Ukrajinska pojačanja koja su pridodana lako naoružanim teritorijalnim jedinicama što su se donedavno same borile u Harkivskoj oblasti zaustavila su ruske brze prodore na ovom dijelu fronta. Putinova ofenziva u pravcu drugog ukrajinskoga grada po veličini, koja je otpočela 9. svibnja, time je neslavno stala nakon nekoliko osvojenih sela. Ruski predsjednik u hodu je promijenio službenu deklaraciju o cilju operacije i gomilanja više od 30 tisuća vojnika na harkivskom dijelu bojišta: tijekom posjeta Kini izjavio je kako osvajanje samog Harkiva trenutno nije dio ruskog plana, nego tek stvaranje "tampon zone" uz ukrajinsko-rusku granicu.
Slično je rezonirala i lisica u Ezopovoj basni: grožđe joj je postalo posve nezanimljivo i kiselo nakon što je zaključila da će ga jako teško dohvatiti.
Sa zaustavljanjem ruskih trupa u pravcu Harkiva otvorena je, međutim, i strateška dilema je li cilj ukrajinskog neprijatelja bio nešto drugo: možda prisiliti Ukrajinu da svoje trupe iz Donjecka prebaci na napadnuto bojište i time oslabi svoje položaje tamo? Mnogi zapadni analitičari tvrde kako glavni cilj Moskve trenutno nije Harkiv, nego Časiv Jar i napredovanje prema Pokrovsku. U Časiv Jaru su još uvijek borbe puno krvavije nego na drugim lokacijama, svjedoče ukrajinski borci.
Zasluge za blokiranje ruskih trupa u Harkivskoj oblasti ponajviše pripadaju ukrajinskome topništvu i netom pristiglome zapadnome streljivu za njihove cijevi. Ruske snage povukle su se na sjevernu periferiju Vovčanska, općine sjeverno od Harkiva, i otamo intenzivno zasipaju gradić granatama. Razmjeri štete, prema očevicima, podsjećaju na bitku kod Bahmuta lani. Iako je rusko napredovanje u Vovčansku i susjednim Lipcima zasad sigurno obuzdano, ukrajinske snage pripremaju se nedaleko od njih na nove pokušaje ruskih juriša. Gradić Kozača Lopan, na samo pet kilometara od ruske granice, počeo je jučer masovnije evakuirati svoje civile.
Volodimir Zelenski je ovaj tjedan otkazao više putovanja, uključujući službeni posjet Španjolskoj, zbog kritičnih zbivanja na sjeveru zemlje te je interventno obišao Harkiv. Sastao se i s glavnim zapovjednikom oružanih snaga Ukrajine Oleksandrom Sirskim, koji je 11. svibnja razriješio generala zaduženog za obranu pokrajine nakon brzog ruskog napredovanja. Od početka svibnja bilo je prilično jasno da Kremlj tamo gomila trupe i planira neminovno napredovanje prema Ukrajini iz okolice ruskog Belgoroda. No, Harkivu je kronično nedostajalo i ljudi i obrambenih utvrda na ovom dijelu crte, što je izazvalo prilično velike kritike na račun terenskoga zapovijedanja. Između Vovčanska i Harkiva, na rasponu od 20 kilometara, gotovo da ne postoji ni jedan obrambeni rov, navodi se u ukrajinskim objavama na društvenim mrežama To je u oštrom kontrapunktu s drugim ukrajinskim regijama, kao što je susjedna pokrajina Sumi ili u Zaporižji, gdje postoje itekako utvrđene pješačke i protutenkovske obrambene linije. Sve te činjenice potaknule su i kuloarske priče o sabotažama ili izdaji na ovom dijelu ukrajinskih položaja, no situacija je ipak sanirana dovođenjem pojačanja.
Harkiv je kao milijunski grad i dalje svakodnevna meta glavnih napada ruskih zračnih snaga. Rusi pritom bez kompleksa masovno zasiplju gustu urbanu zonu kasetnom municijom, posebno smrtonosnom u gusto naseljenim civilnim sredinama, a što je inače zabranjeno međunarodnim ratnim pravom. Sve su češći i napadi bespilotnim letjelicama na gradsku kritičnu infrastrukturu. Ukrajinski glavni stožer u više je navrata objasnio kako nedostatak protuzračnih obrambenih sustava omogućuje intenzivno rusko bombardiranje na ovom frontu. Zelenski je nedavno i od američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena zatražio da Harkivu osigura najmanje dvije nove baterije protuzračnih obrambenih sustava Patriot.
Koja bi mogla biti sljedeća odluka Kremlja nakon što su im jurišne kolone sjevernije od Harkiva bile prisiljene stati i vidati rane? Putin bi mogao ojačati isti udarni pravac premještanjem snaga s ukrajinskog istoka na sjever, pa ponovno napasti. No, mogao bi poduzeti i ono što najčešće čini kad mu postane nemoguće osvojiti neki ukrajinski grad ili utvrđenu lokaciju: bestijalno bombardirati sva naselja u Harkivskoj oblasti dok od njih ne ostanu same ruševine i dok se ukrajinski borci više ne budu imali gdje zakloniti.
Već prilično intenzivno rusko korištenje kasetnoga streljiva i u samome Harkivu i u gradiću Vovčansku daje naslutiti da je plitkoj mašti moskovskih silnika puno bliže i draže ovo drugo. S postojećim snagama od oko 30 tisuća ljudi, upozoravaju svi relevantni stratezi, Rusi ionako ne mogu zauzeti ni Vovčansk ni Lipice, a kamoli opkoliti Harkiv.