Upravo na ovome inzistira Europska unija, jer, po novim europskim kriterijima, poljoprivredna proizvodnja na površini manjoj od 10.000 metara četvornih, odnosno jednog hektara, ne smatra se uopće proizvodnjom kao primarnom djelatnosti, već jedino za osobne potrebe, te kao takva ne može biti u sustavu poticaja.
Nepravda Zagori i otocima
Tako je Europska unija postala maćeha za sve male poljoprivredne proizvođače, koji se ne mogu uklopiti u europska mjerila. Da će se ove godine provoditi nova pravila u isplati poticaja, potvrdili su nam u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi pa tako, primjerice, dalmatinski maslinar koji ima proizvodnju na površini pola hektara neće ostvariti državni poticaj od 2300 kuna, koliko mu je isplaćivano proteklih godina. Utješno je, međutim, da ostaje isplata od 10 kuna po litri proizvedenog ekstra djevičanskog maslinova ulja, budući da je Opća uprava za poljoprivredu Europske komisije za ovaj poticaj dala zeleno svjetlo, jer bi bilo pogubno preko noći ukinuti baš sve potpore malim proizvođačima čije maslinovo ulje nimalo ne zaostaje za kvalitetom u usporedbi s velikima koji imaju proizvodnju na nekoliko hektara.
Međutim, upućeniji smatraju da je upitan i ovaj poticaj za ulje, koji će zasigurno biti ukinut u iduće tri godine. Naime, ideja EU-a je da se odvoji tržišno gospodarenje u poljoprivredi od proizvodnje za vlastite potrebe, premda je to iznimno teško u uvjetima proizvodnje kakvi su u Dalmaciji. Dalmatinski maslinari i vinogradari, koji su najpogođeniji ovakvim sustavom poticaja, smatraju kako bi država nužno trebala iznaći mehanizme za potporu malim proizvođačima, koji će ulaskom u EU jednostavno nestati s lica zemlje.
Teško neki birokrat u Bruxellesu može razumjeti stanje poljoprivrede u Dalmatinskoj zagori ili otocima, gdje su ljudi godinama kršu otimali komadiće zemlje za sadnju loze i maslina. - Mislim da treba uvažiti specifičnost otoka i promijeniti sustav poticaja. Ako se želi i okrupniti posjed, neka to na otocima bude minimalno pola hektara, za što bi se isplaćivalo pola novčanog iznosa poticaja - ističe Željko Vojković, predsjednik udruge uljara i maslinara otoka Visa.
Po kravi buši 3000 kuna, po magarcu 1000...
On osobno, kako kaže, ima 1,05 hektara maslina i loze pa “na knap“ ulazi u sustav. Ali, ako se samo manji dio loze zbog starosti osuši, ispada iz državnih poticaja. Drugi problem, koji također nameće EU, jest integrirana proizvodnja maslina, što podrazumijeva strogu evidenciju o radu u masliniku, upisivanju datuma tretiranja sa strogo propisanim sredstvima, što je veliko opterećenje poglavito staračkim domaćinstvima, koja, ako i ostvare poticaj po hektaru, izgubit će ga zbog nemogućnosti integrirane proizvodnje. Slično je i u vinogradarstvu. Na području općine Pojezerje, koja je najveće dalmatinsko vinogorje, posljednjih godina intenzivirano je vinogradarstvo, čemu su svakako pridonijeli i državni poticaji.
Međutim, nakon ulaska u EU, dio jezersko-vrgorskih vinogradara ostaje bez tih poticaja. Po riječima načelnika općine Pojezerje Bore Dominikovića, već je sada jasno da će neki izgubiti pravo na takav oblik novčane potpore. Međutim, u ovom slučaju ostaje sufinanciranje nabave sadnog materijala za lozu, smokve i drugo voće, koje stanovnici općine Pojezerje plaćaju samo 30 posto od pune cijene, dok ostatak plaća Općina i Dubrovačko-neretvanska županija, što u konačnici pojeftinjuje podizanje trajnih nasada.
Iako bez poticaja ostaju svi poljoprivrednici koji imaju manje od jednoga hektara nasada, onima koji zadovoljavaju ovaj kriterij i nadalje će se isplaćivati 2300 kuna poticaja, uz dodatnih 1000 kuna, ako se radi o ekološkoj proizvodnji u otežanim uvjetima gospodarenja. Osim poljoprivrede, poticat će se i stočarstvo, poglavito autohtone pasmine krava buša s 3000 kuna, magarac s 1000, a koza i ovca sa po 350 kuna po grlu.