Rusija će stacionirati taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji, objavio je Vladimir Putin u novoj rundi zastrašivanja Ukrajine i Zapada. Još je dodao i da se ovim potezom tobože neće prekršiti sporazumi o neširenju nuklearnog naoružanja jer je sve usporedivo s postavljanjem oružja SAD-a u Europi. Moskva, po njegovim riječima, neće prenijeti kontrolu nad svojim oružjem na Minsk: Bjelorusija će im biti samo teren za raketni poligon, kao Kuba SSSR-u šezdesetih godina.
SAD su kao druga svjetska nuklearna velesila vrlo oprezno reagirale na ruski dogovor o stacioniranju taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji. Visoki dužnosnik Washingtona je kazao kako nema znakova da Moskva planira upotrijebiti svoje nuklearno oružje, no ovo je prvi put od sredine 1990-ih da Rusija opet raspoređuje atomsko naoružanje izvan zemlje. Jastrebovi među ruskim političarima već dugo nagađaju o taktičkim nuklearnim udarima kao odgovoru na daljnju ugrozu unutar svojih granica: ne treba posebno napominjati da svojim ‘teritorijima‘ sad smatraju i sve nasilno pripojene dijelove Ukrajine.
"Taktičko" nuklearno oružje ne čine strateške nuklearne bombe s kapacitetom za uništavanje cijelih gradova ili regija: to su manji projektili s atomskim bojevim glavama za ograničene taktičke dobitke na bojnom polju. Taktičko nuklearno oružje varira u snazi od jedne do 50 kilotona, dok se interkontinentalne bojeve glave kreću od par stotina kilotona do preko jedne megatone. Premda je znatno slabije od strateškog, taktičko nuklearno oružje je kudikamo destruktivnije od konvencionalnog: atomske eksplozije jače su od 10 do 100 milijuna puta od barutnih i ostavljaju za sobom smrtonosnu radijaciju koja kontaminira zrak, tlo, vodu i zalihe hrane. Svaka ispaljena taktička bomba na Ukrajinu značila bi tamo po jedan novi mali Černobil.
Da stvar bude apsurdnija, razvoj ove vrste nuklearnog oružja potaknuli su tijekom Hladnog rata Amerikanci u projekciji mogućih sukoba s brojčano nadmoćnijim oklopnim snagama Varšavskog pakta. Rusi su u razvoj takvog oružja krenuli puno kasnije od Washingtona i nejasno je koliko ga imaju. Mali broj taktičkih raketnih sustava Iskander, koji se mogu koristiti za lansiranje taktičkog nuklearnog oružja, već je prebačen u Bjelorusiju - istaknuo je Putin, no nije precizirao kad će tamo biti poslano i samo punjenje. Rekao je i da je u Bjelorusiji već oko deset ruskih aviona sposobnih ispaljivati atomske prijetnje.
Najava o postavljanju ovoga oružja u Bjelorusiji dolazi samo nekoliko dana nakon posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Moskvi, tijekom kojega su Rusija i Kina objavile zajedničku izjavu da "nuklearne sile ne smiju raspoređivati svoje nuklearno oružje izvan svojih teritorija i moraju povući svo nuklearno oružje raspoređeno u inozemstvu", podsjeća BBC.
Savjetnik za sigurnost ukrajinskog predsjednika Oleksij Danilov rekao je da su ruski planovi "korak prema unutarnjoj destabilizaciji" Bjelorusije i predvidio je da će antirusko raspoloženje u ovoj zemlji rasti jer je Kremlj uzeo kao „nuklearnog taoca“. Bjelorusija dijeli dugu granicu s Ukrajinom, ali i s članicama NATO-a Poljskom, Litvom i Latvijom. A dužnosnici Pentagona su još jednom upozorili da ‘ostaju predani kolektivnoj obrani NATO saveza.‘
Usprkos opreznim komentarima na službenim razinama, Putinova odluka o raspoređivanju taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiju mogla bi značiti da Kremlj, u evidentnom nedostatku realne vojne moći, planira na ukrajinsku protuofenzivu pokušati odgovoriti taktičkim nuklearnim napadom s bjeloruskog tla. Time bi riziku od uzvraćanja, pa i potencijalnog zračenja, više izložio Bjeloruse umjesto građana vlastite zemlje, makar je lako moguće da se sve izrodi i u pravi atomski rat globalnih razmjera.
„Ovo je vrlo značajan potez", komentirao je za Reuters Putinovu odluku Nikolai Sokol, viši suradnik u Bečkom centru za razoružanje. Rusija je, po njemu, zadnjih desetljeća bila jako ponosna na to što nema nuklearno oružje izvan svog teritorija. To sad mijenjaju i to je velika promjena.
"Ovo je tek dio Putinove igre kojom pokušava zastrašiti NATO“, smatra Hans Kristensen, direktor projekta nuklearnih informacija pri Federaciji američkih znanstvenika.
Prema izraelskim vojnim stručnjacima, taktičko nuklearno oružje u Ukrajini ne bi Putinu omogućilo nikakav vojni cilj: samo bi kontaminiralo teritorij za koji Rusija tvrdi da je njezino povijesno tlo, a radioaktivni oblaci bi jamačno zahvatili i samu Rusiju.
Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja nazvala je Putinovu objavu ‘iznimno opasnom eskalacijom‘. “U kontekstu rata u Ukrajini, vjerojatnost pogrešne procjene ili tumačenja je izuzetno velika. Raspoređivanje nuklearnog oružja pogoršava sigurnosnu situaciju i riskira katastrofalne humanitarne posljedice”, stoji u njihovoj objavi na Twitteru.