Sjedinjene Države razmatraju hoće li Ukrajini isporučiti kazetnu municiju, priopćila je Bijela kuća u četvrtak, nakon poziva skupina za ljudska prava Kijevu i Moskvi da prestanu koristiti to kontroverzno oružje, piše danas.rs.
Što su kazetne bombe? Kazetna bomba je oružje koje se raspada u zraku i oslobađa višestruko eksplozivno podstreljivo ili "bombe" na velikom području. Mogu se dostaviti zrakoplovima, topništvom i projektilima, prema Međunarodnom odboru Crvenog križa (ICRC). Koliko su opasne? Bombe su dizajnirane da detoniraju pri udaru u tlo i vrlo je vjerojatno da će bilo tko u tom području biti ubijen ili ozbiljno ozlijeđen. Osim početne štete prouzročene udarom streljiva, mnoge bombe ne uspijevaju odmah detonirati. Prema ICRC-u, do 40 posto bombi nije eksplodiralo u nekim nedavnim sukobima. Kao rezultat toga, kazetne bombe, poput nagaznih mina, predstavljaju opasnost za civile dugo nakon uporabe. Neeksplodirana ubojna sredstva iz kazetnih bombi mogu ubiti i osakatiti ljude godinama ili čak desetljećima nakon što je streljivo ispaljeno.
Skupine za ljudska prava kažu kako korištenje kazetnih bombi u naseljenim područjima krši međunarodno humanitarno pravo jer uzrokuju neselektivna razaranja. Šezdeset posto žrtava kazetnih bombi su ljudi ozlijeđeni tijekom svojih svakodnevnih aktivnosti, navodi Reuters. Jedna trećina svih zabilježenih žrtava kazetnog streljiva su djeca.
Više od 120 zemalja potpisalo je Konvenciju o kazetnom streljivu, kojom se zabranjuje uporaba, proizvodnja, prijenos i skladištenje oružja. Rusija, Ukrajina i SAD odbile su potpisati sporazum. Od usvajanja konvencije 2008. godine uništeno je 99 posto globalnih zaliha, prema Koaliciji za kazetnu municiju. Gdje su korišteni? Ova vrsta oružja prvi put je korištena u Drugom svjetskom ratu, a najmanje 15 zemalja ga je koristilo u godinama nakon toga, navodi Reuters. Među njima su Eritreja, Etiopija, Francuska, Izrael, Maroko, Nizozemska, Britanija, Rusija i SAD. Procjenjuje se da su SAD bacile oko 260 milijuna kazetnog streljiva na Laos između 1964. i 1973. Do sada je uklonjeno manje od 400.000 - ili 0,47 posto - a ubijeno je najmanje 11.000 ljudi, navodi Reuters.
Ruske trupe koristile su kazetnu municiju u naseljenim područjima Ukrajine, pokazalo je istraživanje Guardiana, što je rezultiralo smrću desetaka civila. Ukrajina ih je također koristila u nastojanjima da ponovno preuzme teritorij okupiran od strane Rusije, navodi Human Rights Watch. Zašto ih Ukrajina želi?
Kijev se zalagao za kasetne bombe, tvrdeći da bi to oružje pomoglo njegovoj protuofenzivi dopuštajući vojnicima da gađaju ukorijenjene ruske položaje i prevladaju nedostatke ljudstva i topništva. Sve do nedavno, Washington se opirao pozivima Kijeva, navodeći zabrinutost zbog upotrebe oružja i govoreći da je ono nepotrebno. Međutim, američki dužnosnici nedavno su nagovijestili promjenu stava, s visokim dužnosnikom Pentagona koji je prošli mjesec rekao da američka vojska vjeruje kako bi kazetno streljivo "bilo korisno, osobito protiv ukorijenjenih ruskih položaja".
No skupine za ljudska prava pozvale su Rusiju i Ukrajinu da prestanu koristiti kazetne bombe i pozvale SAD da ne opskrbljuju Kijev "inherentno neselektivnim" streljivom. "Kazetno streljivo koje koriste Rusija i Ukrajina sada ubija civile i nastavit će to činiti još mnogo godina", rekla je Mary Verem, vršiteljica dužnosti direktora za oružje u Human Rights Watchu. "Obje strane bi trebale odmah prestati s njihovom uporabom i ne pokušavati više nabaviti ovo neselektivno oružje." piše danas.rs.
