StoryEditor
HrvatskaDoslovno i figurativno

Uzgajivači konoplje poručuju Vladi: Ne treba nam uvoz, s uzgojem marihuane u Hrvatskoj procvala bi zemlja

Piše PSD.
5. listopada 2015. - 09:35

Teoretski, već sredinom listopada liječnici bi mogli početi propisivati, a pacijenti dobivati lijek koji sadrži aktivne supstancije indijske konoplje (Cannabis sativa). Do tog se roka, naime, kako saznajemo u Ministarstvu zdravlja, očekuje start primjene Pravilnika o medicinskoj marihuani, odnosno izmijenjenog i dopunjenog Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept.

Iako, dakle, još nije na snazi, i iako je moguće da se u finalnu verziju uvrsti i neke primjedbe iz javne rasprave, može se reći da je Pravilnik i sad vrlo blizu obliku u kojemu će uskoro biti objavljen u Narodnim novinama. Njime je propisano da se lijekovi koji sadrže aktivne supstancije THC, dronbilol i nabilon mogu propisivati za ublažavanje tegoba kod multiple skleroze, karcinoma, epilepsije i AIDS-a, a propisuju ih izabrani doktori opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i zdravstvene zaštite žena po preporuci specijalista neurologije, internističke onkologije, onkologije i radioterapije, infektologije i specijalista pedijatra sa subspecijalizacijom iz neuropedijatrije na neponovljivi recept.

Lijekovi koji sadrže THC mogu se pisati na recept u količini potrebnoj za liječenje do najviše 30 dana, a ukupna količina propisanog THC-a za 30 dana liječenja ne smije biti – zasad – veća od 0,75 grama. Pod lijekom se u Pravilniku podrazumijevaju lijek, te magistralni i galenski pripravak. U resornome ministarstvu saznajemo da će se sirovina (cvijet) i ekstrakt konoplje – uvoziti.

Odluka o uvozu razumljiva je, ako se odnosi na prvo vrijeme, dok se procesi ne uhodaju. I Češka je, recimo, po odobrenju terapeutske upotrebe marihuane 2013. godine sirovinu uvozila, omogućivši potom uzgoj u zemlji.
Interes za uzgojem medicinske marihuane, međutim, u Hrvatskoj itekako postoji, no tu priču treba najprije staviti u širi kontekst koji obuhvaća i drugu vrstu konoplje, onu industrijsku, s niskim udjelom THC-a. Njezin uzgoj nekad je bila važna gospodarska grana, prije nego što je uzgoj zabranjen. U Hrvatskoj je 2012. godine ponovno odobren, no nije moguće prerađivati cijelu biljku, nego samo njezin manji dio – sjeme - i to u svrhu proizvodnje hrane (ulje, integralno brašno, čaj...) i hrane za stoku. U Hrvatskoj se industrijska konoplja proizvodi na oko 1700 hektara.

To je, prema riječima Josipa Plaveca, vlasnika tvrtke HerbioPlus iz Velike Gorice i najvećeg proizvođača u Hrvatskoj, točno deset puta više nego 2012. godine, što Hrvatsku pozicionira pri sam europski vrh.
- Postoji više od 20 tisuća, neki tvrde čak i više od 70 tisuća proizvoda koji se rade od konoplje, što pokriva desetke industrija - od građevinske do papirne i tekstilne. Naše je podneblje izvanredno za njezin uzgoj, kvalitetnija je nego drugdje, s većim postotkom ljekovite tvari kanabidiola - kaže Plavec. Dodaje da su strani investitori uočili sve naše prednosti; mnogi od njih se “vrte” po Hrvatskoj i Srbiji, ali im zakoni priječe daljnja ulaganja. No, vratimo se uzgoju konoplje za medicinske svrhe: Plavec, ali i drugi uzgajivači s kojima smo razgovarali, htjeli bi se i time baviti.

- Ako mogu industrijsku konoplju uzgajati na deset tisuća “kvadrata” pod vedrim nebom i uz nepredvidljive vanjske okolnosti, mogu i u 500 zatvorenih kvadrata, pod umjetnim svjetlom, u strogo kontroliranim uvjetima. Prilagode li se zakoni, mi smo spremni proizvoditi i razvijati tehnologije uzgoja i standarda za farmaceutske potrebe. Teoretski, od ovog trenutka “domaća” indijska konoplja bi za upotrebu u medicinske svrhe mogla biti spremna za tri mjeseca.

No, uzgoj je najmanja stvar, treba joj dodati birokraciju, odnosno certificiranja, kontrole itd., kaže Plavec.
Ovo su, naglašava, prvi koraci koji bi trebali voditi ka odobrenju uzgoja marihuane i u rekreacijske svrhe, što bi u priču o mogućnostima gospodarskog uzleta, baziranog na uzgoju konoplje, uvelo i turizam.

Slično misle i drugi proizvođači industrijske konoplje. Obitelj Kalić iz Đakova, koja od industrijske konoplje na svom OPG-u proizvodi ulje, brašno i proteinski prah, naglašava da bi se i iz ove vrste biljke, ‘bogate ljekovitom supstancijom cbd-om, mogla dobiti gusta ljekovita smola’.

Kalići su načelno zainteresirani i za uzgoj indijske konoplje, uložili bi u taj posao za koji znaju da bi uključivao vrlo veliko osiguranje i rigorozne kontrole, no skeptični su, ne samo zato što još ne postoje propisi koji bi to omogućili, nego i zbog uvjerenja da se tim poslom ipak nitko neće obratiti malim proizvođačima.

U Hrvatskoj se, inače, priča o proizvodnji medicinske marihuane - pretpostavlja se da bi godišnje potrebe mogle biti između 200 i 500 kilograma - logično usmjerava ka Imunološkom zavodu, odnedavno u statusu javne ustanove u vlasništvu države, budući da IZ ima sve zakonske pretpostavke da se time bavi.

LIDIJA GNJIDIĆ

Pacijenti će se načekati dok ne dobiju lijek

U kakvim će oblicima lijekovi na bazi konoplje (kanabisa) dolaziti do pacijenata, razgovarali smo sa stručnjacima iz Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije - mr. Matom Portolanom, mr.Anitom Ćorić, voditeljicom Analitičkog laboratorija, te mr.Inom Topić, voditeljicom Galenskog laboratorija.

Postoje dvije mogućnosti, objašnjava mr. Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore – da se propišu gotovi lijekovi, no ni jedan još nije registriran u Hrvatskoj niti je itko dao zahtjev da se stave u promet.

Druga je mogućnost izrada magistralnih i galenskih pripravaka. Svakako, vršni “ženski” cvijet kanabisa, biljke kojoj su glavni sastojci THC i CBD, koristio bi se kao čaj za inhalaciju. Ovisno o tome što liječnik napiše,
ljekarnik će izračunati koliko grama čaja ide u dozu za inhaliranje. Od vršnog cvijeta može se izrađivati i ekstrakt koji bi se koristio u obliku uljnih kapsula. Ljekarnici, međutim, još uvijek ne znaju tko će izrađivati pripravke od (uvezene) konoplje; u Galenskom laboratoriju Županijskih ljekarni time se mogu baviti, a hoće li – ne znaju, nemaju informacije.

Magistralni pripravci (namijenjeni određenom pacijentu) u pravilu se izrađuju u samim ljekarnama, no pitanje je hoće li sve to moći, znati i htjeti, ili će se izrada koncentrirati na njih nekoliko, ili čak samo jednu. Potrebno je, zatim, neko vrijeme da se sirovina naruči, uzgoji i uveze, pa je pitanje kad će pacijenti, ako i dobiju recept prvog dana primjene Pravilnika, moći dobiti lijek. Slijedi, naime, donošenje čitavog niza pravila i propisa, upozorava mr. Portolan, nakon čega će se tek moći doći do lijeka.

Ljekarnici napominju da puno toga ovisi o liječnicima. A među njih desetak s kojima smo kontaktirali, specijalista koji bi trebali preporučiti lijekove na bazi kanabinoida, kao i liječnika koji bi trebali izdavati recepte, vlada potpuna neupućenost: ni jedan od sugovornika nije bio informiran ni o čemu vezanom uz ono što propisuje pravilnik o medicinkoj marihuani. Neki od njih izjasnili su se protiv preporučivanja ove vrste lijekova, držeći da nije dokazano njihovo ljekovito svojstvo, a otvaraju se i vrata zloupotrebi. Mišljenje je mr. Portolana da bi trebale postojati brošure namijenjene i liječnicima i ljekarnicima koje bi sadržavale sve potrebne informacije.

Malo je 0,75 grama

Mnoge primjedbe na Pravilnik odnosile su se na količinu propisanog THC-a od najviše 0,75 grama za 30 dana. U pitanju je, vjeruje predsjednik HLJK-a Mate Portolan, greška. Komora je zatražila da se u Pravilnik unese maksimalna količina od 7,5 grama. Također, puno je primjedbi na ograničavanje izdavanja ovoga lijeka za samo četiri vrste oboljenja, među kojima nisu depresija, PTSP, anoreksija itd. No, nema dokaza da lijekovi na bazi indijske konoplje liječe, nego ublažavaju tegobe, i propisivat će se upravo za četiri bolesti kod kojih je takvo djelovanje dokazano.

Što je što, ako niste znali...

Indijska konoplja (Cannabis sativa)
Biljka poznatija kao ‘marihuana’. Upravo se njezin cvijet, bogat aktivnim supstancijama THC-om i CBD-om, legalizira za upotrebu u terapeutske svrhe.

Industrijska konoplja 

 Kod nas se uzgaja kao poljoprivredna kultura za proizvodnju hrane i stočne hrane; dopuštena je prerada samo sjemena, iako je cijela biljka gospodarski potentna, visokoiskoristiva u mnogim industrijama. Ima nizak udio THC-a.

Konopljino ulje
Ulje industrijske konoplje prehrambeni je proizvod kojega je moguće kupiti u prodavaonicama po cijeni od pedesetak kuna za pola litre. ‘Marihuanino ulje’, pak, gusta je smola načinjena od cvijeta indijske konoplje s visokim udjelom THC-a; u Hrvatskoj se proizvodi i distribuira na crnom tržištu.

Kanabinoidi
Vrsta kemijskih spojeva kojih u konoplji/kanabisu ima šezdesetak.

THC
Tetrahidrokanabinol - najpoznatiji kanabinoid; najaktivnija psihoaktivna tvar nađena u kanabisu; u značajnim količinama ima ga ‘marihuana’, Cannabis sativa

CBD
Kanabidiol, kanabinoid koji nije psihoaktivan; ima ljekovito djelovanje; u značajnim količinama sadrži ga industrijska konoplja.

Marihuana
Osušeni cvjetovi biljke Cannabis sativa; uvriježilo se cijelu biljku nazivati tim imenom.

Izdvojeno

02. lipanj 2020 06:55