StoryEditor
Svijetmasovna tučnjava

Frka na krovu svijeta: vojnik na vojnika šakama i kamenjem, u sukobu na 5000 metara ozlijeđeno sedam Kineza i četiri indijca

15. svibnja 2020. - 08:31

Proteklog vikenda na kinesko-indijskoj granici došlo je do masovne tučnjave u kojoj je sudjelovalo oko 150 vojnika s obje strane. Sukob se dogodio na udaljenom graničnom prijelazu u blizini Tibeta, na 5000 metara visine.

Poznata je izjava Alberta Einsteina kako ne zna kojim će se sredstvima voditi treći svjetski rat, ali zna čime će se ratovati u četvrtom – kamenjem. Slavni fizičar time je aludirao na činjenicu da upotreba nuklearnog oružja može vratiti čitav svijet u kameno doba. Čini se da su dvije nuklearne sile iz prvog pasusa nekako „preskočile” treći i odmah započele četvrti rat. Ovaj aktualni sukob, naime, vodio se – šakama i kamenjem.

Svakako valja podcrtati činjenicu da se tučnjava vodila na 5000 metara nadmorske visine, što dokazuje dobru fizičku pripremljenost i kineskih i indijskih vojnika, s obzirom na to da je na toj visini zrak jako razrijeđen i zapravo se jedva diše, ako čovjek nije profesionalni alpinist ili dobro pripremljeni vojnik.

Korijen sukoba

Konkretno, sukob je izbio na graničnom prijelazu u sjeveroistočnoj indijskoj državi Sikkim, u sektoru Naku La, blizu planinskog prolaza Nathu La, koji se nalazi na više od 5000 metara nadmorske visine.

Pripadnici dviju vojski najprije su se počeli međusobno gađati kamenjem, da bi potom prešli na izravnu tučnjavu golim šakama. Prema navodima lista „Times of India”, koji prenosi izjave indijskog ministarstva obrane, ozlijeđeno je ukupno jedanaest vojnika: sedam Kineza i četiri Indijca.

„Agresivno ponašanje dviju strana rezultiralo je manjim ozljedama. Bacanje kamenja i prepirka završili su šaketanjem”, objavio je u nedjelju glasnogovornik indijske vojske Mandeep Hooda, dodajući kako je „nakon dijaloga i interakcije” viših zapovjedništava sukob „riješen”.

Pogranični okršaji između indijske i kineske vojske nisu tako rijetki. Posljednja tučnjava ove vrste zabilježena je 2017. godine u pokrajini Ladakh na sjeverozapadu Indije: i tada je između pripadnika dviju vojski došlo do razmjene udaraca kamenjem i šakama. Iste godine izbio je i sukob u butanskoj regiji Doklam, također na velikoj nadmorskoj visini, nakon što je Indija poslala postrojbe da zaustave kinesku vojsku koja je tamo gradila cestu.

Indijsko ministarstvo obrane navodi kako su kineske snage u zadnje dvije godine zašle u indijski teritorij čak 752 puta, što zapravo znači da se pogranični incidenti događaju doslovno svaki dan. Naravno, vrlo slične informacije stižu i iz Kine, s time da Kina optužuje indijsku vojsku da svakodnevno ulazi u kineski teritorij. Konkretno, Kina polaže pravo na oko 90.000 kvadratnih kilometara teritorija koji se formalno nalazi pod kontrolom Indije.

Korijen ovih graničnih sukoba leži u faktu da je veliki dio od 4000 kilometara duge granice između Indije i Kine, osobito na području Tibeta, ostavilo nekadašnje Britansko Carstvo još 1914. godine, kad je ta linija predstavljala granicu između Indije i Tibeta. Kako je u međuvremenu Kina 1959. anektirala Tibet, došlo je do niza sporova, jer Kina ne priznaje te „britanske granice”.

Zatrovani odnosi

Štoviše, oko tog pitanja 1962. je izbio i kinesko-indijski rat – upravo za vrijeme „kubanske krize” i dramatičnih pregovora o uklanjanju sovjetskih nuklearnih raketa s kubanskog teritorija - kad je kineska vojska prodrla na prostor indijske sjeveroistočne države Arunachal Pradesh.

Iako su se Kinezi poslije povukli s većine osvojenog teritorija, upravo je ta kineska ofenziva bila povod da i Indija razvije nuklearno oružje. Otada su odnosi dviju velikih sila – koje su u Drugom svjetskom ratu zajedno nastupale i borile se protiv japanskog imperijalizma – u velikoj mjeri zatrovani.

Faktor koji već pola stoljeća dodatno destabilizira odnose dviju najmnogoljudnijih zemalja svijeta (koje skupa imaju više od dvije i pol milijarde stanovnika) jest različit odnos prema tibetanskom budističkom vođi Dalaj-lami, koji je nakon kineske aneksije Tibeta utočište našao na sjeveru Indije. To je u Pekingu pobudilo sumnje da New Delhi radi protiv kineskih interesa, pogotovo nakon što je Indija dopustila Dalaj-lami da na njezinu teritoriju vodi svoju izbjegličku vladu.

Kako bilo, neriješeni granični sporovi između Kine i Indije nisu nimalo bezazleni, upravo zato što su obje zemlje nuklearne sile, pa svako povećanje tenzija između njih automatski znači i opasnost za cijeli svijet. Zasad te sile međusobno vode četvrti svjetski rat, ali uvijek postoji rizik da posegnu za trećim.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. lipanj 2022 10:38