SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 449899 [title] => Trump je agresivan, ali neće pokrenuti nuklearni rat [alias] => trump-je-agresivan-ali-nece-pokrenuti-nuklearni-rat [catid] => 241 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Povratak ISIL-ovaca i prijetnje od terorističkih napada u Europi, ratovi u Siriji, Iraku i Jemenu, migrantska kriza, sve žešće tenzije na relaciji Moskva – Washington, ali i u Južnom kineskom moru, izbor političkog autsajdera na čelo SAD-a – neki su od izazova koji ozbiljno brinu ljude diljem svijeta. Ima li razloga za strah od sve agresivnijeg zveckanja oružjem, pa i onim nuklearnim, pitali smo Darija Kuntića, stručnjaka za međunarodnu sigurnost i globalni terorizam iz Instituta za europske i globalizacijske studije.

Kakvom biste ocijenili sigurnosnu situaciju u svijetu?

– Svijet se trenutačno suočava s nekoliko ozbiljnih sigurnosnih izazova, poput prijetnje od terorističkih napada u Europi, sukoba na Bliskom istoku i u Africi, migrantske krize, geostrateškog pozicioniranja Rusije te tenzija u Južnom i Istočnom kineskom moru. Svi navedeni izazovi imaju potencijal rasplamsavanja, što bi rezultiralo dodatnim širenjem kriza i nestabilnosti te moglo rezultirati ozbiljnim napetostima, pa i sukobima između velikih svjetskih igrača. Svijet je nadomak napetosti kakvoj smo mogli svjedočiti tijekom hladnoratovskog razdoblja.

Sigurnosnu situaciju komplicira činjenica da su glavni svjetski igrači podijeljeni oko ključnih problema, što otežava konstruktivan dijalog i postizanje kompromisa. Vodeće svjetske sile vode se vlastitim sebičnim interesima te procjenjuju u kojoj se mjeri ti interesi preklapaju i sukobljavaju s drugima. Međutim, upravo su dijalog i suradnja oko glavnih sigurnosnih izazova nužni za prevladavanje kriza. Globalne krize zahtijevaju globalni odgovor i međunarodnu suradnju. No razlike su sve veće, a dijaloga nema.

Dio zapadnih medija često spominje kako se Rusija sprema za nuklearni rat. Novi američki predsjednik Donald Trump tvrdio je kako bi njegova suparnica Hillary Clinton izazvala treći svjetski rat. Dosadašnji lider SAD-a Barack Obama upozorava, pak, na moguću opasnost jer Trump ima šifre za aktivaciju nuklearnog oružja?

– Priče o nuklearnom ratu uvijek izgledaju zastrašujuće i pozivaju na oprez. Međutim, Sjedinjene Države i Rusija su racionalni igrači međunarodnog sustava i dobro znaju da bi pokretanje nuklearnog rata značilo potpuno uništenje obiju strana. Ni Moskvi ni Washingtonu nije u cilju svijet vratiti u kameno doba.

Hillary Clinton je "jastreb" američke vanjske politike, što znači da bi, da je pobijedila, zagovarala aktivniju američku vanjsku politiku od sadašnje. Međutim, Trumpove riječi kako bi njezin izbor mogao značiti početak trećeg svjetskog rata treba shvatiti kao dio agresivne predizborne kampanje unutar koje se njegove izjave često ističu kao nepromišljene i neukusne, a često i na granici zdravog razuma.

Ipak, koliko god njegove izjave bile nepromišljene, Trump je vrlo svjestan opasnosti nuklearnog oružja i nuklearnog rata, tako da se, vjerujem, po tom pitanju neće ništa značajno promijeniti. U svakom slučaju, ne moramo strahovati od nuklearnog rata.

Što se trenutačno događa u Siriji?

– Sirija je i dalje najveće krizno žarište Bliskog istoka. Građanski rat u toj zemlji rezultirao je potpunim kaosom kojemu se ne nazire kraj. Rat svih protiv sviju uključuje međusobne sukobe sirijske vojske, raznih pobunjeničkih frakcija, Kurda i takozvane Islamske države. Međutim, vanjski akteri igraju nezaobilaznu ulogu u tom ratu. Rusija i Iran podržavaju sirijski režim, a Sjedinjene Države sa svojim partnerima Turskom, Saudijskom Arabijom i Katarom podržavaju opoziciju. Među njima također ima radikalnih islamista koje neslužbeno financiraju i naoružavaju Saudijska Arabija i Katar.

Preklapanje interesa vidljivo je i na primjeru Kurda. Američki saveznik Turska izravno napada kurdske snage kako bi ih spriječila da oforme enklavu koja bi u budućnosti mogla rezultirati autonomijom. Upravo su se kurdske snage pokazale kao najučinkovitije postrojbe u borbi protiv Islamske države. Iako Kurdi uživaju američku podršku, Washington iz strateških razloga snažnije ne pritišće Ankaru da odustane od napada na njihove položaje.
Najveći dobitnik geostrateške igre u Siriji je Rusija, koja je ojačala svoj položaj i utjecaj na Bliskom istoku nakon dugo godina.

Dok je Washington kalkulirao u kojoj će se mjeri angažirati u sirijskom građanskom ratu, Moskva je otvoreno stala na stranu i prisilila Ameriku da više tvrdoglavo ne ustraje na uklanjanju Assada s vlasti, nego da u obzir uzmu i postupnu političku tranziciju.

Ulogu Rusije u ratu u Siriji najzornije prikazuje bitka za najveći sirijski grad Alep, inače bivši industrijski i financijski centar države. Upravo je ruska pomoć iz zraka i s mora režimskim snagama omogućila da preokrenu stanje na bojišnici i okruže pobunjeničke snage. Sirijska vojska je rascijepila pobunjeničke snage, razbila ih na manje grupe i dobila snažan moralni poticaj za daljnje ovladavanje terenom.

Kakvo je stanje u Iraku?

– U Iraku se trenutačno odigrava teška bitka za grad Mosul. Iračka vojska je zajedno sa specijalnim postrojbama, šijitskim milicijama i kurdskim snagama, uz vatrenu i obavještajnu pomoć američke vojske, pokrenula ofenzivu kako bi oslobodila grad iz ruku Islamske države. Pad Mosula bio je veliki dobitak za Islamsku državu koja je njegovim osvajanjem došla do modernog oružja i vojne opreme koju je u paničnom povlačenju ostavila iračka vojska te okupacijom osigurala izvor prihoda od prodaje nafte i oporezivanja stanovnika.

Grad također ima simboličnu važnost za borce Islamske države. Ondje je njihov lider Abu Bakir al-Bagdadi u lipnju 2014. proglasio kalifat koji je fizički i simbolički ukinuo granicu između Iraka i Sirije. Okupacija grada u kojemu su uz sunite živjeli i šijiti, kršćani i Jazidi za Islamsku državu, čiji su pripadnici sunitski ekstremisti, također je značila pobjedu nad drugim vjerskim skupinama.

Gubitak Mosula bio bi veliki strateški i simbolični poraz Islamske države u Iraku. Stoga su militanti odlučili braniti grad do kraja. Na to ih je uostalom pozvao i Bagdadi, rekavši da u totalnom ratu protiv božjih neprijatelja nema povlačenja.
Američki obavještajni izvori navode kako se u gradu nalazi između 3000 i 5000 džihadista, dok bi ih još 2000 moglo biti pritajeno u okolici.

Militanti su Mosul utvrđivali dvije godine te ga premrežili tunelima, autobombama i eksplozivnim zamkama, tako da će zauzimanje i čišćenje grada trajati tjednima, ako ne i mjesecima. Džihadisti su proteklih godina stekli veliko iskustvo urbane gerilske borbe, a također imaju prednost poznatog terena te stanovnike grada kao živi štit.

Primjer neuspješnog prodora iračke vojske i kurdskih pešmergi u periferiji Mosula, pri čemu su džihadisti raketnim bacačima iz zasjede uništili 12 od 15 oklopnih transportera, jasan je pokazatelj da će bitka za Mosul biti duga, teška i krvava.

Koliko teritorija još drže pripadnici ISIL-a?

– Islamska država je do danas izgubila oko četvrtinu teritorija koji je kontrolirala na svom vrhuncu. Unatoč tome, područja pod njihovom kontrolom i dalje se protežu od sirijskoga grada Rake do Mosula u Iraku, na kojemu ukupno živi oko šest milijuna ljudi. Islamska država od siječnja ove godine sve teže odolijeva napredovanju protivničkih vojski i milicija, što je rezultiralo gubitkom oko 16 posto teritorija u zadnjih deset mjeseci.

Veliki udarac njihovoj paradržavi zadao je pad sirijskoga grada Dabika koji ima veliku simboličnu i propagandnu vrijednost za džihadiste. Naime, prema njihovu uvjerenju, Dabik je mjesto gdje će započeti bitka između muslimana i nevjernika koja će prethoditi kraju svijeta.

Prije su oslobođeni Palmira i Manbidž, također u Siriji, te Faludža i većina provincije Ambar u Iraku. Arapske, turkmenske i kurdske milicije su uz pomoć međunarodnih snaga pokrenule ofenzivu i na sirijski grad Raku, koji je glavni grad njihova samoproglašenog kalifata.

Akcija teče usporedo s operacijom zauzimanja Mosula i stvara dodatni pritisak na džihadiste. Činjenica je da je teritorij Islamske države sve manji i da njihove prenapregnute snage ne mogu učinkovito odolijevati pritiscima na nizu bojišta od Iraka do Sirije.

Jesu li snage ISIL-a bitno oslabljene? Imate li kakve podatke kojima se to može ilustrirati?

– Osim gubitka teritorija, Islamska država u borbama i zračnim napadima rapidno gubi svoje borce. Prema podacima Pentagona, u zračnim napadima na Islamsku državu stradalo je 25.000 džihadista, uključujući i neke od najistaknutijih pripadnika. Teritorijalni gubici, stroža kontrola turske granice i obruč koji se steže oko njihova kalifata presjekli su tranzitne linije pa na njihov teritorij mjesečno trenutno pristiže oko 200 militanata, dok je prošle godine taj broj iznosio 1500.

Smanjila su im se i financijska sredstva od krijumčarenja, iznuda i otmica, zbog čega su plaće morali srezati za 50 posto, što je također utjecalo na motivaciju i broj regruta. Podaci o brojnosti islamskih militanata u redovima Islamske države razlikuju se od agencije do agencije, tako da je njihov točan broj nemoguće utvrditi. Pretpostavlja se da je od 2011. godine u Siriju i Irak iz drugih država pristiglo između 27.000 i 31.000 militanata koji su se pridružili domaćim sunitskim džihadistima.

Znači li slabljenje ISIL-a u Siriji njegovo jačanje u Europi?

– Islamska država će bez sumnje nastojati nastaviti svoju terorističku kampanju u Europi neovisno o gubicima na Bliskom istoku. Napadi u Parizu i Bruxellesu te niz spriječenih napada i razbijenih terorističkih ćelija pokazuju da je Europa već dugo vremena na meti terorista. Islamska država već dulje vrijeme ima poseban odred posvećen terorističkim napadima u međunarodnom okruženju.

Velik broj stranih boraca iz zapadnih zemalja, logistička podrška u europskim državama i pristupačnost oružja na crnom tržištu terorističke napade čine vrlo izglednim. Iako Islamska država gubi teritorij, široka prostranstva u kojima vlada bezakonje omogućit će im daljnje djelovanje u Siriji i Iraku. Jedan dio militanata mogao bi se priključiti drugim džihadističkim skupinama, drugi bi mogli potražiti nove bojišnice, a treći bi se mogli vratiti kući. Prema nekim pokazateljima, svaki deveti strani borac iz Iraka i Sirije vraća se kući kako bi izveo napad na Zapadu.

Ti veterani također mogu snažno utjecati na radikalne dijelove migrantskih europskih zajednica jer im ratno iskustvo podiže autoritet i daje vjerodostojnost među pojedincima koji ih smatraju herojima. Također su sposobni trenirati regrute, širiti terorističku mrežu te koordinirati i izvoditi napade. Studije pokazuju da su se veterani džihada odlično pozicionirali u domaćim terorističkim ćelijama.

Kakva je sigurnosna situacija u susjednoj BiH? Očekuje li i Kosovo velik broj povratnika iz Sirije?

– Bosna i Hercegovina je nakon rata devedesetih bila odskočna daska za ulaz militanata u zapadnu Europu. Tih je godina u susjednu državu došlo nekoliko tisuća džihadista kako bi branili braću muslimane. Neki od njih su ondje i ostali. Pridošlice su širili vrlo konzervativni oblik sunitskog islama (salafizam) koji poziva na protivljenje reformi i pročišćavanje islama od tuđinskih elemenata, a sponzorirala ih je Saudijska Arabija.

Uspon Islamske države u Iraku i Siriji privukao je oko 200 pristaša radikalnog islamskog učenja iz BiH koji su se ondje otišli boriti i živjeti. Procjene sigurnosnih agencija navode da se oko 900 militanata s područja Balkana pridružilo Islamskoj državi i drugim džihadističkim skupinama u Siriji i Iraku. Najviše ih je otišlo iz Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova. Jedan dio njih se u međuvremenu i vratio.

U BiH kao politički slaboj i podijeljenoj zemlji, u kojoj je postkomunistička tranzicija u naslijeđe ostavila rat, nezaposlenost, siromaštvo i korupciju, dio razočaranih i očajnih pojedinaca na marginama društva okrenuo se radikalizmu. Prisutnost male, ali značajne radikalne skupine u BiH poziva na oprez.

Uostalom, ubojstvo policajca u Republici Srpskoj, likvidacija dvojice vojnika u predgrađu Sarajeva, te planiranje terorističkog napada na samu Novu godinu, koji je osujetila policija uhitivši 11 terorista, pokazatelj su da militantni islamizam u susjednoj državi predstavlja stvarnu prijetnju.

Ima li kakvih pomaka nabolje u Libiji?

– Libija je i dalje kaotična država u kojoj se niz ideološki i regionalno podijeljenih frakcija bori za vlast. Država je duboko fragmentirana, s tri centra moći i nizom milicija te džihadističkih skupina koje zahvaljujući političkom vakuumu nekontrolirano haraju zemljom. Izostanak čvrstih središnjih vlasti militantnim je islamistima, poput Al-Qa'ide i Islamske države, omogućio da područje djelovanja prošire diljem Libije, ali i na Mali, Niger, Burkinu Faso i Nigeriju.

Pretvara li se Jemen u novu Siriju?

– Jemen je postao konfliktna točka u kojoj se prelamaju interesi Irana i Saudijske Arabije. Teheran podupire šijitske pobunjenike koji su preuzeli kontrolu nad glavnim gradom i zapadom zemlje, a Saudijska Arabija i većina arapskih zemalja vladu svrgnutog predsjednika. Arapsku koaliciju pomažu Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska, tako da rat u Jemenu nije samo posrednički rat između Irana i Saudijske Arabije, nego i između Irana i Amerike. Kaos u Jemenu, naravno, pogoduje militantnim islamistima koji su dobili priliku utvrditi još jedno utočište na Bliskom istoku.

 

 

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => o tome se priča [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2016-11-12 17:20:53 [created_by] => 39413 [created_by_alias] => Lola Wright [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2016-11-13 08:28:52 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2016-11-13 08:02:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 2375 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 241 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Europe i svijeta. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, politika, europa, svijet [secure] => 0 [page_title] => Svijet [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/Images/2016/11/12/2016-11-11T150342Z_197020123_S1AEUMFVICAA_RTRMADP_3_USA-ELECTION-MIDEAST-INVESTMENT.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "2016-11-11T150342Z_197020123_S1AEUMFVICAA_RTRMADP_3_USA-ELECTION-MIDEAST-INVESTMENT" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "900x655" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 241 [name] => Svijet [alias] => svijet [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 4637207 Threads: 2 Questions: 154927046 Slow queries: 67001 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 4596407 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 55 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front04 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/svijet ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /vijesti/svijet/trump-je-agresivan-ali-nece-pokrenuti-nuklearni-rat-449899 [printLink] => /vijesti/svijet/trump-je-agresivan-ali-nece-pokrenuti-nuklearni-rat-449899?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 318974 [name] => trump [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => trump [link] => /tag/trump ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => o tome se priča [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Trump je agresivan, ali neće pokrenuti nuklearni rat [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-17-18-34-50-39413 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/11/12/2016-11-11T150342Z_197020123_S1AEUMFVICAA_RTRMADP_3_USA-ELECTION-MIDEAST-INVESTMENT.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => 2016-11-11T150342Z_197020123_S1AEUMFVICAA_RTRMADP_3_USA-ELECTION-MIDEAST-INVESTMENT [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/11/12/2016-11-11T150342Z_197020123_S1AEUMFVICAA_RTRMADP_3_USA-ELECTION-MIDEAST-INVESTMENT.jpg [title] => 2016-11-11T150342Z_197020123_S1AEUMFVICAA_RTRMADP_3_USA-ELECTION-MIDEAST-INVESTMENT ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Povratak ISIL-ovaca i prijetnje od terorističkih napada u Europi, ratovi u Siriji, Iraku i Jemenu, migrantska kriza, sve žešće tenzije na relaciji Moskva – Washington, ali i u Južnom kineskom moru, izbor političkog autsajdera na čelo SAD-a – neki su od izazova koji ozbiljno brinu ljude diljem svijeta. Ima li razloga za strah od sve agresivnijeg zveckanja oružjem, pa i onim nuklearnim, pitali smo Darija Kuntića, stručnjaka za međunarodnu sigurnost i globalni terorizam iz Instituta za europske i globalizacijske studije.

Kakvom biste ocijenili sigurnosnu situaciju u svijetu?

– Svijet se trenutačno suočava s nekoliko ozbiljnih sigurnosnih izazova, poput prijetnje od terorističkih napada u Europi, sukoba na Bliskom istoku i u Africi, migrantske krize, geostrateškog pozicioniranja Rusije te tenzija u Južnom i Istočnom kineskom moru. Svi navedeni izazovi imaju potencijal rasplamsavanja, što bi rezultiralo dodatnim širenjem kriza i nestabilnosti te moglo rezultirati ozbiljnim napetostima, pa i sukobima između velikih svjetskih igrača. Svijet je nadomak napetosti kakvoj smo mogli svjedočiti tijekom hladnoratovskog razdoblja.

Sigurnosnu situaciju komplicira činjenica da su glavni svjetski igrači podijeljeni oko ključnih problema, što otežava konstruktivan dijalog i postizanje kompromisa. Vodeće svjetske sile vode se vlastitim sebičnim interesima te procjenjuju u kojoj se mjeri ti interesi preklapaju i sukobljavaju s drugima. Međutim, upravo su dijalog i suradnja oko glavnih sigurnosnih izazova nužni za prevladavanje kriza. Globalne krize zahtijevaju globalni odgovor i međunarodnu suradnju. No razlike su sve veće, a dijaloga nema.

Dio zapadnih medija često spominje kako se Rusija sprema za nuklearni rat. Novi američki predsjednik Donald Trump tvrdio je kako bi njegova suparnica Hillary Clinton izazvala treći svjetski rat. Dosadašnji lider SAD-a Barack Obama upozorava, pak, na moguću opasnost jer Trump ima šifre za aktivaciju nuklearnog oružja?

– Priče o nuklearnom ratu uvijek izgledaju zastrašujuće i pozivaju na oprez. Međutim, Sjedinjene Države i Rusija su racionalni igrači međunarodnog sustava i dobro znaju da bi pokretanje nuklearnog rata značilo potpuno uništenje obiju strana. Ni Moskvi ni Washingtonu nije u cilju svijet vratiti u kameno doba.

Hillary Clinton je "jastreb" američke vanjske politike, što znači da bi, da je pobijedila, zagovarala aktivniju američku vanjsku politiku od sadašnje. Međutim, Trumpove riječi kako bi njezin izbor mogao značiti početak trećeg svjetskog rata treba shvatiti kao dio agresivne predizborne kampanje unutar koje se njegove izjave često ističu kao nepromišljene i neukusne, a često i na granici zdravog razuma.

Ipak, koliko god njegove izjave bile nepromišljene, Trump je vrlo svjestan opasnosti nuklearnog oružja i nuklearnog rata, tako da se, vjerujem, po tom pitanju neće ništa značajno promijeniti. U svakom slučaju, ne moramo strahovati od nuklearnog rata.

Što se trenutačno događa u Siriji?

– Sirija je i dalje najveće krizno žarište Bliskog istoka. Građanski rat u toj zemlji rezultirao je potpunim kaosom kojemu se ne nazire kraj. Rat svih protiv sviju uključuje međusobne sukobe sirijske vojske, raznih pobunjeničkih frakcija, Kurda i takozvane Islamske države. Međutim, vanjski akteri igraju nezaobilaznu ulogu u tom ratu. Rusija i Iran podržavaju sirijski režim, a Sjedinjene Države sa svojim partnerima Turskom, Saudijskom Arabijom i Katarom podržavaju opoziciju. Među njima također ima radikalnih islamista koje neslužbeno financiraju i naoružavaju Saudijska Arabija i Katar.

Preklapanje interesa vidljivo je i na primjeru Kurda. Američki saveznik Turska izravno napada kurdske snage kako bi ih spriječila da oforme enklavu koja bi u budućnosti mogla rezultirati autonomijom. Upravo su se kurdske snage pokazale kao najučinkovitije postrojbe u borbi protiv Islamske države. Iako Kurdi uživaju američku podršku, Washington iz strateških razloga snažnije ne pritišće Ankaru da odustane od napada na njihove položaje.
Najveći dobitnik geostrateške igre u Siriji je Rusija, koja je ojačala svoj položaj i utjecaj na Bliskom istoku nakon dugo godina.

Dok je Washington kalkulirao u kojoj će se mjeri angažirati u sirijskom građanskom ratu, Moskva je otvoreno stala na stranu i prisilila Ameriku da više tvrdoglavo ne ustraje na uklanjanju Assada s vlasti, nego da u obzir uzmu i postupnu političku tranziciju.

Ulogu Rusije u ratu u Siriji najzornije prikazuje bitka za najveći sirijski grad Alep, inače bivši industrijski i financijski centar države. Upravo je ruska pomoć iz zraka i s mora režimskim snagama omogućila da preokrenu stanje na bojišnici i okruže pobunjeničke snage. Sirijska vojska je rascijepila pobunjeničke snage, razbila ih na manje grupe i dobila snažan moralni poticaj za daljnje ovladavanje terenom.

Kakvo je stanje u Iraku?

– U Iraku se trenutačno odigrava teška bitka za grad Mosul. Iračka vojska je zajedno sa specijalnim postrojbama, šijitskim milicijama i kurdskim snagama, uz vatrenu i obavještajnu pomoć američke vojske, pokrenula ofenzivu kako bi oslobodila grad iz ruku Islamske države. Pad Mosula bio je veliki dobitak za Islamsku državu koja je njegovim osvajanjem došla do modernog oružja i vojne opreme koju je u paničnom povlačenju ostavila iračka vojska te okupacijom osigurala izvor prihoda od prodaje nafte i oporezivanja stanovnika.

Grad također ima simboličnu važnost za borce Islamske države. Ondje je njihov lider Abu Bakir al-Bagdadi u lipnju 2014. proglasio kalifat koji je fizički i simbolički ukinuo granicu između Iraka i Sirije. Okupacija grada u kojemu su uz sunite živjeli i šijiti, kršćani i Jazidi za Islamsku državu, čiji su pripadnici sunitski ekstremisti, također je značila pobjedu nad drugim vjerskim skupinama.

Gubitak Mosula bio bi veliki strateški i simbolični poraz Islamske države u Iraku. Stoga su militanti odlučili braniti grad do kraja. Na to ih je uostalom pozvao i Bagdadi, rekavši da u totalnom ratu protiv božjih neprijatelja nema povlačenja.
Američki obavještajni izvori navode kako se u gradu nalazi između 3000 i 5000 džihadista, dok bi ih još 2000 moglo biti pritajeno u okolici.

Militanti su Mosul utvrđivali dvije godine te ga premrežili tunelima, autobombama i eksplozivnim zamkama, tako da će zauzimanje i čišćenje grada trajati tjednima, ako ne i mjesecima. Džihadisti su proteklih godina stekli veliko iskustvo urbane gerilske borbe, a također imaju prednost poznatog terena te stanovnike grada kao živi štit.

Primjer neuspješnog prodora iračke vojske i kurdskih pešmergi u periferiji Mosula, pri čemu su džihadisti raketnim bacačima iz zasjede uništili 12 od 15 oklopnih transportera, jasan je pokazatelj da će bitka za Mosul biti duga, teška i krvava.

Koliko teritorija još drže pripadnici ISIL-a?

– Islamska država je do danas izgubila oko četvrtinu teritorija koji je kontrolirala na svom vrhuncu. Unatoč tome, područja pod njihovom kontrolom i dalje se protežu od sirijskoga grada Rake do Mosula u Iraku, na kojemu ukupno živi oko šest milijuna ljudi. Islamska država od siječnja ove godine sve teže odolijeva napredovanju protivničkih vojski i milicija, što je rezultiralo gubitkom oko 16 posto teritorija u zadnjih deset mjeseci.

Veliki udarac njihovoj paradržavi zadao je pad sirijskoga grada Dabika koji ima veliku simboličnu i propagandnu vrijednost za džihadiste. Naime, prema njihovu uvjerenju, Dabik je mjesto gdje će započeti bitka između muslimana i nevjernika koja će prethoditi kraju svijeta.

Prije su oslobođeni Palmira i Manbidž, također u Siriji, te Faludža i većina provincije Ambar u Iraku. Arapske, turkmenske i kurdske milicije su uz pomoć međunarodnih snaga pokrenule ofenzivu i na sirijski grad Raku, koji je glavni grad njihova samoproglašenog kalifata.

Akcija teče usporedo s operacijom zauzimanja Mosula i stvara dodatni pritisak na džihadiste. Činjenica je da je teritorij Islamske države sve manji i da njihove prenapregnute snage ne mogu učinkovito odolijevati pritiscima na nizu bojišta od Iraka do Sirije.

Jesu li snage ISIL-a bitno oslabljene? Imate li kakve podatke kojima se to može ilustrirati?

– Osim gubitka teritorija, Islamska država u borbama i zračnim napadima rapidno gubi svoje borce. Prema podacima Pentagona, u zračnim napadima na Islamsku državu stradalo je 25.000 džihadista, uključujući i neke od najistaknutijih pripadnika. Teritorijalni gubici, stroža kontrola turske granice i obruč koji se steže oko njihova kalifata presjekli su tranzitne linije pa na njihov teritorij mjesečno trenutno pristiže oko 200 militanata, dok je prošle godine taj broj iznosio 1500.

Smanjila su im se i financijska sredstva od krijumčarenja, iznuda i otmica, zbog čega su plaće morali srezati za 50 posto, što je također utjecalo na motivaciju i broj regruta. Podaci o brojnosti islamskih militanata u redovima Islamske države razlikuju se od agencije do agencije, tako da je njihov točan broj nemoguće utvrditi. Pretpostavlja se da je od 2011. godine u Siriju i Irak iz drugih država pristiglo između 27.000 i 31.000 militanata koji su se pridružili domaćim sunitskim džihadistima.

Znači li slabljenje ISIL-a u Siriji njegovo jačanje u Europi?

– Islamska država će bez sumnje nastojati nastaviti svoju terorističku kampanju u Europi neovisno o gubicima na Bliskom istoku. Napadi u Parizu i Bruxellesu te niz spriječenih napada i razbijenih terorističkih ćelija pokazuju da je Europa već dugo vremena na meti terorista. Islamska država već dulje vrijeme ima poseban odred posvećen terorističkim napadima u međunarodnom okruženju.

Velik broj stranih boraca iz zapadnih zemalja, logistička podrška u europskim državama i pristupačnost oružja na crnom tržištu terorističke napade čine vrlo izglednim. Iako Islamska država gubi teritorij, široka prostranstva u kojima vlada bezakonje omogućit će im daljnje djelovanje u Siriji i Iraku. Jedan dio militanata mogao bi se priključiti drugim džihadističkim skupinama, drugi bi mogli potražiti nove bojišnice, a treći bi se mogli vratiti kući. Prema nekim pokazateljima, svaki deveti strani borac iz Iraka i Sirije vraća se kući kako bi izveo napad na Zapadu.

Ti veterani također mogu snažno utjecati na radikalne dijelove migrantskih europskih zajednica jer im ratno iskustvo podiže autoritet i daje vjerodostojnost među pojedincima koji ih smatraju herojima. Također su sposobni trenirati regrute, širiti terorističku mrežu te koordinirati i izvoditi napade. Studije pokazuju da su se veterani džihada odlično pozicionirali u domaćim terorističkim ćelijama.

Kakva je sigurnosna situacija u susjednoj BiH? Očekuje li i Kosovo velik broj povratnika iz Sirije?

– Bosna i Hercegovina je nakon rata devedesetih bila odskočna daska za ulaz militanata u zapadnu Europu. Tih je godina u susjednu državu došlo nekoliko tisuća džihadista kako bi branili braću muslimane. Neki od njih su ondje i ostali. Pridošlice su širili vrlo konzervativni oblik sunitskog islama (salafizam) koji poziva na protivljenje reformi i pročišćavanje islama od tuđinskih elemenata, a sponzorirala ih je Saudijska Arabija.

Uspon Islamske države u Iraku i Siriji privukao je oko 200 pristaša radikalnog islamskog učenja iz BiH koji su se ondje otišli boriti i živjeti. Procjene sigurnosnih agencija navode da se oko 900 militanata s područja Balkana pridružilo Islamskoj državi i drugim džihadističkim skupinama u Siriji i Iraku. Najviše ih je otišlo iz Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova. Jedan dio njih se u međuvremenu i vratio.

U BiH kao politički slaboj i podijeljenoj zemlji, u kojoj je postkomunistička tranzicija u naslijeđe ostavila rat, nezaposlenost, siromaštvo i korupciju, dio razočaranih i očajnih pojedinaca na marginama društva okrenuo se radikalizmu. Prisutnost male, ali značajne radikalne skupine u BiH poziva na oprez.

Uostalom, ubojstvo policajca u Republici Srpskoj, likvidacija dvojice vojnika u predgrađu Sarajeva, te planiranje terorističkog napada na samu Novu godinu, koji je osujetila policija uhitivši 11 terorista, pokazatelj su da militantni islamizam u susjednoj državi predstavlja stvarnu prijetnju.

Ima li kakvih pomaka nabolje u Libiji?

– Libija je i dalje kaotična država u kojoj se niz ideološki i regionalno podijeljenih frakcija bori za vlast. Država je duboko fragmentirana, s tri centra moći i nizom milicija te džihadističkih skupina koje zahvaljujući političkom vakuumu nekontrolirano haraju zemljom. Izostanak čvrstih središnjih vlasti militantnim je islamistima, poput Al-Qa'ide i Islamske države, omogućio da područje djelovanja prošire diljem Libije, ali i na Mali, Niger, Burkinu Faso i Nigeriju.

Pretvara li se Jemen u novu Siriju?

– Jemen je postao konfliktna točka u kojoj se prelamaju interesi Irana i Saudijske Arabije. Teheran podupire šijitske pobunjenike koji su preuzeli kontrolu nad glavnim gradom i zapadom zemlje, a Saudijska Arabija i većina arapskih zemalja vladu svrgnutog predsjednika. Arapsku koaliciju pomažu Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska, tako da rat u Jemenu nije samo posrednički rat između Irana i Saudijske Arabije, nego i između Irana i Amerike. Kaos u Jemenu, naravno, pogoduje militantnim islamistima koji su dobili priliku utvrditi još jedno utočište na Bliskom istoku.

 

 

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
2016-11-11T150342Z_197020123_S1AEUMFVICAA_RTRMADP_3_USA-ELECTION-MIDEAST-INVESTMENT
[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/trump-je-agresivan-ali-nece-pokrenuti-nuklearni-rat-449899 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=389153b92b06fab023cea80fad6b910bef282930 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Trump+je+agresivan%2C+ali+ne%C4%87e+pokrenuti+nuklearni+rat&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Ftrump-je-agresivan-ali-nece-pokrenuti-nuklearni-rat-449899 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Ftrump-je-agresivan-ali-nece-pokrenuti-nuklearni-rat-449899 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => o tome se priča [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Svijeto tome se priča

Trump je agresivan, ali neće pokrenuti nuklearni rat

Piše Lola Wright
13. studenog 2016. - 09:02
PREMIUM
2016-11-11T150342Z_197020123_S1AEUMFVICAA_RTRMADP_3_USA-ELECTION-MIDEAST-INVESTMENT

Povratak ISIL-ovaca i prijetnje od terorističkih napada u Europi, ratovi u Siriji, Iraku i Jemenu, migrantska kriza, sve žešće tenzije na relaciji Moskva – Washington, ali i u Južnom kineskom moru, izbor političkog autsajdera na čelo SAD-a – neki su od izazova koji ozbiljno brinu ljude diljem svijeta. Ima li razloga za strah od sve agresivnijeg zveckanja oružjem, pa i onim nuklearnim, pitali smo Darija Kuntića, stručnjaka za međunarodnu sigurnost i globalni terorizam iz Instituta za europske i globalizacijske studije.

Kakvom biste ocijenili sigurnosnu situaciju u svijetu?

– Svijet se trenutačno suočava s nekoliko ozbiljnih sigurnosnih izazova, poput prijetnje od terorističkih napada u Europi, sukoba na Bliskom istoku i u Africi, migrantske krize, geostrateškog pozicioniranja Ru...

#TRUMP
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. svibanj 2024 20:34