Rusija i Kina spremno koriste oklijevanje Zapada i šire svoj utjecaj na Balkanu kroz razne sektore, bilo da se govori o infrastrukturi, pozajmicama ili o "vakcinskoj diplomaciji" iz vremena pandemije korona virusa, navodi za Al Jazeeru Jens Bastian s Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.
On ukazuje kako je na Balkanu porasla svijest o utjecaju Moskve u regiji nakon ruske invazije na Ukrajinu, te kako je veći dio poluotoka stao uz Zapad i podržao Kijev bilo vojno ili ekonomski, ali da su ostala uporišta u Beogradu i Banjoj Luci.
Govori kako bi posljednja zbivanja na Kosovu, te podrška Kremlja Srbiji u nepriznavanju nezavisnosti Kosova, trebali biti signal za pet članica Europske unije da napokon priznaju neovisnost Kosova.
Jesu li Balkan i Europa generalno svjesni koliki je ruski utjecaj u ovoj regiji? U kojim segmenta života se utjecaj Rusije najbolje evidentira?
– Nakon ruske invazije na Ukrajinu, svijest o utjecaju Moskve na zapadu Balkana je značajno porasla u državama te regije. Većina vlada razvija i provodi kontrastrategije kako bi se takav utjecaj smanjio. To se naročito vidi u području energentske ovisnosti – primjer je uvoz prirodnog plina, goriva i nuklearne tehnologije – većina država pronalazi alternativna rješenja kako bi umanjila izloženost Rusiji.
Ova potraga za alternativama uključuje novu razinu bilateralne i regionalne suradnje koja ističe obećavajuću činjenicu: vlade od Tirane, preko Skoplja do Podgorice se udružuju sa susjednima Atenom, Sofijom i Zagrebom kako bi koordinirale svoje potrebe u sferi energentske infrastukture. Vidljivi izuzeci ovog razvoja situacije su Srbija i BH entitet Republika Srpska.
Neki stručnjaci smatraju kako bi, da je Rusija uspjela u nakani da pobijedi u prvim tjednima ili mjesecima invazije na Ukrajinu, Balkan mogao biti nova meta ili novo žarište? Slažete li se s tim?
– Ne, države koje bi bile najviše u opasnosti da je Rusija brzo vojno pobijedila u Ukrajini su Poljska, tri baltičke države (Estonija, Litva, Latvija) i Moldavija.
Nakon početka ruske invazije u Ukrajini, četiri države zapadnog Balkana koje su članice NATO-a, dakle Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Hrvatska, su zauzele proaktivni stav u podršci Ukrajini vojnom pomoći, zajedničkim umanjenjem ovisnosti o Rusiji i podrškom ekonomskim i financijskim sankcijama Rusiji. Najbliži Putinovi saveznici na zapadnom Balkanu ostaju Srbija pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem i entitet bosanskih Srba pod predsjednikom Miloradom Dodikom.
Ono što mene najviše zabrinjava u regiji je Kosovo. Eskalacija koju vidimo posljednjih nekoliko dana ističe koliko se duboka politička polarizacija hrani izbijanjem nasilja koje se ponavlja. Neprestana ruska podrška Srbiji i njenom nepriznavanju državnog suvereniteta Kosova trebala bi dovesti do promjene stavova pet članica Europske unije koje odbijaju službeno priznati kosovsku nezavisnost.
Ekonomija i mediji su omiljeni alatki ruskog utjecaja. Je li to vidljivo na Balkanu?
– Kada govorimo o ekonomskom djelovanju, ruski utjecaj na zapadnom Balkanu se najbolje vidi u sektorima energetike, turizma, u određenom dijelu financijskog sektora, te u djelovanju medija, bilo da je riječ o tradicionalnim kao što je TV ili reklamiranje, bilo da je riječ o digitalnim platformama. Ovaj utjecaj je najviše koncentriran u Srbiji i dijelovima Bosne i Hercegovine.
Iz moje točke gledišta, ruski kapacitet utjecaja je najjači u političkoj opstrukciji, kampanjama dezinformiranja dok pokušava gurnuti ili zadržati Beograd i Banja Luku u ruskoj orbiti. To se reflektira u odbijanju Srbije i Republike Srpske da ne usvoje nijedan od paketa sankcija koje je Europska unija nametnula Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.
– Rusija, a Kina naročito, su iskoristile situaciju u ranoj fazi pandemije COVID-a. Prvo je to bilo preko maski, a potom preko "vakcinske diplomacije" u državama zapadnog Balkana. Početno oklijevanje EU da osigura državama regije zaštitne maske stvorilo je priliku koju je posebno dobro iskoristila Kina.
Slanje kineskih cjepiva na Balkan koje je potom uslijedilo bilo je logičan nastavak ovog strateškog istupa. To je za posljedicu omogućilo Pekingu i Moskvi da stvore svoje uporište u zdravstvenim i farmaceutskim sektorima ovih država. Peking je stalno pokazivao svoje djelovanje kao situaciju u kojoj ne može izgubiti i ostvario značajan reputacijski kapital u regiji svojom diplomacijom maski i cjepiva.
Kada već govorimo o Kini, zašto je balkanska regija zanimljiva ovoj azijskoj državi i kako se očituje kineski utjecaj na Balkanu?
– Geopolitička i geoekonomska dinamika kojom je Kina postala veliki igrač na zapadnom Balkanu ne treba nikoga iznenađivati. Kinesko djelovanje kroz infrastrukturu i aranžmane pozajmljivanja kroz Inicijativu pojasa i ceste (BRI), zajedno s djelovanjem kroz takozvanu vakcinsku diplomaciju u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, BiH, Grčkoj i Turskoj, pokazuju odlučnost Pekinga da se nametne kao "odgovorna sila" u razvoju na zapadu Balkana i jugoistoku Europe.
No, ova odlučnost također počiva na omogućavanju lokalnog djelovanja. Spremnost vlada i korporativnih predstavnika u Tirani, Beogradu, Skoplju, Banjoj Luci, Ateni i Ankari u protekloj deceniji da proaktivno traže kineske investicije je dokaz tome. Kineska izgradnja mostova i autoputeva, kupovina luka, investicije u rudnicima bakra i obimno pozajmljivanje za infrastrukturne projekte – sve ovo ne bi bilo moguće da su lokalne zajednice oklijevale u otvaranju vrata i traženja veza sa Pekingom.
Općenito, jesu li su Europa, EU i SAD u dijelu novije povijesti zaboravili regiju Balkana, što su iskoristili igrači kao što su Moskva, Peking, Ankara, Teheran…?
– U listopadu ove godine će Inicijativa pojasa i ceste (BRI) proslaviti svoju desetu godišnjicu. Više od 140 država se pridružilo ovoj inicijativi. Tek deset godina kasnije Europska komisija predstavlja svoju alternativu kineskom BRI-ju, a to je Global Gateway (Globalni put, GG).
Premda su neke inicijative iz ovog projekta objavljene, GG (još) nije u poziciji da se nadmeće s BRI u Europi, niti bilo gdje drugdje. Brojne države je niti ne smatraju održivom alternativom BRI-ju. I dalje joj manjka financija, kredibilnosti i vidljivosti na terenu. Države zapadnog Balkana ne žure sudjelovati u Global Gatewayu i ostaju spojene na BRI.
Može li se govoriti o nekoj budućnosti Balkana u kojoj Istok neće utjecati na regiju protiv Zapada?
– Povijesno i kulturalno govoreći, istočni utjecaji su uvijek bili prisutni na zapadnom Balkanu. To je fascinantna i povremeno zbunjujuća karakteristika regije u kojoj su države mijenjale imena, granice, povezivale se i udaljavale od većih tijela kao što su Rusija, bivši SSSR, Kina i nekadašnje "nesvrstane" zemlje, povezivanjem sa SAD-om i nepotpunom integracijom u EU.
Istočni utjecaji su vidljivi u glazbi, arhitekturi, kulinarskim tradicijama i jeziku. Oni su konstanta u svakodnevnom životu zapadnog Balkana. Danas se vodi velika debata o tome koliko daleko i duboko idu politički i ekonomski faktori s istočnjačkim karakteristikama u šest država koje sačinjavaju Zapadni Balkan - napominje Jens Bastian za Al Jazeeru.