Nakon privatizacije, Sinj je sada izložen financijskom tsunamiju

Poslije pretvorbeno-privatizacijskog tsunamija, koji je od 1992. do prije sedam-osam godina do korijena poharao sinjsko gospodarstvo, što je sve lokalnim vlastima promicalo ili se događalo uz njihov blagoslov, kao u slučaju “Dalmatinke” u kojoj su oni godinama bili nadzornici, Sinj je sada izložen financijskom tsunamiju.

Više od 10 godina u alkarskom gradu kopirali su državu, blagodareći toj istoj državi. Trošilo se bez rada i stvaranja nove vrijednosti. Nepripadajuće.Zahvaljujući 2003. godine stečenom statusu brdsko-planinskog područja, utrostručen je prihod gradskog proračuna na stavci poreza iz dohotka, a država je Sinjanima vraćala i porez na dobit.

Živjelo se po onoj: “Ima se, mere se, fala dragom Bogu!” Poput državne, bujala je i gradska administracija. A kad je državnoj blagajni dogorjelo do nokata – premda toga aktualni vladari, čini se, nisu svjesni u “punom profilu” – počela su rezanja.

Sinj je, slijedeći tradiciju dugu puna tri stoljeća, sve donedavno bio grad s vojnicima i vojnim objektima. Posljednji su bili vojni poligon Kukuzovac, koji se prostirao na 2,5 milijuna četvornih metara, te vojarne Ivaniša Nelipića i Petra Berislavića. Od čega je imao i izravnu korist. Osim zaposlenih građana, i od komunalne naknade.

Tako je iz državne blagajne preko Ministarstva obrane samo na ime poligona Kukuzovac svakoga mjeseca u gradsku blagajnu pristizalo više od 340 tisuća kuna. Još 21 tisuću kuna Sinjani su mjesečno inkasirali od bivše Vojarne Ivaniša Nelipića, te više od 41 tisuću kuna na ime komunalne naknade za Vojarnu Petra Berislavića.

Ugašeni vojni objekti

Vojarnu Ivaniša Nelipića država je prije dvije-tri godine darovala Sinjanima. I poligon Kukuzovac je ugašen i napušten kao vojni, te je prebačen u popis civilnih državnih nekretnina. Bez obveze plaćanja komunalne naknade. Tako je, samo zbog ta dva ugašena vojna objekta, sinjski proračun ostao bez godišnjeg prihoda od 4.333.685 kuna.

Vojarnu Petra Berislavića, znanu kao Kula, u Sinju još drže obveznikom komunalne naknade. Svakog mjeseca MORH-u se ispostavlja račun na iznos od 41.346 kuna. Posljednja uplata stigla je za siječanj. Od tada ide zaduženje, ali novac ne stiže. S velikim izgledima da ne stigne nikako, jer je slavina kroz koju je dotjecao potpuno zatvorena. Ne samo Sinju, nego svuda u Hrvatskoj. Pa će blagajna alkarskoga grada ostati bez dodatnih pola milijuna godišnje.

Kada se tomu pridoda očekivani gubitak prihoda od najmanje 16 do mogućih 24 milijuna, do kojega će doći primjenom budućeg Zakona o regionalnom razvoju, po kojemu Sinj s 81 posto prosječne razvijenosti Hrvatske neće biti među potpomognutim područjima, gradu alkara prijeti financijski potop, jer s raspoloživih četrdesetak milijuna kuna godišnje neće moći servisirati naraslu potrošnju.