- Iskreno ne vjerujem da će u Iranu doći do neke dramatične promjene, iako je smrt predsjednika Ebrahima Raisija zatekla sve stanovnike te države. Nitko ovo nije očekivao i sada se svi, a najviše vladajuće strukture moraju "posložiti" i vidjeti što i kako dalje, kazao nam je poznati hrvatski politolog Vedran Obućina, stručnjak za Iran.
Ebrahim Raisi, koji je poginuo u dobi od 63 godine, uzdigao se kroz iransku teokraciju od položaja neumoljivog tužitelja do beskompromisnog predsjednika, predvodeći gušenje prosvjeda u zemlji i zauzimajući tvrdi stav u nuklearnim pregovorima sa svjetskim silama te se tako pozicionirao kao idući vrhovni vođa.
Raisi je poginuo kada se helikopter koji ga je vraćao s događaja na azerbajdžanskoj granici srušio u planinskom terenu, pri čemu su svi putnici poginuli, rekao je visoki iranski dužnosnik. Među poginulima je i ministar vanjskih poslova Hosein Amirabdolahian.
Izabran je za predsjednika na pomno kontroliranim izborima 2021. godine
- Raisi je sada bio u svom drugom mandatu i bio je predstavnik konzervativne linije koja ima sve poluge vlasti u Iranu. To da jedna strana ima sve poluge vlasti u Iranu, je nešto što se dogodilo po prvi puta u 30 godina, od kada je preminuo Ajatolah Khomeini. Svaki put od njegove smrti do sada je postojao tzv. balans vlasti. Sada konzervativci u Iranu imaju Vladu i imaju zakonodavnu vlast, odnosno većinu u Parlamentu - kazao nam je Obućina.
Raisi je bio najkritiziraniji iranski političar.
- Razlog da je to bilo tako leži upravo u toj činjenici da je imao sve poluge vlasti. Tako su ga kritizirali njegovi protivnici (oporba), ali i njegovi istomišljenici, odnosno konzervativci koji se nisu s njime slagali. Moram istaknuti da je definitivno postojala jedna negativna slika prema Raisiju unutar samog Irana, ali i u inozemstvu. On je bio personifikacija nezadovoljstva - ističe Obućina.
Raisija bi trebao, za početak na 50 dana, do novih predsjedničkih izbora zamijeniti, njegov zamjenik Mohamed Mokhbar.
- To je ista "ekipa". On će biti v.d. predsjednika idućih 50 dana, a potom slijede predsjednički izbori. Vrlo vjerojatno će konzervativci ponovno pobijediti, a hoće li to biti Mokhbar teško je reći. Mislim da on nema dovoljnu karizmu da bude novi predsjednik Irana - kazao je Obućina.
U čitavoj priči oko Raisijeva nasljednika veliku ulogu će odigrati "Vijeće čuvara", koje je jedan oblik Ustavnog suda.
- Vijeće čuvara je vrlo moćno tijelo i uz iranskoga vrhovnog vođu najmoćnije u Iranu. Ono može blokirati svakog kandidata za neku političku funkciju u Iranu, koji nije po njihovu "guštu" i to blokiranje ne trebaju nikome obrazložiti. Moje mišljenje je da će ovi predstojeći izbori za predsjednika Irana imati vrlo malu izlaznost, rekao bih još manju od posljednjih, ovogodišnjih predsjedničkih izbora kada je Raisi izabran za drugi mandat. Tada je izlaznost bila najslabija od kada postoji Islamska Republika Iran, što znači da ova sadašnja vlast u Iranu nema dovoljno dobar legitimitet - kazao je Obućina.
Vijeće čuvara inače broji 12 članova.
- Njih šestorica su ustavni pravnici, a šestorica njih su stručnjaci za Islamsko pravo. I oni imaju dva zadatka. Prvi zadatak im je da svaki zakon koji Parlament donese oni potvrde, da je u skladu s Ustavom i Islamskim zakonom. Ako nije, oni ga odbijaju i vraćaju na ponovno čitanje. Drugi zadatak im je da pregledavaju kandidature svih koji se natječu za političke pozicije u zemlji i donesu odluku jesu li kandidati podobni ili ne. Njihove odluke ovise o balansu u zemlji - kazao je Obućina.
Vijeće čuvara ima gotovo pa neograničenu moć.
- Odlučivali su o raznim kandidatima iz raznih stranaka, ali je posljednjih 10-ak godina evidentno da stopiraju izbor kandidata koji se protive konzervativnoj struji. Obično blokiraju reformiste i ultrakonzervativce (ekstreme). Kada su u pitanju umjereni konzervativci, kao što je Raisi i njegova struja, njih se najviše boje, jer je to najveća politička grupacija koja želi zadržati Islamsku državu, ali i otvoriti se prema Zapadu - kaže Obućina.
Svakako najpoznatiji iranski političar, koji se više ne može kandidirati za nijednu političku funkciju u Iranu, jer ga Vijeće čuvara stalno blokira je Mahmoud Ahmadinejad, bivši iranski ultrakonzervativni predsjednik, koji je na "sumnjivim" izborima 2009. postao predsjednik.
- On se proteklih godina pokušao kandidirati za neke političke fukcije, ali ga je Vijeće čuvara blokiralo, svaki put. Te 2009. su bili izbori za koje su mnogi smatrali da ih je Ahmadinejad namjestio i tek je vrhovni vođa odlučio da se prihvate rezultati izbora, kako bi u državi ostao mir. No, Ahmadinejad je bio vrlo frustriran, jer mu ni jedan važan zakon nije prošao - kazao je Obućina.
Zanimalo nas je mogu li se, u svjetlu Raisijeve pogibije očekivati neredi u Iranu, budući da dolaze informacije kako mnogi slave njegovu smrt.
- Ne bih rekao da može biti nekih većih prosvjeda. I proteklih godina je bilo prosvjeda, koji su bili glasni, ali ne veliki. Jer ako se u Teheranu, gradu koji ima gotovo 10 milijuna stanovnika, na prosvjedima okupi nekoliko tisuća ljudi, to je "kap u moru". Iranci su apatični i nisu spremni za neku novu revoluciju, a vladajući konzervativci znaju koja je snaga naroda, jer su prije 40-ak i više godina upravo oni vodili narod u velike prosvjede - zaključuje Vedran Obućina.