U SAD-u više od jedne trećine proizvedene hrane odlazi u otpad. Iako se ovi organski spojevi mogu činiti bezopasnim za bacanje na odlagalište, hrana čini 22 posto otpada na odlagalištima i ispušta stakleničke plinove, odnosno metan, dok trune. Po prvi put, američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) objavila je izvješće u kojem se detaljno opisuje koliki utjecaj bacanje hrane u zemlji ima na klimatske promjene.
Izvješće 'Od farme do kuhinje: Utjecaji otpada hrane na okoliš' bilježi utjecaj bačene hrane na okoliš. U cijelosti, izvješće se fokusira na korištenje zemljišta, vode, energije, primjenu gnojiva i pesticida te emisije. Na primjer, jednogodišnja bačena hrana ima istu količinu stakleničkih plinova kao 42 elektrane na ugljen - i to ne računajući emisije metana koje nastaju nakon što je hrana odbačena. Količina vode i energije koja ide u proizvodnju jednogodišnje količine otpada od hrane mogla bi opskrbiti 50 milijuna domova. Studija je također otkrila da količina zemlje koja se koristi za proizvodnju hrane koja se gubi ili baca svake godine iznosi 140 milijuna hektara, što je otprilike veličina cijele Kalifornije i New Yorka.
'Dok Sjedinjene Države nastoje ispuniti ciljeve Pariškog sporazuma o ograničavanju povećanja globalne temperature na 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskih razina, promjene u prehrambenom sustavu su bitne. Čak i kada bi se zaustavile emisije fosilnih goriva, trenutni trendovi u prehrambenom sustavu spriječili bi postizanje ovog cilja', navodi se u izvješću. 'Globalno, gubitak hrane i otpad predstavljaju 8 posto antropogenih emisija stakleničkih plinova (4,4 gigatona CO2e godišnje), nudeći priliku za značajna smanjenja.'
U izvješću se također priznaje da bi ovo bacanje hrane moglo uvelike doprinijeti povećanju sigurnosti hrane za milijune ljudi. Istraživanja pokazuju da količina izgubljene hrane u SAD-u svake godine ima dovoljno kalorija da nahrani 150 milijuna ljudi godišnje. Trenutno se procjenjuje da se oko 38 milijuna ljudi u SAD-u svake godine suoči s nesigurnošću hrane.
'Nesigurnost hrane nije vođena oskudicom, to je problem distribucije', rekla je Shannon Kenny, autorica izvješća i viša savjetnica za gubitak hrane i rasipanje hrane pri EPA, za Natural Resources Defense Council. 'Kada bismo nahranili sve u zemlji u potpunosti i ne bi bilo nesigurnosti hrane, i dalje bismo imali otpad od hrane. Moramo početi tražiti niz rješenja — rješenja za prevenciju, a ne samo rješenja za spašavanje.'
Unatoč obećanju da će prepoloviti gubitak hrane i otpad do 2030., SAD je daleko od postizanja svog cilja. Kao takva, EPA je izradila izvješće Od farme do kuhinje u nadi da će nadahnuti politike i pojedinačne promjene kako bi se smanjilo rasipanje hrane. Nakon ovog početnog izvješća slijedi Utjecaj otpada hrane u SAD na okoliš: 2. dio, koji će se više usredotočiti na različite mogućnosti gospodarenja otpadom hrane, kao što je kompostiranje, i njihov utjecaj na okoliš.