pravilima igre” vezanim za obnovu, što će reći ograničenja koja donosi status nekretnine kao zaštićenog kulturnog dobra, pa se iznenade kad u praksi osjete što to sve podrazumijeva. Od uređenja, međutim, ne odustaju. 

Kulturno dobro 

Velika palača Ćipiko je sklop koji se sastoji od niza romaničkih građevina pregrađenih u doba rane renesanse, najvjerojatnije oko 1457. godine. Nakon toga je pregrađena još nekoliko puta te danas ima izgled dvokatnice s visokim potkrovljem, građene pravilno klesanim kamenim blokovima ukrašenim bogatom kamenom plastikom vrsnih majstora. Iza 1474. djelovanjem Nikole Firentinca sagrađeno je renesansno raskošno dvorište s galerijama, a kasnorenesansna pregradnja oko 1600. godine vezuje se uz djelovanje radionice Bokanić. Tada su palači pripojene kuće sjeverno od njezina današnjega glavnog ulaza.

(Iz obrazloženja Rješenja Ministarstva kulture iz 2009. godine, po kojemu Velika palača Ćipiko ima svojstvo kulturnog dobra)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. lipanj 2022 11:25