Europska komisija i Sjedinjene Američke Države su zajedno s ukrajinskim vlastima početkom godine krenule u projekt otvaranja novih izvoznih ruta za ukrajinsku robu prema zapadnoj Europi. Prije svega žitarica. U ovom trenutku najveći dio ukrajinskih roba na zapad se izvozi preko luka na Crnom moru i Dunavu. No, taj transport se s obzirom na ratna događanja pokazao nepouzdanim i sporim. S obzirom na to i činjenicu da luke u Crnom moru u doglednoj budućnosti neće biti sigurne točke za izvoz roba, pokrenuta je ideja o modernizaciji ukrajinske željezničke infrastrukture i formiranju novih željezničkih koridora prema zapadnoj Europi. U tom planu središnju logističku ulogu dobio je grad Lavov u zapadnoj Ukrajini. On bi trebao postati središnja željeznička točka za pretovar roba i njihovo prevoženje u zapadnu Europu. Dio tog plana nedavno je na konferenciji Jutarnjeg lista iznio Lothar Zeller, viši savjetnik u sektoru za promet JASPERS-a, posebno naglasivši ulogu Hrvatske u njemu. Prema dostupnim informacijama, plan predviđa formiranje dvaju glavnih pravaca prema zapadnoj i jugoistočnoj Europi.
Jedan krak išao bi od Lavova do granične točke Mostyska i dalje u Poljsku, odakle bi robe išle prema luci u Gdanjsku i dalje brodovima prema V. Britaniji i Kanadi. Južniji željeznički pravac išao bi od Lavova do graničnog mjesta Chop, na tromeđi Ukrajine, Mađarske i Slovačke. Od Chopa bi koridor išao prema Košicama u Slovačkoj, odakle bi vlakovi s ukrajinskom robom mogli ići prema Češkoj i dalje Austriji. Drugi, južniji krak išao bi u Mađarsku i dalje u Hrvatsku pa nizinskom prugom sve do luke Rijeka. U tom slučaju Rijeka bi bila glavna izvozna luka za prijevoz roba u Afriku morskim putem.
Tehničke poteškoće
Pravac koji bi išao od Lavova do hrvatske granice dugačak je oko 760 kilometara. Koridor bi išao smjerom Lavov - Chop - Košice - Budimpešta - Zalaegerszeg - Nagykanizsa - Gyekenyes (granični prijelaz). Tu bi se koridor nastavio nizinskom prugom kroz Hrvatsku preko Koprivnice, Zagreba, Karlovca do Rijeke.
Ovaj plan ima nekoliko većih tehničkih prepreka. Prvi je širina kolosijeka u Ukrajini. U toj zemlji kolosijeci su širine 1520 mm, a u EU 1435 mm.
Namjera je da se ukrajinski kolosijeci "preslože" na europski standard kako bi vlakovi bez zaustavljanja mogli iz Ukrajine prelaziti u zemlje EU.
Nadalje, drugi problem je to što je manji dio pruga u Ukrajini elektrificiran. Prema dostupnim informacijama, Sjedinjene Američke Države spremne su odmah uložiti 220 milijuna eura u revitalizaciju pruge od Lavova do granice s Poljskom, dok je Europska komisija odobrila 50 milijuna eura za pripremu projekta revitalizacije pruge od Lavova do Chopa na granici sa Slovačkom i Mađarskom.
Gradnja kroz Hrvatsku
Plan je Europske komisije i SAD-a da se te pruge obnove do 2030. godine. Na južnom pravcu prema Hrvatskoj problematična su 44 kilometra pruge kroz Mađarsku, od Zalaegerszega do Nagykanizse. Taj dio pruge nije elektrificiran i ima premalu nosivost. Kako saznajemo, Hrvatska i Mađarska dogovorile su obnovu tog dijela pruge, a Europska komisija je prihvatila financirati njenu elektrifikaciju i podizanje nosivosti na 22,5 tone po osovini s 330 milijuna eura. Mađari su projekt već pripremili, ali ga tek moraju predložiti za uvrštavanje u novi operativni plan, s čime kasne godinu i pol dana. No, današnje su procjene da bi obnova te pruge mogla biti završena 2027. godine.
Drugi veliki problem na tom pravcu iz Ukrajine je izgradnja pruge do Rijeke kroz Hrvatsku. Veliki dio te pruge još se niti ne gradi, a za neke dionice tek se izrađuju projekti i studije utjecaja na okoliš.
