Sama, tek uz pomoć dva drvena štapa, 97-godišnja Ukrajinka pobjegla je od nadirućih ruskih trupa iz svog rodnog grada u istočnoj Ukrajini. Pješačila je do sigurnosti i slobode više od deset kilometara.
“Preživjela sam onaj rat, preživjet ću i ovaj”, izjavila je Lidija Lominovska nakon što su je zbrinuli ukrajinski policajci. Videosnimku razgovora objavilo je ukrajinsko Ministarstvo unutarnjih poslova. Starica je ispričala kako je rusko žestoko granatiranje spalilo njezinu kuću u Očeretinu, pa je naprosto bila prisiljena napustiti. Pješačila je deset sati preko pustopoljina, dok su pucnjava i eksplozije odjekivali iza njezinih leđa. Dvaput se bila onesvijestila i pala, ali je svaki put ustala i koračala dalje dok nije naišla na Bijele anđele, ukrajinsku policijsku jedinicu koja iz zone bojišta evakuira civile.
Očeretino je zadnji ruski uspjeh u Donjecku. Grad s prijeratnih 3500 duša leži u bujnoj ravnoj stepi. Hitlerovi nacisti bili su ga okupirali između 1941. i 1943. a prije nekoliko dana pao je u ruke Putinovih Rusa. Lidija Lominovska baštini oba ratna iskustva, ali ne da se, usprkos poodmakloj dobi. Partizanski je to duh.
Posljednjih tjedana nadjačane i razoružane ukrajinske snage gube tlo u istočnoj regiji Donjecka, tamo gdje je 2014. klica rusko-ukrajinskog rata zapravo i posijana. Još od tada tu bukte borbe između snaga Kijeva i separatista koje podupire Moskva. Kako su Ukrajinci ostali bez oružja i municije uslijed Trumpove obijesne blokade američke vojne pomoći, Rusi su baš u ovoj zoni odnedavno jako pojačali svoje napade. Znali su da uskoro, kad nova pošiljka oružja utaži ukrajinsku glad za granatama, neće biti u tako dobroj osvajačkoj prilici. Nemilice su gađali obrambene rovove, gradove i sela koje drže Ukrajinci svime što imaju: dronovima, golemim klizećim bombama i topničkom vatrom. Pješaštvo su nemilosrdno slali u napade i po desetak puta dnevno, ne obraćajući puno pažnje na žrtve i gubitke svojih tenkova i oklopnih vozila. Ukrajinske snage su se pod pritiskom morale povući iz Očeretina i još nekoliko svojih gradova i sela. Ruske snage ušle su im u klin, čime su ugrozile i veće gradove u dijelu Donjecka koji je pod kontrolom Kijeva.
Ukrajinci iz 155. brigade, koja je preuzela obranu grada, za njegov pad krive i pogreške svojih zapovjednika.
“Moja satnija je doslovno uništena, izvršavali smo zadatke u najgorim uvjetima i nikoga nije bilo briga. Jurišali smo bez ikakve potpore i uz glupo zapovijedanje, branili smo se bez topništva i s istim glupim zapovijedanjem”, napisao je jedan od vojnika na platformi X., ranijem Twitteru. I umirovljeni ukrajinski general Serhij Krivonos rekao je na televiziji da je dominacija visokih stambenih zgrada u Očeretinu nad okolnom stepom mogla strateški poslužiti kao učinkovito sredstvo odvraćanja i spriječiti rusko preuzimanje grada. Ruska propaganda, naročito vojni blogeri pod kontrolom Kremlja, pad Očeretina nastoje perfidno iskoristiti za ocrnjivanje vrhovnog ukrajinskog zapovjednika Oleksandra Sirskog i okrivljavanje Volodimira Zelenskog što ga je doveo na čelo vojske, a smijenio omiljenog generala Valerija Zalužnjeg.
Nakon pada Očeretina, brojni analitičari predviđaju veliki ruski proboj na ovom dijelu fronta.
“Ovo nije ruski iskorak na taktičkoj, već na strateškoj razini. Rusi će samo dodatno pojačati svoj pritisak”, izjavio je vojni analitičar iz Kijeva Mihail Žirohov. Po njemu, ovo napredovanje Rusima daje ogromne prednosti na bokovima zbog kojih će ukrajinsko držanje drugih gradova i ukupne crte obrane ubuduće biti vrlo teško.
‘Ovime je front u Donjecku dobio veliku rupu kroz koju Rusi mogu napredovati u tri ili četiri smjera, smatra i analitičar Nikolaj Mitrohin s njemačkog Sveučilišta u Bremenu. Ubace li Rusi dovoljne dodatne snage na ovo bojište, mogli bi uništiti ukrajinske položaje duž rijeke Bahmutke pa napredovati i do 15 kilometara prema jugozapadu bez većeg otpora, izjavio je Mitrohin. Vjerojatno Ukrajinci neće tek tako popustiti obnove li uskoro topničke i druge vojne zalihe, no ključno je pitanje hoće li moći pronaći dovoljne rezerve snaga da pojačaju tamošnje položaje. Rusi će se sigurno željeti pomaknuti prema najvećim gradovima u dijelu Donjecka koji kontrolira Kijev, a to su Konstatinovka, Pokrovsk i Časiv Jar, važni i kao logistička čvorišta. Obrambene linije na crti Berdiči-Orlivka-Tonenka, a gdje su Ukrajinci dospjeli nakon povlačenja iz Avdiivke, zadnjih su dana, nakon Očertina, također posve pale.
Neki ipak smatraju da situacija s dolaskom novog oružja i opreme ni u ovom dijelu Ukrajine uopće nije tako beznadna.
"S obzirom na manjak streljiva i ljudstva, ukrajinska vojska držala se dosad najbolje što je mogla, a zatim se postupno povlačila. Kad vam posve sravne stambeno područje kliznim bombama ništa drugo i ne preostaje. No, kad zapadno streljivo uskoro bude na ukrajinskim linijama, doći će do sigurne stabilizacije crte" – izjavio je ukrajinski analitičar Igor Tiškevič za televiziju Al Jazeeru.