StoryEditor
Svijetglobalna ekonomija

Šefica MMF-a opominje da se svi moraju pripremiti na rast kamata. Zaduženi i oni bez gospodarskog rasta to će jako osjetiti. Treba li se brinuti Hrvatska?

Piše D.K.
11. svibnja 2021. - 09:04
Brendan Smialowski/AFP

Predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva upozorila je da se u razdoblju postpandemijskog gospodarskog oporavka svijet treba pripremiti za rast kamatnih stopa. Države koje još uvijek ne bilježe gospodarski rast i koje imaju nagomilani dug po njoj bi se mogle naći u prilično teškoj situaciji kad kamate na nova zaduženja počnu rasti.

Hrvatska je, nažalost, veoma bliska takvoj kategoriji zemalja. No, ona usred pandemije ukida rad nedjeljom, što svakako nije mjera za brži gospodarski oporavak.

Georgieva je putem videokonferencije govorila o stanju globalne ekonomije na konferenciji koju je organizirao European University Institute. Naglasivši da se globalna ekonomija u travnju počela popravljati, Georgieva je rekla da su ekonomije SAD-a i Kine u ovome trenutku “dva motora koji veoma snažno rade”. Dodala je i kako očekuje da će glavnina Europske unije zahvaljujući dobroj procijepljenosti već u ljetnim mjesecima početi stizati dvije vodeće ekonomije.

Podsjećajući da se ove godine očekuje rast globalne ekonomije za oko šest posto, a sljedeće za 4,4 posto, Georgieva je neujednačen ekonomski oporavak između država ocijenila kao vrlo ozbiljan problem.

image
Mandel Ngan/AFP

Naglasila je kako je neminovno da politička i proračunska podrška koja je pružena gospodarstvima u borbi protiv pandemije uskoro bude povučena, no da je jako važno da to bude provedeno vrlo pažljivo.

“Trebamo se pripremiti za ozbiljan rast kamatnih stopa. Posebno je važno pratiti kamatne stope u SAD-u, jer tamo već postoji značajno kretanje”, rekla je Georgieva.

Zanimljivo je kako je po izračunu ekonomskog analitičara Velimira Šonje europski ekonomski prvak u pandemijskoj 2020. godini, s minimalnim padom BDP-a od samo jedan posto, bila  susjedna Srbija. Za usporedbu, Hrvatski BDP pao je u 2020. za 8,5 posto, a do kraja 2021. MMF očekuje da bi naš BDP mogao početi rasti za oko 4,5 posto.  

Glavno obilježje gospodarstva Srbije u proteklih nekoliko godina veliki je rast investicija i izvoza, zahvaljujući čemu su gotovo posve izbjegli ekonomski pad tijekom pandemije. Glavni tamošnji izvozni proizvodi su žica, gume, kukuruz, vozila i željezo, no još važnije je da je srbijanski robni izvoz dosegao 20 milijardi dolara, što prelazi iznos ukupnog hrvatskog robnog izvoza.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. lipanj 2021 15:04