Je li se Republika Srpska našla na rubu bankrota i hoće li ovaj manji bosanskohercegovački entitet ubrzo početi trpjeti posljedice megalomanske i izolacionističke politike svojeg predsjednika Milorada Dodika?
Oporba u Banjoj Luci već tjednima upozorava na ovakav crni scenarij.
– Očigledno je da novca u RS ponestaje. Ne isplaćuju se sve obveze prema proračunskim korisnicima. Ne postoji jasan stav kako vratiti godišnje anuitete koji pristižu, pogotovo ovaj veliki koji se tiče obveznica na bečkoj burzi – tvrdi predsjednik jedne od najjačih opozicijskih stranaka (PDP) Branislav Borenović.
Obveze o kojima govori, a samo što nisu dospjele, teške su gotovo 1,2 milijarde konvertibilnih maraka (4,8 milijardi nekadašnjih kuna). Za neke, pa i ne tako razvijene države to ne bi bio veliki zalogaj, ali za Republiku Srpsku jest. Zapad i njegov financijski sektor više ne vjeruju voždu iz Laktaša, kojemu je najveći problem taj što se Rusija, kojoj se okrenuo puno žešće i od Aleksandra Vučića, i sama našla u izolaciji i pod sankcijama, pa sve i da hoće i može, teško bi transferirala novac u izbušeni proračun "sestrice" s juga Europe.
Zato je Dodik sredinom ovog mjeseca, u pokušaju da se spasi što se spasiti da, u Kinu poslao sebi odanog premijera Radovana Viškovića. U igri je novo izdanje entitetskih obveznica, ali ni Kinezi nisu od jučer da bi olako ušli u aranžman.
– To što se ovi naši hvale prijemom u Kini, vidjet ćemo kako će to izgledati, jer Kinezi nisu budale. Oni traže garancije. Hoće li prihvatiti obveznice? Oni će to procijeniti na osnovi proračuna Republike Srpske i na osnovi onoga što njima treba. Jer to što nama treba oni imaju – komentirala je ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
U kolikom su očaju Dodik i ekipa i koliko im hitno treba novac, pokazuje činjenica da u Kini nisu birali s kim će se njihovo izaslanstvo sastati i ponuditi suradnju. Istina, radi se mahom o državnim kompanijama ili onima pod njezinom kontrolom, ali one imaju međunarodne repove iza sebe. Primjerice, "China Communications Construction Company – CCCC", koja se prije tri godine našla na crnoj listi i pod sankcijama SAD-a zbog, kako je navedeno, korupcije, predatorskog financiranja, uništavanja okoliša i drugih zlouporaba širom svijeta.
Ili "China Energy Energineering Group Co.", s kojom se razgovaralo o izgradnji hidroelektrane Dabar, dobrih je 20 mjeseci bila pod sankcijama Svjetske banke, koja ih je optužila za upletenost u prijevare u Zambiji.
– Kineze interesira energetski sektor, djelomično hrana i poljoprivreda. Dodik, s druge strane, igra na kartu ucjenjivanja Zapada s Kinom i očekuje da Zapad da novac kako bi on odustao od Kine. Pitanje je hoće li Kinezi tražiti da država bude jamac obveznica Republike Srpske. Ako bude, onda će Dodik ucjenjivati svoje partnere na razini BiH da država to garantira – upozorila je javno Cenić i dodala da postoji realna opasnost da Kina postane "vlasnik Republike Srpske".
A da bi se RS tijekom ove godine mogla naći u bankrotu, među prvima je prošlog ljeta upozorio Marko Đogo (39), doktor ekonomskih znanosti i profesor međunarodne ekonomije s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
– Do prije četiri-pet godina kompletan je dug bio prema multilateralnim financijskim institucijama, poput MMF-a, Svjetske banke, IBRD-a, EBRD-a i drugih. Radilo se o dugu po netržišnim, povoljnijim uvjetima. Međutim, sa zaoštravanjem političke situacije u BiH, vlasti Republike Srpske sve se češće odlučuju za zaduživanje na inozemnim financijskim tržištima po komercijalnim uvjetima, koji za RS i nisu baš najpovoljniji budući da nam je kreditni rejting nizak.
Prednost je ovog načina zaduživanja da nema političkih uvjeta, ali riječ je o relativno skupom zaduživanju. Tako sada imamo oko jedne četvrtine javnog duga po tržišnim uvjetima i tri četvrtine po netržišnima. Dinamika otplate "netržišnih" dugova je povoljnija, ali je dinamika otplate "tržišnih" kredita nepovoljna jer dospijevaju u kratkom roku – raščlanjuje Đogo.
Zbog lošeg kreditnog rejtinga kakav ima Republika Srpska, vrijednosnice danas otkupljuju samo burzovni špekulanti, a vlada RS prisiljena je plaćati im visoke kamate za to. Na taj je način u RS 2022. godine, kad su održani izbori, financirano povećanje plaća i mirovina, te se masovno dijelila nepovratna pomoć od po 50 eura zaposlenima u javnom sektoru, kao i studentima i učenicima.
Tijekom vladavine Milorada Dodika i njegova SNSD-a, inače, proračun Republike Srpske je zahvaljujući PDV-u s manje od milijardu povećan na više od četiri milijarde maraka, ali ni to nije bilo dovoljno jer istovremeno su zaduženja povećana 15 puta, pokazuju službeni podaci Ministarstva financija entiteta. Javni dug Republike Srpske iznosi 6,1 milijardu ili više od polovine BDP-a. Po kriteriju broja stanovnika i jačine gospodarstva, dvostruko su zaduženiji od Federacije BiH.
Dodik je u ovoj, za njega ne baš sjajnoj situaciji odlučio igrati na dvije fronte. S jedne strane i dalje do maksimuma radikalizira odnose sa Sarajevom i međunarodnom zajednicom, a s druge se ponaša kao pijani milijarder.
Ovog se tjedna pod njegovim pokroviteljstvom u Banjoj Luci održava međunarodni teniski turnir, na kojemu sudjeluje i najbolji svjetski igrač Novak Đoković. Njihovo poziranje i druženje ne sjeda svima baš dobro.
– Turnir nas je trebao koštati 15 milijuna, a na kraju će to biti čak 46 milijuna maraka (jedna bosanskohercegovačka marka mijenjala se za četiri kune, dakle nešto više od pola eura, nap. a.) – proziva uvijek glasni Dodikov oponent, parlamentarni zastupnik Nebojša Vukanović.
On je javno posvjedočio kako je Dodika do sada u sličnim situacijama spašavala međunarodna zajednica, ali i da je sada sve otišlo predaleko.
– Od kredita EBRD-a za izgradnju autocesta do Wigemarkova inzistiranja na Zakonu o trošarinama, koji je RS spasio od bankrota. Jedan je od razloga za ovakvo panično Dodikovo ponašanje njegov sukob s jednom od najvećih banaka u RS, Unicredit bankom. Moram reći da su to presude na rubu ludila.
Jedna tvrtka iza koje stoje tajkuni i političari bliski vladajućoj oligarhiji tužila je Unicredit banku jer im je zatvorila račun u banci, a ta firma nije imala ni marku prometa, a treba naplatiti gotovo 250 milijuna KM. I ta bi presuda, bude li potvrđena, dovela do gašenja Unicredit banke, iz koje su već upozorili da će to izazvati veliki kaos.
No vlast misli da može opelješiti te Talijane koji stoje iza toga i zato Unicredit banka, kao odgovor, ne kupuje domaće obveznice. Ostale banke dostigle su svoj maksimum – drži Vukanović.
Počele su se javljati i prve pukotine unutar predsjednikova kruga ljudi od povjerenja.
Tako je državni ministar financija Zoran Tegeltija dao do znanja kako Republika Srpska trpi značajne financijske posljedice zbog postupaka i politike koju vode političari tog entiteta predvođeni Miloradom Dodikom, a izrazio je zabrinutost zbog najave da će međunarodna zajednica nastaviti s tim pritiskom.
Banja Luka je, među ostalim, računala na više stotina njemačkih milijuna pomoći namijenjenih projektima, ali su u Berlinu povukli ručnu kočnicu zbog neprihvatljivih Dodikovih prijetnji teritorijalnom integritetu BiH. I očito nisu jedini.