StoryEditor
SvijetKUGA, KOLERA, COVID...

Koronavirus nije najopasniji u ljudskoj povijesti: ove su razorne infekcije ubijale milijune, a iz njihove putanje možemo učiti... Evo koje su i danas prisutne među nama

Piše PSD
14. svibnja 2021. - 21:21
Pandemija iz 1918., poznata i kao Španjolska gripa, bila je jedna od najtežih u bliskoj povijesti, a zahvatila je i SADProfimedia

U pandemiji koronavirusa, kad je većina medicinskih resursa i pažnje javnosti usmjerena prema virusu Covid-19, zaboravlja se i na ranije razorne infekcije, koje i danas postoje.

Na njih su podsjetili novinari BBC-ja, s porukom da se iz putanja prethodnih pandemija može vidjeti što će biti s ovom današnjom, koja nas toliko okupira.

KUGA

"Crna smrt", razarajuća bolest, koja je još s nama, javila se u tri velike epidemije. Prva se dogodila 541. godine nove ere, a period od 1346. do 1353. godine mnogi smatraju najsmrtonosnijom epidemijom svih vrijemena. U periodu od 2000 godina ubila je oko 200 milijuna ljudi.

Otkriveno je da bolest izaziva bakterija yersinia pestis koja se širi preko buha sa štakora, a poslije preko respiratornih kapljica zaraženih ljudi. Vjeruje se da je kuga, koja dovodi do natečenih limfnih čvorova, pod kontrolu stavljena striktnom karantenom i poboljšanim sanitarnim uvjetima.

"Ali ništa od toga se ne bi dogodilo bez razumijevanja načina kako se bolest prenosi. Kada imate znanje i dijelite ga s ostalima, onda ste u mogućnosti preuzeti mjere kako bi se smanjio broj novih infekcija, kaže Steven Riley, profesor dinamike zaraznih bolesti na Imperijal koledžu u Londonu.

I danas ima novih slučajeva kuge - bilo ih je u Mongoliji ove godine, a trenutačni broj žrtava u svijetu je 584. Ali danas se bolest može izliječiti antibioticima.

MALE BOGINJE

Male boginje, koje izaziva virus variola minor, koji se ne prenosi preko životinja, jedna je od najsmrtonosnijih bolesti. Otkako je zabilježena 1520. godine, javljala se u više velikih epidemija i ubila je najmanje 350 milijuna ljudi, od čega 300 milijuna samo u 20. stoljeću.

Male boginje prenose se kapljicama iz nosa ili usta zaraženih osoba, kao i preko čireva na koži. Pistule ispunjene tekućinom pojavljuju se po cijelom tijelu pacijenata, a u jeku bolesti u prosjeku je umiralo troje ljudi na deset zaraženih.

Danas nitko ne umire od malih boginja pa se za njih kaže da su bolest koju je znanost pobijedila.

Zahvaljujući cjepivu koju je 1796. razvio britanski liječnik Edward Jenner, kao i naporima čitave znanstvene zajednice, bolest je potpuno zbrisana - iako je za to bilo potrebno gotovo dva stoljeća.

Male boginje su jedina bolest koja je uništena na ovaj način. Profesor Riley smatra ovo jednim od najvećih pothvata čovječanstva - ravnom slijetanju na Mjesec.

"Ovo se može smatrati najvećim prihodom od javnih investicija u povijesti", kaže Riley, ističući da se godišnje u svijetu uštedi mnogo novca zbog toga što više nema malih boginja.

image
Zahvaljujući cjepivu koju je razvio liječnik Edward Jenner i  znanstvena zajednica, male boginje su svladane, iako su od 1520. godine ubile 350 milijuna ljudi

KOLERA

Zovu je bolešću koja se javlja u zemljama s niskim prihodom. Epidemije kolere se i dalje događaju, a jedna od najvećih je bila 1817. godine.

Koleru izazivaju zagađena hrana i voda, a milijuni su tokom sedam pandemija izgubili živote, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Bakterija vibrio cholerae može se naći u zagađenoj hrani i vodi.

Iako na Zapadu, zbog poboljšane higijene i sanitarnih uvjeta, ne postoji prijetnja od kolere, ona i dalje u siromašnim zemljama svake godine ubije između 100.000 i 140.000 ljudi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Ukupni broj žrtava procjenjuje se na oko 40 milijuna, a trenutačni je broj 95.

"Kolera se rješava vodovodnim cijevima i kanalizacijom", kaže profesor Riley. "Ukoliko kanalizacija ne funkcionira, bolest se može brzo proširiti".

Dakle, ovisno o tome u kojem dijelu svijeta živi, netko se i danas može zaraziti i umrijeti, usprkos dostupnosti cjepiva i lakom liječenju.

image
Kolera se rješava vodovodnim cijevima i kanalizacijom, ako to ne funkcionira, zaraza se može proširiti. Prizor iz Somalije
AFP

GRIPA

Influenca se javljala u brojnim epidemijama od 19. stoljeća do danas. Najveća je zabilježena početkom 20. stoljeća. Pandemija iz 1918, poznata i kao Španjolska gripa, bila je jedna od najtežih u bliskoj povijesti - preminulo je između 50 i 100 milijuna ljudi širom svijeta.

Kao i tokom koronavirusa, izolacija i karantena usporili su širenje zaraze. Virus H1N1 izavao je pandemiju Španjolske gripe. Poslije dva vala između 1918 i 1920. godine, taj određeni soj H1N1 virusa gripe je nestao, prelazeći u blažu verziju gripe koja i dalje kruži svijetom svake godine. Trenutačna bilanca žrtava od sezonske gripe je oko 650.000.

Hongkongška gripa iz 1968. usmrtila je milijun ljudi, a i dalje cirkulira kao sezonska gripa. Isto je i sa Svinjskom gripom - verzijom H1N1 vriusa koji je 2009. godine zarazio 21 posto svjetske populacije.

Gripa ostaje "pandemijska prijetnja", kaže profesor Riley, a za nas i dalje postoji rizik od još neke pandemije koju će izazvati neki sličan virus. Također, postoji i rizik da dobijemo sezonsku gripu, od koje svake godine umre više stotina tisuća ljudi.

image
Od Španjolske gripe preminulo je između 50 i 100 milijuna ljudi širom svijeta, fotografija iz SAD-a 
Profimedia

HIV/ AIDS

Virus humane imunodeficijencije (HIV) - koji se prenosi tjelesnim tekućinama - od 1981. do sada usmrtio je više od 32 milijuna ljudi širom svijeta.

HIV mnogi smatraju "virusom najgoreg scenarija", kaže profesor Riley, zbog vremena koje je potrebno da se razviju simptomi i zbog visoke stope smrtnosti. Širi se brzo jer ljudi često ne znaju da ga imaju.

Međutim, napredak u tehnikama dijagnosticiranja i globalna zdravstvena kampanja - koja je promijenila seksualno ponašanje i povećala dostupnost sigurnijih injekcija prilikom korištenja droga - pomogla je da se uspori rast infekcija.

Ipak, procenjuje se da je 2019. godine 690.000 ljudi umrlo od AIDS-a, koji neki nazivaju pandemijom, a Svjetska zdravstvena organizacija "globalnom epidemijom". Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji trenutačna bilanca žrtava je 690, a ukupna 32 milijuna ljudi.

Dakle, iako ne postoji lijek za HIV, ako osoba živi u zemlji s dobrim sustavom zdravstvene zaštite i u kojoj su lako dostupni antiretrovirusni lijekovi, mogla bi imati dug i zdrav život. Međutim, ako živi u siromašnoj zemlji i nema takve uvjete, mogla bi biti u riziku.

image
Ako živite u zemlji s lošim sustavom zdravstvene zaštite s teško dostupnim antiretrovirusnim lijekovima, rizik od HIV-a i danas je velik

 
AFP
image
Od 1981. do sada HIV/ AIDS usmrtio je više od 32 milijuna ljudi širom svijeta
AFP

SARS I MERS

Od 2002./ 2003. i 2012. pa do danas traje prijetnja od Sars i Mers virusa. Teški akutni respiratorni sindrom (Sars) - prva smrtonosna epidemija izazvana koronavirusom - ubio je tokom 2002. i 2003. više od 800 ljudi.

Sars koronavirus (poznat i kao Sars-Cov) identificiran je 2003. godine. Budući da krajem srpnja 2003. nije bilo novih slučajeva, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je da je epidemija završena.

Nešto poslije pojavio se Bliskoistočni akutni respiratorni sindrom (Mers), također koronavirus, koji je ubio 912 ljudi. Većina slučajeva dogodila se na Arapskom poluotoku. Iako je veoma mali rizik od zaraze virusom u Velikoj Britaniji, mogućnost je nešto veća na Bliskom istoku, gde se ljudi uglavnom zaraze preko deva.

image
Sars je 2002. i 2003. ubio više od 800 ljudi
AFP

COVID-19

Od 2019. do danas se suočavamo s novom verzijom Sars koronavirusa, koji izaziva respiratornu bolest poznatu kao Covid-19. Sars-Cov-2 je naprednija verzija Sars virusa iz 2003. godine i mnogi ga stručnjaci, zbog različitih simptoma - od nepostojećih do smrtonosnih - i lakog širenja među ljudima kod kojih se simptomi uopće ne vide, smatraju jedinstvenim.

"Zbog toga ga mnogi nisu uspjeli iskontrolirati", kaže profesor Riley.

Do sada je umrlo više od milijun ljudi, ali će ukupan broj vjerojatno biti mnogo veći.

U toku je potraga za cjepivom i efikasnim načinima liječenja, tako da i dalje postoji veliki rizik po većinu svjetske populacije. Dakle, koronavirus koji sada kruži svijetom posljednji je u nizu pandemija izazvanih patogenima poput virusa ili bakterija.

ŠTO DALJE?

"Sigurna i veoma efikasna" cjepiva mogla bi dovesti do kraja pandemije, kaže profesor Riley, dodajući ipak da to nije sve. Umjesto toga, ističe on, možda ćemo morati naučiti živjeti s virusom, dok u isto vrijeme razvijamo otpornost na njega.

"Definitivno ćemo u narednih pet godina, nadamo se i mnogo ranije, ili imati veoma dobra cjepiva koja će se koristiti širom svijeta ili ćemo se toliko boriti protiv virusa da ćemo ojačati imunitet i naučiti živjeti s malim, kontroliranim epidemijama", navodi on.

A kada znanstvena zajednica radi zajedno, kao što je potpuno izlječenje malih boginja dokazalo, moguće su velike stvari.

Iako je novi koronavirus veliki izazov - zbog velikog broj asimptomatskih slučajeva - profesor Riley je optimističan da će "nevjerojatna" globalna potraga za rješenjem dovesti do rezultata.

"Svijet nikada ranije nije dijelio ovakav projekt", kaže on. "Nadamo se da će u nekom trenutku doći do zajedničkog uspjeha".

Međutim, treba istaknuti i to da je većina patogena koji su u prošlosti razarali društva i dalje tu. Kriza će se završiti, ali virusi, bakterije i infekcije do kojih oni dovode - ostaju, zaključio je profesor Riley u tekstu koji je objavio BBC.

Brojevi umrlih

Male boginje Najmanje 350 milijuna
Kuga Oko 200 milijuna ljudi
Kolera Procenjuje se oko 40 milijuna
Gripa Više od 50 milijuna od španjolskog gripaa
HIV/AIDS 32 milijuna
Sars 813
Covid-19 ?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. lipanj 2021 10:10