StoryEditorOCM
Dalmacijabrendiranje dalmatinskih proizvoda

Drvene čaplje, rode i ćevapi idu u povijest

Piše PSD.
14. svibnja 2013. - 17:33
Iako se drvene čaplje, rode i ćevapi već neko vrijeme ne prezentiraju kao dalmatinski brand, s novim projektom Javne ustanove RERA SD vrijeme njihove vladavine postat će tek povijesna stavka.

Konačno dolazi novo razdoblje, ono u kojem će zasluženu dominaciju imati autohtoni dalmatinski proizvodi, naši domaći, iskonski i tradicionalni. Ponijet će oni Oznaku izvrsnosti – Pravo dalmatinsko, a dobit će ih proizvodi i usluge koje posjeduju natprosječnu kvalitetu.

Da bi ponijeli takvu ocjenu izvrsnosti moraju biti proizvedeni na dalmatinskim otocima, priobalju i zaobalju, a predstavljat će rezultat tradicije i znanja.

Brandiranje Dalmacije je srž projekta kojeg je iznijela Javna ustanova RERA SD, a rezime mu je istaknut na predstavljanju u splitskom hotelu Park. Tu je i svečano  obznanjeno kako je dalmatinskoj konobi pripala čast da bude prvo područje dodjeljivanja Oznake.

- Vijeće za dodjelu oznake za prvo područje dodjeljivanja izabralo je područje tradicijske gastronomije. Iza nas je ostao dugotrajan i mukotrpan rad na izradi projekata, strateškog plana brandiranja naše županije, s namjenom sustavnog i trajnog podizanja kvalitete hrvatskih proizvoda i usluga, očuvanja izvornog dalmatinskog identiteta i njegova promocija na domaćem i ino tržištu. Konoba je tako stigla prva na područje dodjeljivanja, no ono će se proširiti i na poljoprivrednu i eko proizvodnju, gastronomiju, hotelijerstvo, nove tehnologije, poduzetništvo – pojasnio je Srećko Radnić, ravnatelj JU RERA SD.

No što je to zapravo prava dalmatinska konoba, kako odrediti taj pojam u moru ugostiteljskih objekata diljem Dalmacije koje s lakoćom nose njen naziv?

Na to je pitanje odgovor je dao novinar Zlatko Gall, član Odbora za ocjenjivanje projekta, autor publikacije Dalmatinska konoba, koji ju je definirao ne samo kao mjesto u kojem se jede, već i kao lokaciju što promovira Dalmaciju kroz tradicijska jela, autohtone namirnice, život na vlastitom ognjištu iscrpljenog migracijama...

- Dalmatinska je konoba mjesto na kojem se u autohtonom ambijentu jedu autohtona jela od autohtonih namirnica. Ona nije samo živi i aktivni čuvar lokalne gastronomske kulture već je i poticaj za maksimalno korištenje svih lokalnih i regionalnih resursa – naznačio je Gall, nabrajajući pršut, pancetu, sinjske arambašiće, poljički soparnik, hvarsku gregadu, brudete, brački vitalac, za neke od gastro ikona koje bi trebale imati vodeće mjesto u iskonskim dalmatinskim konobama.

Krajem svibnja će se i konačno znati kriteriji, zakonski propisi i regulative koje će se koristiti prilikom ocjenjivanja, da bi s kolovozom bio raspisan natječaj za prijavu konoba što udovoljavaju kriterijima za dobivanje Oznake izvrsnosti – Pravo dalmatinsko. Prvi dobitnici će se znati krajem godine na svečanoj promociji – Danu dalmatinske izvornosti.

Posve je sigurno da će se u natječaj uključiti podosta ugostitelja, među njima već posve sigurno i Radovan Piplović, iz splitske konobe Matejuška koji je na jučerašnjem predstavljanju projekta pripremio koloplet autohtonih jela. Pripravljena su ona po receptima koji su se njegove babe prebacili na majku, a onda na njega.

- Ovo što smo ponudili svakodnevno imamo i u konobi. To je ta poanta da nudimo autohtono, naše, izvorno. Danas imamo brujet od inčuna, manistru i bob u pršutu, i marinadu od tunjevine u kojoj nema ni kapi vode. I svi su oduševljeni, a i ja s njima. Naravno da idem na natječaj jer je to put jedini pravi put prema naprijed. Danas se puno objekata naziva konobom, a da one to nisu. Pa nek se vidi izvrsnost – kaže Piplović.

Cilj projekta je pohvalio i Zlatko Ževrnja predsjednik Upravnog vijeća RERE SD, naznačivši kako će ovo tijelo uvijek biti potpora agenciji i projektima koji se u njoj stvaraju. Župan Ante Sanader se osvrnuo na primjer Provanse, ustvrdivši kako će se u realizaciju projekta uključiti sve četiri dalmatinske županije. Našalio se i rekavši kako mu skora budućnost i zastupničke vode donose i puno veću slobodu govora. A s njom će doći i puno više kritičkih riječi na račun hrane, onoga što danas jedemo i kako bi to zapravo trebalo biti.

Tanja ŠIMUNDIĆ BENDIĆ
Snimio: Božo VUKIČEVIĆ / CROPIX
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. travanj 2024 22:06