StoryEditorOCM
RegijaŠTO IM BI...

Zašto se sve više Hrvata, ali i Srba i državljana drugih republika izjašnjavaju kao - Jugoslaveni! Popularna pjevačica to je i ostala, evo i zašto

Piše S.K.
1. prosinca 2022. - 13:47
Jugoslavenstvo koje se danas pojavljuje na popisu stanovništva nije nužno velika ljubav prema Jugoslaviji, već kontra nacionalističkim vrijednostima, tvrdi sociolog Vladimir SimovićVladimir Dugandžić/Cropix

Tek se dio građana Hrvatske sjeća da je jučer, 29. studenoga bio nekadašnji veliki jugoslavenski praznik, Dan Republike. Toga dana 1943. godine u Jajcu su udareni temelji Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Medijski je taj dan u bivšim jugoslavenskim republikama, pa tako i u Hrvatskoj, malo ili nikako popraćen. Mlađi ljudi za taj dan ne znaju, a starije, mahom umirovljenike, u prisjećanju ometa borba za sastavljanje kraja s krajem.

Medijski je tretman dobila tek vijest, koju je prenijela Slobodna Dalmacija, da je 47-godišnji muškarac na svojoj kući u mjestu Jakšić nedaleko Požege jučer, na Dan Republike, izvjesio zastavu bivše Jugoslavije pa su pripadnici Policijske uprave požeško slavonske protiv njega podnijeli optužni prijedlog jer je "vrijeđao moralne osjećaje građana".

Međutim pojam Jugoslavena nije nestao, dapače evoluirao je u protekla tri desetljeća.

image

Osamdesetih godina prošlog stoljeća stotine tisuća ljudi uglas pjevalo hit Lepe Brene ‘Ja sam Jugoslovenka‘

Tomislav Krišto/Cropix

Kada je osamdesetih godina prošlog stoljeća stotine tisuća ljudi uglas pjevalo hit Lepe Brene "Ja sam Jugoslovenka", tako se osjećao tek svaki 20. stanovnik Jugoslavije. Sljedeća četiri desetljeća panonski kukuruz, Jadransko more i slavenska duša ostali su isti, ali se gotovo sve ostalo na Balkanu promijenilo. U krvavim ratovima devedesetih stvaraju se nove nacionalne države i sve je manje onih koji se izjašnjavaju kao Jugoslaveni, iako to nikada nije bila većinska odluka.

"Broj građana koji se u Srbiji izjašnjavaju kao Jugosloveni konstantno opada još od popisa 1981, kada su bili najbrojniji. "Očekuje se daljnji pad brojnosti", navodi Jelena Savković iz Republičkog zavoda za statistiku Srbije, piše Nataša Anđelković za BBC.

Jugoslaveni izašli na društvene mreže

Te rekordne 1981., godinu poslije smrti doživotnog predsjednika Josipa Broza Tita, udio Jugoslovena je bio najveći i u čitavoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji - 5,4. Na prošlom popisu u Srbiji 2011. postotak Jugoslovena pao je na 0,3, dok je onih koji se izjašnjavaju kao Srbi bilo više od 83 posto.

No, otkako je u listopadu počeo novi popis stanovništva, na društvenim mrežama pojavila se inicijativa da se oni koji se tako osjećaju izjasne kao Jugoslaveni. Reakcije su brojne i podijeljene – od podrške do kritika. Ima onih koji inicijativu gledaju kroz prizmu antifašizma, ali i veličanja radničkog samoupravljanja, ponosa bivše Jugoslavije. Oni koji kritiziraju obično kažu da je Jugoslavija besmislena, jer ta država više ne postoji. Bilo je i onih duhovitih, koje parodiraju stalno isticanje jugonostalgičara da se "u to vrijeme moglo spavati u parku", jer je bilo sigurno.

Jedan od inicijatora akcije je novosadski voditelj i glazbenik Daško Milinović. Kako kaže, nema izražen nacionalni osjećaj, ali ako ga se želi svrstati u nacije kao podjelu čovječanstva na skupine, najbolje ga je opisati kao Južnog Slavena.

image

U popisu 1981. godine kao Jugoslaveni se u cijeloj bivšoj državi izjasnilo 1.219.024 čovjeka (ilustracija)

Davor Pongracic/Cropix

"Kad razmišljam gdje sebe vidim na Zemlji, u kojoj kulturi, u kojem sustavu zajedničkih pogleda na svijet, onda je Jugoslaven najbliže što mogu reći. Sve ovo manje od Jugoslavije meni je nedovoljno i neprecizno", kaže 42-godišnji Milinović za BBC.

Iako je u Jugoslaviji živio 10 godina, kaže da nije nostalgičan za tim razdobljem, te da ga ono nije odredilo.

"Jugoslaviju smatram najvećim civilizacijskim dostignućem svih naroda s njezinih prostora, ali to nije nužno vezano za državu. Volio bih da opet postoji Jugoslavija, ali sam svjestan da do toga vjerojatno neće doći", kaže on navodeći da je u nacionalnom smislu 100 posto Srbin. Rođen je u Srbiji, svi njegovi preci su Srbi, ali ga bolje opisuje termin Jugoslaven.

"U Zagrebu sam bio 50 puta u životu, a u Nišu tri puta. Možda je to splet okolnosti, život me tamo poslao stotinu puta", kaže.

ljudi biraju multikulturalizam Jugoslavije

Na kritike da je jugoslavenstvo ‘politički stav‘, Milinović odgovara da je svaki narod politički stav i ‘izum 19. stoljeća‘.

"Ljudi su u jednom trenutku odlučili biti Amerikanci, kad su osnovali tu državu i zato kad kažu ‘Jugoslaveni ne postoje‘, ja odgovaram da nacija ne postoji", navodi Milinović.

Sociolog Vladimir Simović ocjenjuje da je suprotstavljanje Srbije i Jugoslavije kontinuirani trend koji ne treba promatrati izolirano.

"Jugoslavenstvo koje se danas pojavljuje na popisu stanovništva nije nužno velika ljubav prema Jugoslaviji, već kontra nacionalističkim vrijednostima. Problem je što je tim retrogradnim elementima prepušteno definiranje što je Srbin i tko može biti", kaže.

Nasuprot nacionalizmu, ljudi biraju multikulturalizam Jugoslavije, kaže sociolog iz Centra za politike emancipacije.

image

Danas se biti Srbin definira kroz Srpsku pravoslavnu crkvu, kroz šovinističke, nacionalističke elemente, kaže sociolog Vladimir Simović (ilustracija)

Marko Mrkonjić/Cropix

"Danas se biti Srbin definira kroz Srpsku pravoslavnu crkvu, kroz šovinističke, nacionalističke elemente. Ako ne prihvaćate tu definiciju Srbije, vi ste autošovinisti, a to nema nikakvog smisla. Proglašavati autošovinistima rođene u Srbiji koji govore srpski jezik je logička i ideološka prijevara nacionalista", kaže Simović.

Unatoč svim negativnim elementima koji su obilježili poslijeratnu komunističku federaciju, takozvana jugonostalgija sve je prisutnija, posebice u vrlo popularnim objavama na društvenim mrežama, gdje se mnogi fotografijama, predmetima ili glazbom prisjećaju godina provedenih u zajedničkoj državi.

Nosile su se traperice iz Trsta, slušale ploče iz Amerike, 1988. u Beogradu je otvoren prvi McDonald‘s, a stadione je punila megazvijezda jugoslavenske estrade Lepa Brena, čija je slava nadživjela zemlju.

Lepa Brena: Mir je važniji od telefona i usisivača

Voljela je Jugoslaviju ne samo zato što je u njoj rođena, nego zato što ju je zajedno sa svojom obitelji podizala dajući joj prave uzore, jer su se cijenili ljudi koji su stvarno nešto postigli, rekla je Brena za BBC.

"Svi mi koji smo rođeni u toj velikoj Jugoslaviji, pod uvjetom da se nismo bavili politikom i da smo bili nekakvi obični ljudi, živjeli smo u svakom slučaju ljepše i mirnije nego što živimo danas. Iako danas možete kupiti i priuštiti sve što vam padne na pamet, tada nismo imali fiksne telefone, usisivače, perilice posuđa, osjećali smo mir, a to je najvažnije za svakog zdravog i pametnog čovjeka", rekla je Lepa Brena nakon nastupa u Chicagu.

No, sociolog Simović ne očekuje da će se online jugonostalgičari u velikom postotku deklarirati kao Jugoslaveni, već prepoznaje obrazac da se u evociranju sjećanja lakše odbacuju negativne strane bivšeg državnog sustava. Jugonostalgija je refleks, koji više govori o današnjem društvu koje je nesigurno i siromašno.

image

Jugonostalgija je refleks, koji više govori o današnjem društvu koje je nesigurno i siromašno

Ivo Ravlić/Cropix

"Možda to nije osviješteni antikapitalizam, ali jest odnos prema učincima tranzicije i kapitalizma. Da je netko napravio smislenu političku kampanju s jasnim ciljevima, mislim da bi Jugoslavena bilo puno više, pogotovo ako bi se sličan pokret pojavio u drugim republikama", dodaje Simović koji je za diplomski rad napisao sjećanje na Jugoslaviju i socijalizam Jugoslavije u Srbiji i Hrvatskoj.

Ideja Daška Milinovića je da se što više ljudi izjasni kao Jugoslaveni kako bi se u Srbiji formirao Nacionalni savjet Jugoslavena, ali i druge nacionalne manjine čiji bi rad na širenju kulture financirala država.

Na popisu iz 2011. u Srbiji je bilo ukupno 23.303 Jugoslavena, više nego Makedonaca, Bugara ili Rusina. Najviše Jugoslavena tada je bilo u Beogradu - 8.061, zatim u Subotici, 3.203, dok ih je u Novom Sadu bilo 2.355, u Zrenjaninu 592, u Nišu 202, a u Negotinu 29.

‘Jugoslaveni svih zemalja, ujedinite se‘

U Srbiji se 1961. Jugoslavenima izjasnilo 20.079 građana, a desetljeće kasnije bilo ih je 123.824. Rekordan broj Jugoslavena u Srbiji zabilježen je 1981. godine - 441.941. U tom popisu kao Jugoslaveni se u cijeloj Jugoslaviji izjasnilo 1,2 milijuna ljudi - 1.219.024.

Tijekom posljednja četiri desetljeća broj Jugoslavena je u značajnom padu. Prema popisu stanovništva iz 1991. taj broj u Srbiji je pao na 320.168, a 2001. godine iznosio je 80.721.

Primjetan je i pad broja Jugoslavena u drugim republikama. U Crnoj Gori ih je na popisu 2011. bilo 1.154, a 2003. godine 1.860, podaci su Monstata. Dok su 1991. godine bili dio zajedničke države SFRJ, njih 26.159 izjasnilo se kao Jugoslaveni. Slovenija Jugoslavene ne broji kao posebnu kategoriju od 2002. godine, kada ih je bilo 527.

image

U Hrvatskoj 1991. Jugoslavenom se osjećao 106.041 građanin, a na popisu 2001. bili su u granicama statističke pogreške - 176. Na popisu stanovništva, 2021. godine za tu opciju izjasnile su se 942 osobe

Željko Hajdinjak/Cropix

Ipak, najdrastičniji "nestanak" Jugoslavena vidljiv je na primjeru Hrvatske. Dok se 1991. tako osjećao njih 106.041, na popisu 2001. bili su u granicama pogreške - ukupno 176. U sljedećem desetljeću taj se broj lagano popeo na 331, da bi se na posljednjem popisu stanovništva, 2021. godine, za tu opciju izjasnile 942 osobe, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Obrenovčanin Đorđe Škorić jedan je od osnivača Jugoslavenskog narodnog pokreta, čiji je kratkoročni cilj da se na popisima stanovništva izjasne kao Jugoslaveni, uz poruku "ima nas". Dugoročni motiv je jačanje zajednice istomišljenika i aktivista u bivšim jugoslavenskim republikama, kaže Škorić u razgovoru za BBC.

Postoje godinu dana i uglavnom im se obraćaju ljudi srednje i mlađe životne dobi.

Jugoslavenstvo ne znači samo posjet Kumrovcu

"Nemamo umirovljenike u organizaciji, nije klasičan pristup da se umirovljenici okupe i 25. svibnja posjećuju Kumrovec, htjeli smo napraviti jednu sasvim drugu priču", objašnjava.

Kad god je bio popis stanovništva, izjašnjavao se kao Jugoslaven, a lijepljenjem plakata i korištenjem društvenih mreža zalaže se da i drugi krenu njegovim stopama. Na zastavi pokreta nalazi se simbol socijalističke Jugoslavije - trobojnica sa crvenom zvijezdom petokrakom.

"Naš cilj je afirmacija nacije bilo kroz etničku skupinu ili nacionalnu manjinu. Za mene jugoslavenstvo znači biti nadnacionalan, zato je to dobra inicijativa u vrijeme nacionalnih podjela", kaže Škorić.

Ovaj 58-godišnjak, kao i svi iz tih generacija, bio je Titov pionir te omladinac i vojnik Jugoslavenske narodne armije. Škorić, aktivist i ljevičar, dijete je miješanog braka - majka mu je Hrvatica, otac Srbin.

image

Htjeli smo napraviti sasvim drugu priču, a ne da se umirovljenici okupe i 25. svibnja posjećuju Kumrovec, kaže Đorđe Škorić, jedan od osnivača Jugoslavenskog narodnog pokreta (ilustracija)

Paun Paunović/Cropix

"Imao sam i baku i djeda i volio sam ih oboje, tek kasnije sam shvatio razliku. No, naš pokret nije jugonostalgičarski, okrenuti smo sadašnjosti i budućnosti", ističe Škorić.

Trenutno imaju podružnice u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Njegov kolega iz pokreta Vladimir Livrinski iz Skoplja jedan je od onih koji se osjećaju Jugoslavenom, iako je rođen 1994. godine u ratnom sumraku bivše države. Potječe iz partizanske obitelji, a otac, djed i pradjed bili su Jugoslaveni.

"Moj pradjed je bio Jugoslaven, poginuo je 1944. u Kumanovu, a njegova dva brata su otišla na Sremski front i tamo izgubila život", rekao je Livrinski za BBC.

Sjećanje na Jugoslaviju oživjelo je tijekom korone

Ovaj inženjer strojarstva radi u skopskoj Željezari, "koju je Tito gradio", kako s ponosom ističe. U njegovoj generaciji je, kaže, slabo razvijena svijest o jugoslavenstvu, a pokret je otkrio gotovo slučajno na Facebooku i pridružio im se.

"Vidio sam da nisu samo tipovi koji govore fotografijama i pjesmama, oni su stvarno borbeni i zato sam im se odlučio pridružiti", kaže.

Na posljednjem popisu stanovništva u Sjevernoj Makedoniji bilo je 344 Jugoslavena, dok se rekordne 1981. u Makedoniji izjasnilo njih 14.240.

image

Na društvenim mrežama pojavila se inicijativa da se oni koji se tako osjećaju izjasne kao Jugoslaveni (ilustracija)

Paun Paunović/Cropix

Peter Korčnak počeo je voditi podcast Remembering Yugoslavia u srpnju 2020. za sve govornike engleskog jezika. Razgovarao je s brojnim gostima, rođenim ili potomcima stanovnika bivše Jugoslavije. Teme su raznolike - od juga, glazbe, putovanja, rock and rolla, preko jugonostalgije i hrane, do nezaobilaznog Tita.

Inicijativa da se ljudi 2022. godine izjašnjavaju kao Jugoslaveni ovog voditelja ne čudi previše jer, kaže, mnoge ljude ta zemlja veže za pozitivno sjećanje. Ljudi su tada imali sigurnost, fizičku i ekonomsku, mogli su putovati sa svojim crvenim putovnicama.

Česi i Slovaci nemaju nostalgiju za Čehoslovačkom

"Isticali su solidarnost kao vrijednost, ljudi se nisu dijelili, postojala je kulturna raznolikost, utemeljena na antifašizmu i antinacionalizmu", kaže Korčnak. U opisu na Twitteru Korčnak piše da i sam dolazi iz zemlje koja više ne postoji, Čehoslovačke.

U njegovoj domovini, pak, nema trenda da se ljudi osjećaju Čehoslovacima, jer se na tom identitetu nije radilo ni u poslijeratno, sovjetsko doba, kaže Slovak Korčnak.

"Bili smo braća, Česi i Slovaci, ali Čehoslovaci kao identitet odnosi se uglavnom na međuratno razdoblje. A socijalizam u Čehoslovačkoj je bio puno drugačiji, puno represivniji, manje slobodniji, nismo mogli putovati na zapad, bili smo pod okupacijom Sovjetskog Saveza", kaže Korčnak.

image

Iako danas možete kupiti i priuštiti sve što vam padne na pamet, tada nismo imali fiksne telefone, usisivače, perilice posuđa, osjećali smo mir, a to je najvažnije za svakog zdravog i pametnog čovjeka, kaže Lepa Brena (ilustracija)

Frederic J. Brown/AFP

Lepa Brena, najpoznatija balkanska pjevačica nastupala je u Bugarskoj i Rumunjskoj, ali i u brojnim zapadnim zemljama. Kaže da je Jugoslavija bila preteča Europske unije, sa šest republika, dvije pokrajine, zajedničkom valutom i predsjednikom. Bivšu državu danas ne doživljava u političkom kontekstu, već kao umjetnica vidi kao tržište od 22 milijuna ljudi koji se mogu "slagati kao dobri susjedi, poštujući nacionalnost i vjeru".

Nema problema kako će se oni izjasniti na predstojećem popisu stanovništva u Srbiji.

"Svi znaju da za status ‘Ja sam Jugoslaven‘ morate imati oči kao Jadransko more i kosu kao klasje iz Panonije, imam oba ta momenta, tako da ću vjerojatno biti i ostati Jugoslaven", sa smiješkom zaključuje Lepa Brena, piše BBC.

Ako se nastavi trend povećanja broja Jugoslavena, a on će ovisiti i o aktivnostima moderatora i članova grupa na društvenim mrežama i u medijima, ali i sa stanjem kapitalizma, socijlanih prava te visinom plaća i mirovina, podaci na idućem popisu stanovništva za deset godina mogli bi biti znatno vei nego lani.

Smanjenju toga broja zasigurno neće pripomoći procesuiranje zbog isticanja jugoslavenske zastave za koju su se u Novostima ugledni pravnici zapitali što je tu uopće kažnjivo.

image

Lepa Brena: Jugoslavija je bila preteča Europske unije, sa šest republika, dvije pokrajine, zajedničkom valutom i predsjednikom

Tomislav Krišto/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. siječanj 2023 10:06