Vlada planira uvesti timbravanje za sve zaposlene u Hrvatskoj, a prvi su joj na redu građevinari. Uvođenje sustava obvezne elektroničke evidencije radnog vremena, dolaska i odlaska s posla za milijun i pol zaposlenih u zemlji, dio je Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenoga rada od 2021. do 2024., a prijedlog tog programa nedavno prošao javno savjetovanje.
Razlog izdvajanju 101 tisuća građevinara je, najkraće rečeno, taj što je to sektor u kojem se najviše krše radni propisi i teško je nadzirati velika gradilišta, objašnjavaju u tekstu prijedloga programa, ali ne kažu nam ništa koliko su to velikih gradilišta inspektori obišli i nisu uspjeli obaviti nadzor niti kažu koliko su prekršiteljima naplatili kazni i eventualno ih zatvorili, što je zakonska mogućnost koju imaju i sada na raspolaganju.
Uvođenje elektroničke evidencije radnog vremena provelo bi se u nekoliko faza. U prvoj bi se napisali potrebni zakoni i radilo se na tehničkoj uspostavi sustava, a potom bi se elektronička evidencija radnog vremena uvela sektoru graditeljstva.
U nacionalnom programu tako piše da uvođenje sustava u sektor graditeljstva na velika gradilišta zahtijeva dodatnu razradu obveza glavnog izvođača koji bi morao unijeti podatke o ugovorenom poslu, radnicima koji će raditi na pojedinom gradilištu, svim izvođačima koji sudjeluju u građenju i njihovim radnicima, kao i dobavljačima koji će imati pristup gradilištu.
Poseban uređaj
Radnici na gradilištu bit će dužni prije početka rada, a nakon dolaska na gradilište, prijaviti se preko posebnog uređaja te odjaviti nakon završetka radnog vremena.
Zlatko Sirovec, predsjednik Udruženja graditelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i predsjednik uprave Tehnike kaže da nema ništa protiv transparentnosti radnih navika i radnog vremena. Veli da bi elektroničko prijavljivanje dolazaka i odlazaka na posao vjerojatno smanjilo administriranje no uređaji i serveri nisu besplatni.
- Tko će to sve platiti? Koliko servera treba, mi smo operativci, evo imamo trenutno 10 gradilišta, imamo gradilište i u Švedskoj. U Zagrebu imamo više gradilišta i u jednom danu jedan radnik ode na nekoliko njih. Što je s mehanizacijom? Onima koji voze miksere i kamione, kako će se to obavljati?
Meni je prilično nerealno da bi se to moglo napraviti baš kod nas prvih. Po meni je bolje da kontroliraju obračun plaća. Svi građevinari su potpisali kolektivni ugovor i toga se nitko ne drži, odnosno, ugovora se drži samo nekoliko firmi. Mislim da je to važnije, da ne spominjem rad na crno i samim tim dampinške ponude, čime investitori ne dobivaju traženu kvalitetu i rok – ističe Zlatko Sirovec.
U prijedlogu nacionalnog programa ne stoji objašnjenje zašto je inspekcijama teško nadzirati velika gradilišta jer nitko ne traži od inspektora da zamiješaju beton ili da daju ruke meštrima, a građevinski sektor nije jedini sektor u kojem se krše radni propisi. Čak se i u prijedlog programa navodi da su građevinari tek na drugom mjestu iza sektora ostalih uslužnih djelatnosti.
A to je tek golem sektor i u njemu su sindikati, političke stranke, razne udruge i komore, servisi za popravke, saloni za tetovaže, pogrebnici, frizeri, kozmetičari... Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti također su u ostale uslužne djelatnosti uključene udruge sa svrhom društvenog zbližavanja kakvim se definiraju rotarijanski klubovi, masonske lože, udruge mladih, studentske udruge, klubovi i bratstva, a s njima su i saloni za njegu kućnih ljubimaca, ženidbeni uredi te astrološke i spiritualističke djelatnosti...
Elektronički sustav bi se trebao početi primjenjivati u posljednjem kvartalu 2023. i omogućit će, nadaju se iz Vlade, lakšu kontrolu rada radnika i uvid u radno vrijeme, prekovremene, rad praznicima, a uz to će poslodavce administrativno rasteretiti i osloboditi ih vođenja evidencija o radnom vremenu.
Da bi dobili administrativno rasterećenje, poslodavci će dobiti financijsko opterećenje jer trebaju investirati u nove uređaje i posebni informacijski sustav koji bi pohranjivao i čuvao podatke, no to nije priča kojom se bave autori ovog prijedloga.
Obvezna evidencija
Njima je važno što će se uspostaviti obvezna evidencija radnog vremena za zaposlene u Hrvatskoj, uz predviđene iznimke u dogovoru sa socijalnim partnerima. U prijedlogu nacionalnog programa se navodi da su inspekcije rascjepkane, premda je osnivanjem Državnog inspektorata veliki dio inspekcija objedinjen, neke su i dalje, zbog posebnosti područja, ostale u okviru različitih ministarstava. Zato Vlada vjeruje da je potrebno napraviti koordinacijsko tijelo i bolje razmjenjivati informacije između inspekcija.
Europska komisija je Hrvatsku prozvala zbog visoke razine neprijavljenog rada te je u svojem izvješću za Hrvatsku za prošlu godinu istaknula da će učestalost neprijavljenog rada i dalje biti visoka, a taj je rad prisutan kao djelomično neprijavljeni rad kroz isplate plaća "na ruke“ i potpuno neprijavljeni rad… Europska komisija smatra da uvedene mjere još nisu dovele do uspostave učinkovitih mehanizama prevencije i sankcioniranja.
Zato vjerojatno i imamo plan o elektroničkom prijavljivanju radnog vremena za sve zaposlene, a uz njega se, navodi se u prijedlogu programa, planira očevidnik poslodavaca kod kojih je uočen neprijavljeni rad, informativne bijele liste uzornih poslodavaca, uvođenje odgovornosti za isplatu plaće u lancu podugovaranja među izvođačima koji sudjeluju u građenju, proširiti razloge isključivanja ponuditelja u postupcima javne nabave i na neisplatu plaće...