Njemački diplomati ovih dana imaju pune ruke posla. Nakon što je Bruxelles najavio da će povećati tarife na kineska električna vozila, Peking je burno reagirao i obećao uzvratiti istom mjerom. Berlin se zatim našao u nimalo poželjnoj situaciji. S jedne strane mora pokazati da podržava Bruxelles, a s druge strane ne želi previše razljutiti Kinu koja bi mogla udariti na njemačku automobilsku industriju kao oblik odmazde.
Bilo je jasno da će EU kad-tad uvesti carine na kineska električna vozila, pogotovo nakon što je SAD učinio to isto u svibnju. Uvoz kineskih električnih vozila u Europu ozbiljno je porastao u posljednjih nekoliko godina: više je nego udvostručen između 2021. i 2023., na ukupno 430.000 vozila godišnje, u vrijednosti od deset milijardi eura, procjenjuje Institut za međunarodnu ekonomiju Peterson. Danas svaki peti prodani električni automobil u EU dolazi iz Kine. S druge strane, EU izvozi zanemariv broj e-vozila u Kinu, što je u Bruxellesu stvorilo zabrinutost da će domaća industrija propasti, piše Jutarnji.
Zbog toga je Europska komisija pokrenula istragu o tome kako je Kina uspjela tako brzo preplaviti europsko tržište svojim proizvodima. Zaključili su da su razlog državne potpore koje su dale kineskim tvrtkama prednost na tržištu jer mogu izvoziti vozila po puno nižoj cijeni od svojih konkurenata. Kina dodjeljuje povoljne subvencije svojim tvrtkama koje se bave zelenim tehnologijama, a koje su veće od bilo kojih subvencija SAD-a ili EU. Kineski proizvođači također imaju koristi od povlaštenog pristupa kritičnim sirovinama, poput litija potrebnog za proizvodnju baterija, kao i prisilnih prijenosa tehnologije kojim kineska vlada prisiljava strane tvrtke da dijele svoju tehnologiju, uključujući intelektualno vlasništvo. Kineski proizvođači električnih vozila ne moraju trošiti energiju na birokraciju u istoj mjeri kao što to čine njihovi globalni konkurenti.
Europske tarife na kineska e-vozila stupit će na snagu 5. srpnja. Od tog datuma kineske tvrtke morat će plaćati carine do 38,1 posto na električne automobile koje uvoze u Europu. Međutim, oni koji su surađivali s Europskom komisijom u istrazi, plaćat će nešto niže carine. Primjerice, vozila marke BYD koja su dosad stajala 30 tisuća eura, od sljedećeg će mjeseca poskupjeti za oko 5200 eura.
Europska komisija ostavila je otvorena vrata i rekla da je još uvijek spremna povući nove carine ako Kina prestane izdavati subvencije. No, malo je vjerojatno da će se to dogoditi jer u ovom trenutku Bruxelles nema na raspolaganju ništa što bi moglo Peking natjerati da promijeni svoje ponašanje. Analitičari procjenjuju da bi tarife na kineska vozila u Europi u najboljem slučaju mogle imati utjecaj samo u kratkom razdoblju. Dugoročno, analize pokazuju da će kineske tvrtke s vremenom apsorbirati teret uvoznih carina i da će se, nakon početnog pada prodaje, ubrzo ponovno vratiti na vrh jer će čak i s novim cijenama biti povoljnije od europskih električnih vozila. Primjerice, istraživanje grupe Rhodium pokazalo je da su potrebne carine u rasponu od 40 do 50 posto, a vjerojatno čak i više za proizvođače poput BYD-a, kako bi europsko tržište postalo neprivlačno za kineske izvoznike EV vozila.
Nove tarife mogle bi dovesti do trgovinskog rata između EU i Kine u kojem će najviše ispaštati Njemačka. Peking je, naime, već najavio da planira uvesti carine od 25 posto na uvezene automobile s velikim motorima. Takav bi potez posebno naštetio njemačkim proizvođačima automobila Mercedes-Benzu i BMW-u. Zbog toga se u Kinu uputio njemački ministar gospodarstva Robert Habeck, koji će pokušati političkim balansiranjem izbjeći najgori mogući scenarij za svoju državu.
I ostale europske države ne žele da pogoršanje trgovinske suradnje između Bruxellesa i Pekinga negativno utječe na njihova gospodarstva. Zbog toga su čelnici zemalja G7 u Italiji razgovarali o izgradnji diverzificiranih opskrbnih lanaca i stvaranju otpornijih gospodarstava. Čelnici su također rekli da će poduzeti mjere protiv "nepoštene prakse" kako bi "ujednačili uvjete za igru i ispravili trenutačnu štetu".
"Izražavamo svoju zabrinutost zbog ustrajnog kineskog industrijskog targetiranja i sveobuhvatnih netržišnih politika i praksi koje dovode do globalnog prelijevanja, poremećaja tržišta i štetnog viška kapaciteta u sve većem broju sektora, potkopavajući naše radnike, industrije i ekonomsku otpornost i sigurnost", navedeno je u zajedničkom priopćenju čelnika skupine G7.
Zasad nema detalja o tome kakve bi to točno mjere bogate zemlje mogle uvesti Kini, vjerojatno zato što se među sobom još ne mogu dogovoriti koliko bi se snažno trebale suprotstaviti Pekingu. Olaf Scholz i Emmanuel Macron će sasvim sigurno blokirati svaki pokušaj nametanja oštrih mjera, koji bi mogli dovesti do kineske odmazde koja će naštetiti njihovim ekonomijama.
"Naš cilj mora biti stvaranje utjecaja kako bismo pridobili Kinu da se uključi. Bez takve poluge Kina jednostavno ignorira naše zahtjeve za jednake uvjete", poručila je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen liderima G7. Dok se to ne dogodi, Kina će se nastaviti bogatiti na unosnom europskom tržištu zelenih tehnologija, piše Jutarnji.