Hidroenergetski kanal
Grad Sinj, naime, godinama od HEP-a na ime rente ne prima ni lipe. Primao je do pred kraj 90-ih godina prošlog stoljeća. Tada su promijenjeni kriteriji i Sinj je izostao s popisa korisnika HEP-ove rente, uz obrazloženje da na njegovu području nema proizvodnih objekata ni hidroakumulacija.- Od tada do danas gradska izvršna vlast tražila je od resornog Ministarstva gospodarstva i Vlade promjenu tih kriterija. Sinj je tražio uvažavanje činjenice kako rijeka Cetina velikim dijelom teče područjem koje pripada ovom gradu i u naravi nije rijeka, već kontrolirani hidroenergetski kanal kojim se regulira protok vode od HE Peruča do HE Đale i dalje nizvodno za potrebe HE Zakučac te da zbog toga ne predstavlja prirodni vodotok, već energetski objekt u funkciji proizvodnje električne energije. Svi ti napori nisu urodili plodom.
Iako je Sinj dobivao obećanja da će doći do promjena, još uvijek su na snazi kriteriji usvojeni prije 15-ak godina, a naš grad od toga financijskog kolača ne dobiva ni najmanje mrvice – kaže zamjenica gradonačelnika Sinja Kristina Križanac.
Hrvatske vode, u čijoj su nadležnosti svi vodni potencijali u državi, uvjetovale su HEP-u da pri korištenju potencijala jezera Peruča, nizvodno od brane u rijeku Cetinu, mora ispuštati najmanje oko četiri metra kubična vode u sekundi, što je biološki minimum.
O svim količinama vode koje se ispuštaju iz jezera u rijeku, osim o biološkom minimumu, odlučuju u dispečerskoj službi HEP-a, ovisno primarno o potrebi proizvodnje u HE Zakučac.
Te količine su do 110 kubika u sekundi, što je dostatno za pokretanje generatora HE Peruča punom snagom, a onda tu istu vodu “samelju” turbine HE Đale i ponovno Zakučac. Ovisno o strujnim potrebama, količine ispuštanja vode iz Peruče i vodostaj Cetine stalno variraju.
Cetina protječe u cijelosti područjem grada Sinja, od granice naselja Rumin s Bajagićem na lijevom zaobalju i Hrvaca s Čitlukom na desnom zaobalju pa do Kosinca, odnosno na lijevom zaobalju granice naselja Obrovac i Gala, u dužini kojih 7-8 kilometara. Nizvodno do granice Turjaka i Košuta, u desnom zaobalju, vodotok Cetine dužine daljnjih 7-8 kilometara Sinj dijeli s općinom Otok čija su naselja s druge strane.
’I dalje ćemo tražiti da se ukloni nepravda’
Odlukom hrvatske Vlade polovicom prošle godine elektroprivredna renta na Cetini povećana je za oko 120 posto. Gradovima Vrlika, Trilj i Omiš i općinama Hrvace, Otok i Zadvarje HEP za svaki proizvedeni kilovatsat plaća 0,795 lipa, što godišnje iznosi ukupno 20-ak milijuna kuna. Uz prosječnu hidrologiju, najveći iznos od 5,6 milijuna kuna dobivaju Otočani, slijedi Trilj s 4,6 milijuna, Vrlika 3,7 milijuna, Omiš 2,6 milijuna, Hrvace 2,5 milijuna i Zadvarje 700 tisuća kuna.- Nećemo se miriti s postojećim stanjem i odnosima. I dalje ćemo tražiti, lobirati i uvjeravati u nužnost promjene kriterija kako bi se uklonila nepravda u raspodjeli elektroenergetske rente, zbog koje Sinj godinama ne ostvaruje prihode koji mu objektivno pripadaju – kaže dogradonačelnica Križanac.