StoryEditor
Svijetoj svii-jeetla maa-jskaa zo-rooo...

Đetići ustaše: za ležanje uz himnu Crnogorci će morati platiti i do 6000 eura kazne!

Piše Davor Krile
17. listopada 2018. - 00:00
rgx time: 2.9087066650391E-5

Crna Gora uvodi drakonske novčane kazne za neustajanje sa stolice prilikom intoniranja službene državne himne.

Vijest nije – kako bi se na prvi pogled moglo zaključiti – iz kategorije parodija regionalnih stereotipa i mentaliteta, nego najživlja politička istina: izmjene i dopune zakona o državnim simbolima koje u parlamentarnu proceduru upravo šalje podgorička vlada predviđaju čak 2000 eura kazne za pojedince te do 6000 eura za poduzetnike i direktore koji se usude ne protegnuti ekstremitete na taktove slavne "Svijetle majske zore".

Već danima se oko i podno Lovćena vode užegle medijske i druge rasprave o svrsishodnosti takve besprimjerne represije prema nedovoljno domoljubnim ili tradicionalno opuštenim građanima. Utjerivanje domoljublja financijskom represijom tema je koja u "ekološkoj državi" ima nekoliko debelih slojeva, a prvi i najčešći komentar ulice na ovo apsurdno rješenje glasi da su kroz povijest Crnogorcima okrutno pokušavali vladati brojni dušmani, ali su tek od vlastite države, eto, doživjeli da ih ona silom "ćera" da ustanu.

Prema najavama crnogorskog ministra kulture Aleksandra Bogdanovića, sjedenje na stolici tijekom intoniranja državne himne tretirat će se kao kazneno djelo. Nacionalni identitet i domoljublje mjerit će se strahom od sankcije po džepu u čvrstoj i konvertibilnoj valuti.

Kako je prosječna plaća u Crnoj Gori nešto iznad 500 eura, nije teško zaključiti da će prosječni "đetić" za užitak sjedenja ili ležanja dok svira himna morati podići nenamjenski kredit. Tvrdoglave vladajuće strukture mnogi dobronamjerni građani upozoravaju na drevnu mudrost po kojoj "od nameta nema selameta", ali oni uglavnom smatraju kako je taj poučak imao smisla samo u turskom vaktu.

U skrivenoj pozadini ove totalitarne mjere stoji, naravno, dublji crnogorski unutarnji prijepor i činjenica da dobar dio oporbene scene zauzima tvrda prosrpska opozicija.

Među njima je veliki broj onih koji ni u podgoričkome parlamentu demonstrativno ne ustaju na službenu državnu himnu, a neki je problematiziraju i zbog toga što je dio stihova svečane pjesme "Oj svijetla majska zoro" svojedobno napisao nacistički kolaboracionist i suradnik okupatora u Drugom svjetskom ratu Sekula Drljević.

Drljević je prošao razvojni put od žestokog predratnog velikosrbina i karađorđevićevca do kasnijeg zagovornika crnogorske neovisnosti i utemeljitelja Crnogorskog državnog vijeća u Zagrebu pod patronatom Ante Pavelića.

Zajedno s četničkim majorom Pavlom Đurišićem i njegovim soldatima, 1945. je osnovao Crnogorsku narodnu vojsku, s kojom se povlači preko NDH do Austrije i Bleiburga s namjerom priključenja antipartizanskoj koaliciji. Ubijen je u studenome 1945. u izbjegličkom logoru kod Klagenfurta.

No, ni aktualne kritičare Sekule Drljevića ni ostale parlamentarne ignorante aktualne crnogorske himne tamošnji novi zakon o državnim simbolima naposljetku neće uspjeti natjerati ni da ustanu iz klupe ni da je pod prijetnjom sile zavole: od svih novčanih sankcija štiti ih zastupnički imunitet.

Skupu će buletu, kao i uvijek, na koncu tu i tamo platiti obični narod, onaj isti koji bi i svoju himnu i svoju domovinu trebao štovati srcem, a ne zebnjom od praznog takujina. Strahovlada je kod svih balkanskih vlastodržaca, uključujući i one nominalno proeuropske, i dalje najdraži oblik autoriteta, usprkos Njegoševim stihovima o topuzu, snazi i nečovještvu.

 

#HIMNA#CRNA GORA

Izdvojeno