StoryEditor
SvijetMali podsjetnik

Mitovi i istine o koronavirusu: što smo u ovih godinu i pol dana naučili o COVID-u? Zašto oboljeli gube njuh? Koliko traje imunitet nakon cijepljenja? Ostaje i jedna nepoznanica...

Piše Anita Belak Krile
13. svibnja 2021. - 18:11

Nikad u povijesti znanosti nismo prikupili više podataka o bilo kojoj bolesti u tako kratkom vremenu kao što je to slučaj s COVID-19. Isto tako, nikad se ovako munjevitom brzinom nisu razvila i uz sva stručna odobrenja u promet stavila učinkovita cjepiva kao kod koronavirusa. Mnogi mitovi o virusu i njegovom širenju srušeni su znanstvenim dokazima, no unatoč ogromnom angažmanu stručnjaka i dalje nas muči niz nepoznanica. Evo malog podsjetnika o tome što smo naučili u proteklih godinu i pol dana o SARS-CoV-2 virusu, a što i dalje ne znamo.  

1. Što je najvažnije što smo saznali?

Naučili smo mnogo o podrijetlu i građi virusa SARS-CoV-2 te putovima prijenosa s čovjeka na čovjeka i njegovoj zaraznosti. Neopisivo važne spoznaje donijelo je sekvenciranje genoma virusa. Otkriveni su molekularni detalji na koji način virus ulazi u ljudske stanice, kako se širi i uzrokuje bolest Covid-19. To je omogućilo stvaranje cjepiva upravo na specifične proteine virusa jer znamo njihove detalje i način djelovanja.

image
Cole Burston

Danas liječnici znaju kako tretirati oboljele pacijente, uključujući korištenje anti-koagulanata da se spriječi stvaranje ugrušaka, te kako se kortikosteroidi mogu koristiti da bi se spriječio prejaki imunološki odgovor koji može oštetiti pluća pacijenta.

2. Kako se virus širi?

Na početku pandemije bjesomučno smo dezinficirali sve površine, pa i potplate od cipela, odjeću, kvake…, no novije studije ukazuju kako je mogućnost zaraze preko površina iznimno rijetka, jednako kao i zaraza na otvorenom prostoru. Znamo da virus u tijelo može ući kroz usta, nos i očnu sluznicu, stoga ih treba izbjegavati dodirivati rukama. Virus u organizam ne može ući kroz kožu. Zaraza se prenosi kontaktom gdje se virus na drugu osobu prenosi kihanjem i neodržavanjem distance u razgovoru, te u zatvorenim prostorijama udisanjem sitnih čestica aerosola koja lebde zrakom, a lučimo ih disanjem i govorom.

image
Niksa Stipanicev/Cropix

Iako se nekome može činiti bedasto, dokazano je da glasno pjevanje i općenito glasnoća govora imaju najveći utjecaj na količinu proizvedenog aerosola.

3. Zašto oboljeli izgube njuh i okus?

U početku se sumnjalo da do toga možda dolazi zbog oštećenja neurona. No, pokazalo se kako je problem ipak u epitelu nosne sluznice gdje se, osim osjetnih stanica, nalaze i potporne stanice koje omogućavaju organizaciju epitela i njegov normalan rad. Receptor za koronavirus, nalazi se na tim potpornim stanicama koje onda propadaju i dolazi do deorganizacije potpornog epitela i gubitka njuha. Kada nestane tog podražaja, stanice se oporave i većina pacijenata nakon preboljele bolesti oporavi njuh i okus.

4. Cijepili se pa ipak oboljeli?  

Sve češće čujemo kako se osoba koja je primila jednu dozu cjepiva protiv COVID-a, pa nekad i dvije, kao što je to bio slučaj s potpredsjednikom Vlade Borisom Miloševićem, unatoč cjepivu ipak uspjela zaraziti koronavirusom. Da, to je moguće, ali svi podaci govore da su građani kojima se to dogodilo, novu infekciju prošli s vrlo blagim simptomima. Iznimno je rijetko, no također je moguće, da neki pojedinci nikada neće razviti potpunu zaštitu nakon cijepljenja jer njihov imunološki sustav uopće ne reagira za cjepivo.

5. Koliko dugo traje imunost nakon cjepiva? 

Pokazalo se da su mRNK-a cjepiva kao što su Pfizer-BioNTech i Moderna, u dvije doze efikasna 95 posto najmanje 6 mjeseci, a slični su podaci i za vektorska cjepiva. No znanstvenici koji su pomogli u njihovom razvoju kažu kako uočavaju da tako jaka zaštita na COVID-19 s vremenom opada. Određena razina zaštite počinje dva tjedna nakon prve doze i potom raste. 

„Zasad mi u Hrvatskoj iz naših primjera ne znamo koliko zaštita od cijepljenja traje jer nemamo još ljudi koji su cijepljeni prije više od šest mjeseci. Jedine spoznaje koje imamo su ove iz kliničkih istraživanja kod ljudi koji su cijepljeni još prošlo ljeto. Oni još imaju protutijela, no vidjet ćemo koliko će ih imati nakon godinu dana i na osnovu toga ćemo moći odlučiti je li potrebna dodatna doza – naglašava epidemiolog prof. dr. Branko Kolarić

image
Vlado Kos/Cropix

6. Hoćemo li se morati cijepiti i trećom dozom cjepiva?

U svijetu se sve više raspravlja hoće li biti potrebe za docjepljivanjem i trećom dozom cjepiva.

„Vrlo je moguće da će se negdje pred zimu trebati još jedno docjepljivanje, moguće je da će biti situacija kao s gripom – da ćemo svake godine trebati određeno docjepljivanje i tu čekamo neke nove, relevantne podatke, napomenula je prof. dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Vodeći stručnjaci Pfizera u nekoliko su navrata izjavili da će ljudi vjerojatno trebati dodatnu injekciju ili treću dozu cjepiva u roku od 12 mjeseci od potpunog cijepljenja i to posebice zbog pojave novih varijanti koronavirusa. Treća doza može biti ista ili različita od sadašnjeg cjepiva, ovisno o varijanti koja će u nekom trenutku prevladavati u epidemiji. Tvrtka Moderna Inc. objavila je prve podatke istraživanja koje pokazuje da treća doza sadašnjeg ili eksperimentalnog novog kandidata za cjepivo osnažuje imuni odgovor na brazilsku i južnoafričku varijantu koronavirusa.

7. Može li osoba koja je cijepljena prenositi infekciju na treću osobu bez da sama oboli?

Da, cijepljene osobe i dalje mogu prenositi virus drugima, iako same nemaju nikakve simptome. Sva istraživanja pokazuju da i djelomično i potpuno cijepljene osobe mogu biti prijenosnici. One su gotovo potpuno zaštićene, pogotovo od težih simptoma, ali mogu širiti virus. Zato se apelira i na cijepljene osobe da i dalje nose maske.

image
Niksa Stipanicev/Cropix

8. Zašto se ne radi ispitivanje količine protutijela da bi se utvrdilo tko bi se trebao cijepiti?  

Suprotno prevladavajućem mišljenju ljudi koji odlaze vaditi krv, određivanje djelotvornosti cjepiva nema veze s razinom antitijela. 

Pozitivan rezultat na komercijalnom ELISA testu ne govori ništa o imunosti na virus. Kada bi se radili testovi neutralizacije to bi imalo smisla, ali je to preskupo, komplicirano i predugo traje.

Naravno da nije isto ako netko ima 50 antitijela ili pet tisuća antitijela, ovaj drugi će biti zaštićeniji, no serološki test nije pravi pokazatelj stanja. U velikoj nas mjeri štite i naše T-stanice, posebno od teških oblika bolesti, čije bi testiranje dalo odgovor na pitanje jesmo li, i koliko, zaštićeni, jednako kao i neutralizacijski test, koji pokazuje koliko su antitijela zapravo efikasna. 

9. Koja je trenutačno najvažnija nepoznanica oko koronavirusa?

Ne znamo pouzdano koliko dugo traje imunitet nakon preboljene bolesti ili primanja cjepiva. Još uvijek ne znamo u kojem će smjeru krenuti evolucija koronavirusa, hoće li virus evoluirati ka infektivnijem ili manje infektivnom obliku i praktički nestati. Ne znamo još u potpunosti ni kakav je učinak koronavirusa na stanice u imunološkom sustavu, endotelne stanice u krvnim žilama, stanice bubrega, probavnog trakta i drugih organa, a ne samo pluća i dišnog trakta. 

10. Trudnice moraju biti oprezne  

Trudnice zaražene koronavirusom, samim time i njihova djeca, suočene su s većim rizikom od komplikacija nego što se to do sada smatralo, otkrilo je novo istraživanje britanskih znanstvenika. Istraživanje je pokazalo da je koronavirus kod trudnica povezan s trostruko većim rizikom od ozbiljnijih komplikacija, kao što je prerani porođaj, povišen krvni tlak s rizikom zatajenja organa, potrebe za intenzivnom njegom i moguće smrti. Mogućnost za razvoj komplikacija trudnicama zaraženima koronavirusom veći je za više od 50 posto u usporedbi s trudnicama koje nisu zaražene. Dobra vijest je da taj rizik ne vrijedi za asimptomatske trudnice s COVID-om, odnosno kod takvih je trudnica rizik jednak kao i kod onih koje nisu zaražene. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. srpanj 2021 03:08