StoryEditor
Politikaravnopravnost

U saborske klupe probilo se samo 35 žena: i na ovim parlamentarnim izborima dobili smo pretežno muški Sabor, ipak, ovog puta ima jedna bitna razlika!

7. srpnja 2020. - 07:56
Sanja Sarnavka, Rada Borić i Zrinka Vrabec MojzešDarko Tomaš/HANZA MEDIA

Iako stranke uglavnom zaobilaze zakonsku obvezu da na kandidacijskim listama bude razmjeran broj žena, u saborske klupe probilo se njih 35, tako da smo i na ovim parlamentarnim izborima dobili pretežno muški Sabor. Ipak, ima jedna bitna razlika! Ženska zastupnička ekipa ovog puta pojačana je s nekoliko osvjedočenih borkinja za ravnopravnost spolova.

S liste HDZ-a ušlo ih je osam, iz Restart koalicije 15, tri iz Domovinskog pokreta, dvije iz koalicije okupljene oko Stranke s imenom i prezimenom, tri iz platforme Možemo, te jedna iz Mosta.

Naravno da žene same po sebi nisu jamstvo da će se sporna pitanja ravnopravnosti spolova uspješno riješiti. Imali smo predsjednice na čelu Vlade Jadranku Kosor, kao i na čelu države Kolindu Grabar-Kitarović, pa sitno ili ništa. Čak i kada su neke od njih u vlasti htjele nešto uraditi, bivale su ograničene stranačkim stegama, prioritetnijim pitanjima, vlastitim uvjerenjima koja su utopljena u partijske svjetonazore... To, doduše, ne mora biti opravdanje jer svi smo zapamtili potresan istup Ivane Ninčević Lesandrić o nehumanom medicinskom postupku kiretaže, nakon čega se takav zahvat u bolnicama itekako popravio. Ivana je bila zastupnica Mosta, ali desna konzervativna politika stranke nije joj smetala da se založi za primjeren tretman pacijentica.

U novom sazivu parlamenta s liste Mosta bit će Marija Selak, ali od nje teško možemo očekivati zalaganje za prava žena s obzirom na to da je njezin suprug Nino Raspudić, također Mostov zastupnik, u kampanji izgovorio opasne teze o samostalnom odlučivanju žena o pobačaju. Ipak, veliki dio biračica s pravom očekuje pomake jer u parlament su, kako rekosmo, ušle Rada Borić, Sandra Benčić i Katarina Peović iz platforme Možemo, koje su se u dosadašnjim javnim istupima gorljivo zalagale za prava žena, kao uostalom i za prava svih manjina, radnika, te općenito solidarnost...

image
Katarina Peović, Bojan Glavašević, Sandra Benčić i Rada Borić
 
Darko Tomaš/HANZA MEDIA

Dovoljno govori i podatak da su njih tri od sedmero zastupnika koalicije Možemo u Saboru, a njihove kandidacijske liste su više od svih ostalih ispoštovale ravnopravnost žena i muškaraca pa stoga logično zalaganje za žene možemo očekivati i od njihovih muških zastupnika. Tako raspoređeni nadmašili su većinu ostalih grupacija među novoizabranima zastupnicima izuzmemo li koaliciju Strip iz koje su u Sabor ušle Dalija Orešković i Marijana Puljak.

Rada Borić je, štoviše, u jednom od zadnjih intervjua za "Slobodnu" obećala da će joj jedan od prvih poteza biti zahtjev da se konačno donese nacionalna politika za ravnopravnost spolova s kojom se kasni pet godina. Zalagat će se, kazala je, i za moderan zakon o pobačaju, koji će ženama osigurati pravo na besplatan, dostupan i siguran medicinski zahvat i besplatnu kontracepciju, te za ukidanje prava na priziv savjesti u medicini, jer priziv savjesti ne može biti iznad prava pacijenta na zdravlje. Također, tražit će, najavila je, izradu rodnog proračuna i raditi na tome da se i donese, a inicijativu za njegovu izradu već je izborila i u Skupštini Grada Zagreba.

image
Marijana Puljak i Dalija Orešković
Ranko Šuvar/HANZA MEDIA

U Sabor su, međutim, izabrane i kandidatkinje čije stranke zastupaju dijametralno suprotne stavove od njih, poput žena iz Domovinskog pokreta – Ruže Tomašić, Karoline Vidović Krišto i Ružice Vukovac. Ako ne one same, a ono njihove stranke, na žalost, u predizbornoj kampanji pokazale su da bi ženama dokidale prava. Nije li se ono baš vođa Domovinskog pokreta Miroslav Škoro sramotno izjasnio o silovanim ženama pokrenuvši val pokazivanja mu srednjeg prsta?

Kampanja je i inače obilovala tzv. ženskim pitanjem više nego ikada, od opasnih zadiranja u njihovu autonomiju odlučivanja sve do poruka da bi se žene trebale vratiti u kuhinju. Žalosno je što su tako opasne i nazadne izjave davale upravo neke žene koje su se natjecala za prolazak, ne do štednjaka, već u parlament poput Brune Esih. U tome su je uvelike podupirale neke članice udruge U ime obitelji Željke Markić održavši u vrijeme predizbirne kampanje nekoliko tzv. hodova za život od začeća.

Uglavnom, paritet muškaraca i žena u vlasti nije jamstvo njihove zbiljske ravnopravnosti, puno je bitnije tko ga čini. A ovaj put, prvi put u povijesti hrvatskog parlamentarizma, mogli bismo se nadati da će se za žene imati tko brinuti.

Podaci za Europsku uniju

Prema podacima Eurostata za 2018. godinu, žene su - iste te godine - prosječno zauzimale 30 posto mjesta u nacionalnim parlamentima članica Europske unije.

Taj se udio povećao od 2003. godine, kada su žene činile 21 posto, odnosno otprilike petinu članstva u parlamentima.

Udio broja mandata žena u parlamentima znatno se razlikuje od jedne do druge zemlje EU-a. Švedska je 2018. godina imala najveći udio žena u svom nacionalnom parlamentu - 47 posto.

Slijede Švedska i Finska sa po 42 posto, Belgija i Španjolska - svaka po četrdeset posto žena, a "znatnim brojem" naziva se i to što u austrijskom parlamentu 37 posto zastupničkih mjesta pripada ženama, u Danskoj i Portugalu po 36 i Italiji 35 posto.

Kakva je situacija na suprotnom kraju ljestvice? Manje od petine članova nacionalnog parlamenta čine žene u Mađarskoj (13 posto), Malti (15 posto), Cipru i Grčkoj (po 18 posto) te u Rumunjskoj (20 posto).

A Hrvatska? Nalazi se između Slovačke, koja se našla ispred, i Rumunjske, koja je ostala iza Lijepe naše, s tim što su Hrvatska i Slovačka jedva nešto sitno prekoračile dvadeset posto - što se odnosi na broj žena u prošlom sazivu Sabora. Ni u ovome se nije puno dalje otišlo - i u novom sazivu Hrvatski sabor ostaje muški, sa samo oko 22 posto žena zastupnica.

Udio muškaraca, inače, i dalje je znatno veći u cijeloj Uniji. I da - ni jedna članica Europske unije ne bilježi da je u parlamentu imala više zastupnica nego zastupnika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

16. rujan 2020 17:46