StoryEditor
RegijaKontinuirano razvlačenje

Što se zbivalo iz zatvorenih vrata hotela ‘Marea‘? Jedan od hrvatskih pregovarača za ‘Slobodnu‘: Kada bi se to dogodilo, hrvatski narod u FBiH bi bio potpuno politički mrtav

3. veljače 2022. - 15:13

U pravu su bili svi oni koji su uoči neumskog kruga razgovora o izbornom zakonodavstvu izražavali sumnju u mogućnost bilo kakvog dogovora Bošnjaka i Hrvata. Što se zbivalo iza zatvorenih vrata hotela "Marea", s kakvim su rješenjima izlazile obje strane tijekom tri dana neprekidnog sastančenja, te hoće li uopće biti održani idući redoviti izbori u jesen, razgovarali smo s Ilijom Cvitanovićem, predsjednikom HDZ-a 1990. i jednim od pregovarača u ime Hrvata.

Je li odlazak iz Neuma bez dogovora ono što je zapravo i priželjkivala bošnjačka strana, kojoj najviše odgovara status quo, odnosno da se ništa ne dira u izbornim pravilima?

– Možemo to slobodno i tako protumačiti. Takvo ponašanje imamo u proteklih više od godinu dana, znači kontinuirano razvlačenje, manjak želje da se dođe do bilo kakvog rješenja, nenuđenje prijedloga, za razliku od hrvatske strane koja je ponudila više od deset različitih modela. Definitivno stvari možemo nazvati pravim imenom, a to je upravo ovo što se vi rekli.

Po onome što se zna, hrvatski je prijedlog bio Dom naroda 16 plus jedan, koji bi bio kompenzacijski tamo gdje je manjinski narod, te elektorski model s dvije liste. Na to Bošnjaci nisu pristali. Zašto?

– Što se tiče Doma naroda, naš prijedlog za provođenje presude Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića bio je 16 plus jedan, gdje bi se uveo cenzus od pet posto za županije u kojima nema dovoljno Hrvata da mogu izabrati svog izaslanika. Time bi se izbjegla mogućnost da drugi narodi izabiru Hrvate koji se samo za izbore izjašnjavaju tako, mijenjajući preko noći nacionalnost. Ostavili smo mogućnost da sve takve županije imaju mogućnost izabrati tog jednog, sedamnaestog Hrvata, čime bismo u potpunosti zadovoljili legitimno predstavljanje.

Što se tiče Predsjedništva BiH, ponuđen je elektorski model s dvije liste, što smo imali i do sada. Znači lista 701, u kojoj se bira bošnjački član, te lista 702, gdje se bira hrvatski član. Nije prihvaćeno, ali ni osporeno. Zašto nije, meni osobno nije jasno, ali mi zato jest namjera da se proces razvuče i ne dođe do rješenja.

Mi nikako nismo mogli pristati na opciju da dva predstavnika koji se biraju nemaju naziv, već je naš prijedlog išao za tim, što je i Venecijanska komisija potvrdila, da se zadovoljava presuda Europskog suda za ljudska prava. Po tom našem prijedlogu iza njihova imena išao bi naziv "predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih ostalih građana", kao i "kandidat bošnjačkog konstitutivnog naroda i svih ostalih građana".

U toj presudi jasno je rečeno da se mora omogućiti pravo kandidature svim građanima BiH.

image
Ilija Cvitanović
HDZ 1990

Vi ste izjavili da je američki pregovarač Mathew Palmer pohvalio hrvatski prijedlog, da bi se kasnije povukao. Je li vam jasno zašto?

– U subotu navečer taj je prijedlog zajednički pripremljen s predstavnicima međunarodne zajednice i rečeno je da idu dvije različite liste, ali se taj stav iduće jutro potpuno promijenio, što je nama bilo neprihvatljivo. Što je razlog, ja stvarno ne znam.

Je li se radilo o pritisku bošnjačke strane ili međunarodnih faktora?

– Ja mislim da je to bila prijetnja bošnjačke strane da neće podržati takav prijedlog u Parlamentu BiH, čime ne bi mogao dobiti većinu i proći potrebnu proceduru.

Na koji je način i od strane koga predlagano brisanje Hrvata iz Ustava? Na to ste upozorili neposredno nakon završetka pregovora, uz opasku da se zbog toga ne može nikako govoriti o približavanju stavova.

– Prijedlog bošnjačke strane je bio da u Ustavu ne postoji naziv pozicije u Predsjedništvu BiH, već da to budu dva bezimena predstavnika iz Federacije BiH. Oni bi i sami birali kojemu bi se klubu u Domu naroda FBiH obraćali za vitalni nacionalni interes. To je apsurd nad apsurdima, jer bi se mogli obraćati čak istom klubu. Jednom jedan, drugi put drugi.

Mi ne živimo u državi koja je sastavljena od jednog naroda, već je definirana kroz tri naroda i zna se koga svaki od tri člana Predsjedništva treba predstavljati. Ponudili smo rješenja za provedbu presude Europskog suda, ali jednostavno nije bilo volje i želje druge strane. Sve su radili da do rješenja ne dođe.

Je li i u jednom trenutku hrvatska strana pristala na reduciranje ovlasti Doma naroda ili je to bio spin kako bi se unio nemir?

– Moglo je biti unošenje nemira među Hrvate koji nisu nazočili razgovorima. Ja sam bio tamo i iz prve ruka vam kažem da nikakvog smanjenja nadležnosti Doma naroda neće biti. Bilo je prijedloga, ali oni su s naše strane odbijeni. To je politička žila kucavica Hrvata u BiH i o tome ne može biti govora ni u budućnosti.

Kako tumačiti ponašanje tzv. građanskog bloka i jesu li se još jednom dokazali samo pukim saveznicima SDA?

– To se odavno zna, a ovog puta se još jednom dodatno dokazalo u praksi. To su zapravo velikobošnjačke stranke koje žele BiH s dva entiteta i s dva naroda, gdje nema mjesta za Hrvate. Jer onaj tko predlaže da ovlasti Doma naroda u FBiH budu na razini Vijeća naroda u Republici Srpskoj, šalje više nego jasnu poruku znajući u kakvom su položaju Bošnjaci i Hrvati tamo. Kada bi se to dogodilo, hrvatski narod u FBiH bi bio potpuno politički mrtav.

Koliko je izvjestan nastavak pregovora? Naveden je rok od deset dana, ali ne zna se ni gdje, ni u čijoj organizaciji.

– Ako se dogodi, treba se dogoditi u idućih pet do deset dana. Zaključak s naše strane je bio ako imate potrebu da se ponovno sastanemo i razgovaramo o ovim temama, mi smo na raspolaganju u svakom trenutku. Nisam siguran da će do toga uopće doći, a pogotovo do nekog rješenja. Na subotnjoj večeri zaključak je, ako do razgovora dođe, da domaćini mogu biti Fahrudin Radončić i Dino Konaković.

Hrvatski narodni sabor sazvan je za 19. veljače. Može li se s obzirom na ovaj vaš pesimizam u pogledu dogovora očekivati odluka o bojkotu izbora s hrvatske strane?

– Mi nismo koristili riječi ni blokada, ni bojkot cijelo ovo vrijeme, pa u ovom trenutku ne bih prejudicirao odluku. Meni osobno, a mislim i svima s hrvatske strane, najvažnije je da imamo Ustav i zakone na svojoj strani. Dok god ih imamo za saveznike, mi smo u dobroj poziciji. Izborit ćemo se za svoju političku ravnopravnost. Koliko će to trajati, nitko ne može procijeniti. Ostavio bih da za 19. veljače zajednički pripremimo zaključke, usvojimo ih i prezentiramo javnosti.

Je li hrvatski blok bio jedinstven na isti način kao bošnjački? Je li bilo pukotina u stavovima?

– Apsolutno jedinstven. Takav će biti do kraja kada su ove stvari u pitanju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. rujan 2022 09:36